Seizmolog objašnjava nauku o razornom zemljotresu u Turskoj i Siriji

Seizmolog objašnjava nauku o razornom zemljotresu u Turskoj i Siriji

Izuzetno jak zemljotres dogodio se na jugoistoku Turske, u blizini granice sa Sirijom.

Podaci sa seizmometara koji mere podrhtavanje tla izazvano talasima zemljotresa sugerišu da je ovaj događaj bio magnitude 7,8 od 10 na trenutnoj skali magnitude.

Senzori širom sveta su uhvatili seizmičke talase (možete ih posmatrati kako talasaju Evropu), uključujući mesta čak i u Velikoj Britaniji.

Ovo je bilo stvarno veliko.

Potres izazvan energijom koja putuje napolje iz izvora ili epicentra već je imao strašne posledice po ljude koji žive u blizini.

Mnoge zgrade su se srušile, smatra se da je najmanje 2.000 ljudi poginulo širom dve zemlje, a postoje izveštaji o oštećenjima gasovoda koji su doveli do požara.

Ova oblast Turske je sklona zemljotresima jer leži na preseku tri tektonske ploče koje čine Zemljinu koru: Anadolske, Arapske i Afričke ploče. Arabija se kreće ka severu u Evropu, uzrokujući da se Anadolska ploča (na kojoj se nalazi Turska) potiskuje na zapad.

Kretanje tektonskih ploča stvara pritisak na zone raseda na njihovim granicama. Upravo iznenadno oslobađanje ovog pritiska izaziva zemljotrese i podrhtavanje tla.

Ovaj najnoviji zemljotres se verovatno dogodio na jednom od najvećih raseda koji obeležavaju granice između Anadolske i Arapske ploče: ili na rasedu Istočne Anatolije ili rasedu transformacije Mrtvog mora.

Ovo su obe „greške proklizavanja“, što znači da prihvataju neko kretanje ploča koje se kreću jedna pored druge.

Iako ovo područje ima mnogo zemljotresa svake godine uzrokovanih tekućim kretanjem tektonskih ploča, današnji zemljotres je posebno veliki i razoran jer je toliko energije oslobođeno.

Geološki zavod Sjedinjenih Država (USGS) navodi da su se samo tri zemljotresa veća od 6 stepeni Rihterove skale dogodila u krugu od 250 kilometara (155 milja) od ove lokacije od 1970. godine.

Sa magnitudom 7,8, događaj od 6. februara je znatno veći od onih koje je ovo područje doživelo ranije, oslobađajući više nego dvostruko više energije od najvećeg prethodno zabeleženog zemljotresa u regionu (7,4 stepena).

Model konačnih raseda počinje da se oblikuje, što ukazuje na segment raseda koji se pomerio u današnjem #zemljotresu. Na ovome treba još mnogo posla da se uradi. pic.tvitter.com/UhkBNKSvUtI

Savremeni seizmolozi koriste trenutnu skalu magnitude, koja predstavlja količinu energije koju je oslobodio zemljotres (Rihterova skala je zastarela, mada se ponekad pogrešno citira u vestima).

Ova skala je nelinearna: svaki korak naviše predstavlja 32 puta više oslobođene energije. To znači da jačina 7,8 u stvari oslobađa oko 6.000 puta više energije od umerenijih zemljotresa magnitude 5 koji se obično dešavaju u regionu.

Skloni smo da smatramo da energija zemljotresa dolazi sa jedne lokacije ili epicentra, ali ona je zapravo uzrokovana kretanjem duž područja raseda. Što je zemljotres veći, veća je površina raseda koja će se pomeriti.

Za nešto veliko od ove magnitude 7,8 verovatno je bilo kretanja na području dugačkom otprilike 190 kilometara i širokom 25 kilometara. To znači da će se podrhtavanje osetiti na veoma velikoj površini.

Procenjuje se da je jaka do nasilna potresa (dovoljna da izazove značajnu materijalnu štetu) osetilo 610.000 ljudi u okolnom području do oko 80 kilometara severoistočno duž granice tektonske ploče.

Lagano podrhtavanje osetilo se čak i u turskoj prestonici Istanbulu (oko 815 kilometara), kao iu Bagdadu u Iraku (800 kilometara) i Kairu u Egiptu (950 kilometara).

Nakon velikih zemljotresa biće mnogo manjih zemljotresa poznatih kao naknadni potresi, jer se kora prilagođava promenama u stresu. Ovo se može nastaviti danima do godinama nakon početnog događaja.

U prvih 12 sati nakon početnog potresa na jugoistoku Turske već su bila tri druga zemljotresa jačine 6,0. Prvi je bio 6,7 koji se dogodio samo 11 minuta nakon prvog udara, a bilo je na stotine naknadnih potresa manjih razmera.

Kasnije ujutru još jedna veoma velika magnituda 7,5 desila se dalje na severu na drugom, ali susednom sistemu raseda: rasedu Surgu.

Tehnički, ovaj je bio dovoljno snažan da se smatra zasebnim zemljotresom, mada je verovatno da je bio izazvan prvim zemljotresom i stvoriće sopstvenu seriju naknadnih potresa.

Iako su naknadni potresi obično znatno manji od glavnog udara, oni mogu imati podjednako razorne posledice, dodatno oštetiti infrastrukturu koja je oštećena prvim zemljotresom i ometati napore spasavanja.

Kako posledice ovog velikog zemljotresa i dalje osećaju ljudi koji žive u ovom regionu, možemo samo da se nadamo da će međunarodna pomoć stići u Tursku i Siriju što je pre moguće kako bi pomogla u tekućim naporima spasavanja, usred tekućih naknadnih potresa.