Cijene nafte porasle su u ranoj azijskoj trgovini u petak zbog mogućnosti da će zaustavljeni iranski nuklearni sporazum i nova kampanja mobilizacije Moskve u njenoj invaziji na Ukrajinu dodatno ograničiti globalne isporuke.
Fjučersi na naftu Brent su porasli za 16 centi, ili 0,2%, na 90,62 dolara po barelu do 0020 GMT, dok su fjučersi na američku naftu Vest Tekas Intermediate (VTI) porasli za 22 centa na 83,71 dolara po barelu.
Nafta je porasla nakon što je visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta rekao da su napori za oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. zaustavljeni zbog insistiranja Teherana na zatvaranju istraga UN-a za nuklearni nadzor.
„Udarili smo u zid“ zbog stava Irana, rekao je američki zvaničnik novinarima na marginama Generalne skupštine UN, dodajući da se ove nedelje nije dogodilo ništa što bi sugerisalo da je Iran spreman da promeni svoj stav. Primjedbe su ublažile očekivanja o ponovnom oživljavanju iranske sirove nafte.
Cene su takođe bile podržane odlukom Moskve da nastavi sa svojom najvećom regrutacijom od Drugog svetskog rata, što je izazvalo zabrinutost da će eskalacija rata u Ukrajini nastaviti da ograničava snabdevanje naftom.
Oporavka potražnje sirove nafte u Kini, koja je najveći svjetski uvoznik nafte, dala je podršku cijenama sirove nafte.
Povećanje kamatnih stopa centralne banke, uključujući rast američkih Federalnih rezervi od 75 baznih poena u sredu, zajedno sa povećanjem Švajcarske narodne banke, norveške centralne banke i centralne banke Indonezije, ograničilo je cene nafte povećanjem verovatnoće ekonomskog usporavanja koje bi narušilo potražnju za gorivom .
