Naučnici su otkrili slučajeve zaraze koronavirusom kod 29 životinjskih vrsta i od početka pandemije taj broj se stalno povećava, a uključuje mačke, pse, tvorove, hrčke, tigrove, miševe i dabrove. U većini slučajeva nije se pokazalo da životinje mogu prenijeti virus na ljude, ali u najmanje dva slučaja mogu.
Kune su već prenijele virus na ljude, a novo kanadsko istraživanje otkrilo je jedan slučaj zaraze kod ljudi nakon „bliskog kontakta“ s bjelorepim jelenom. Dobra je vijest to što su za sve varijante virusa vakcine još uvijek dobra zaštita od težih oblika bolesti. Zabrinjavajuća je mogućnost da virus, širenjem na druge životinje, razvije mutacije zbog kojih će vakcine biti manje efikasne. Ključno je pojačano nadzirati te pojave.
Svaki put kada virus stvori svoju kopiju u novom domaćinu, napravi par nasumičnih grešaka u svom genetskom kodu – one se nazivaju mutacijama. Većina mutacija nema uticaj na ponašanje virusa ili ga učine manje opasnim. Ipak, ponekad mutacije poboljšaju mogućnost virusa da se proširi na druge stanice i posljedično olakšavaju prenos zaraze na druge domaćine. S pravom kombinacijom svojstava, virus se može prenijeti i s jedne vrste na drugu. Pandemija je, uostalom 2019. tako i počela.
Agencije za javno zdravlje napravile su dobar posao prateći mutacije virusa kod zaraženih ljudi, nakon čega su izdale upozorenje kad bi se neki skup mutacija pokazao kao „zabrinjavajuća varijanta“. Puno je manja mogućnost nadziranja i praćenja virusa kod životinjskih vrsta, posebno u divljini, kazala je Eman Anis, docent mikrobiologije na fakultetu veterinarske medicine na Univerzitetu u Pensilvaniji.
„Virus se možda već razvija kod nekih domaćina, no mi o tome još ništa ne znamo“, kazala je.
Kod zaraženih jelena koje proučava novo kanadsko istraživanje, koronavirus je razvio na desetine mutacija koje nisu pronađene kod drugih vrsta. Drugim riječima, u porodičnom stablu virusa, ovaj rod čini svoju sopstvenu granu, što upućuje na to da je kod jelena virus već neko vrijeme kružio i stvarao nove mutacije, a da naučnici za to nisu znali.
Čini se da taj rod virusa nije dovoljno mutirao da bi bio otporan na zaštitu koju pružaju vakcine. To se pripisuje tome što vakcine ljudski imunološki sistem „uče“ da prepozna šiljak proteina koji se nalazi na površini svakog virusa, a mutacije su se kod ove jelenje varijante događale na drugim djelovima virusa, navodi Hina.
“Svakako ga i dalje moramo pratiti“, kazao je Sureš V. Kučipudi, profesor veterinarskih i biomedicinskih nauka na Univerzitetu u Pensilvaniji.
Kako se virus bude širio među jelenima, pojavljivaće se više mutacija i moramo biti spremni u slučaju da one postanu otporne na virus. Kučipudi je upozorio da „Nema potrebe za panikom, ali ovo je nešto što ne smijemo ignorisati“
Anis je izjavila da „Teško je predvidjeti šta će evolucija donijeti.Virus će se vjerovatno drugačije razvijati kod drugačijih životinjskih vrsta. Neke od mutacija vjerovatno neće biti zarazne za ljude. Ali i dalje postoje strahovi da će se pojaviti nova varijanta koja će to biti“.
izvor vijesti
