Ovo se dešava dok još traju pregovori između privrede i Vlade oko primjene takozvanog “Euro modela” kojim se predviđa rast minimalnih zarada i time značajno povećanje troškova rada u raznim sektorima pa i u proizvodnji
Dva od četiri velika trgovačka lanca uputila su dopise domaćim proizvođačima iz sektora mljekarske, pekarske i mesne industrije u kojima navode da neće prihvatati povećanja nabavnih cijena, i da u suprotnom neće biti njihovih proizvoda na policama ovih marketa. Predstavnici još jednog trgovačkog lanca su slične poruke poslali usmeno domaćim proizvođačima.
Ovi dopisi, u koje su “Vijesti” imale uvid, poslati su domaćim proizvođačima u protekla dva dana. To se dešava dok još traju pregovori između privrede i Vlade oko primjene takozvanog “Euro modela” kojim se predviđa rast minimalnih zarada i time značajno povećanje troškova rada u raznim sektorima pa i u proizvodnji.
Predstavnici domaćih proizvođača iz ovih prehrambenih industrija nisu željeli zvanično da govore na ovu temu za “Vijesti”, ali su potvrdili da su dobili dopise, kao i da su iznenađeni ovakvim ucjenjivačkim pristupom i da će usljed rekordnih cijena goriva, prevoza, najave rasta cijena sirovina i troškova rada, to značiti gašenje domaće prehrambene industrije.
“Trgovački lanac koji je prije sedam dana povećao svoje maloprodajne cijene za četiri hiljade artikala za 10 do 20 odsto, kako bi stvorio zalihe prihoda pred Euro model, sada nama šalje dopis da neće prihvatiti povećanje naših cijena prema njima do kraja aprila naredne godine. Odnosno, stavljeni smo pred izbor da im dajemo naše proizvode ispod nove cijene koštanja ili ih neće biti na njihovim rafovima”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz domaće prehrambene industrije.
On ukazuje da su sada plate u domaćim mljekarama, pekarama i mesnim industrijama od 800 do 1.000 eura, a da će nove morati da budu najmanje 1.250 eura, koliko je budući minimalac sa srednjom školom.
“Nama se troškovi rada povećavaju za 25 do 56 odsto, a da bi nadoknadili taj trošak maloprodajne cijene moramo povećati za 13 do 20 odsto da bismo ostali na istom. To znaju i trgovci koji su već povećali cijene za svoj trošak usljed najavljenog povećanja troškova rada. Ostanak na sadašnjim cijenama naših proizvoda značio bi poslovanje s gubitkom i gašenje domaće proizvodnje”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Kako objašnjavaju, ako zarada radnika u pekari sa sadašnjih oko 850 eura treba da se poveća na 1.250 eura, onda cijena hljeba koji on pravi mora da se poveća sa sadašnjih 90 centi na 1,10 euro, ili ako je mljekari trgovcima litar jogurta daju po cijeni od 90 centi nova nabavna cijena za trgovce mora biti 1,1 euro.
U dopisu jednog stranog trgovačkog lanca domaćim proizvođačima navedeno je da su “nakon analize ekonomskih pokazatelja i sagledavanja aktuelnih trendova na tržištu roba široke potrošnje” donijeli odluku o zadržavanju postojećih nabavnih i cjenovnika u narednom periodu.
Navode i da “neće prihvatiti povećanja cijena, odnosno izmjene važećih nabavnih cjenovnika koje podrazumijevaju povećavanje cijena, zaključno sa 30. 4. 2027. godine”.
“Vjerujemo da ćemo kroz međusobno razumijevanje, partnerski odnos i zajedničku odgovornost nastaviti da razvijamo stabilnu i uspješnu poslovnu saradnju. Zahvaljujemo na razumijevanju i očekujemo da svoje poslovne aktivnosti i cjenovnu politiku uskladite sa navedenim opredjeljenjem”, navedeno je u dopisu ovog trgovačkog lanca.
Drugi domaći trgovački lanac u dopisu domaćim proizvođačima navodi da je promijenio “Proceduru za promjenu nabavnih cijena dobavljača”.
Između ostalog proizvođači im sada detaljno moraju obrazložiti razloge za povećanje nabavnih cijena, da obrazloženje ne mora biti prihvaćeno i da će taj trgovac “samostalno odlučiti o promjeni maloprodajnih cijena”.
“Povećanje nabavne ne predstavlja automatski osnov za povećanje maloprodajne cijene. Nove nabavne cijene mogu se primjenjivati tek nakon provjere zahtjeva i pisanog odobrenja izvršnog direktora, u skladu sa ugovorenim načinom promjene cijene”, navedeno je u dopisu ovog trgovačkog lanca.
Proizvođači objašnjavaju “Vijestima” da je dosadašnja saradnja bila da obavijeste trgovca nekoliko dana unaprijed o povećanju nabavne cijene, kao i da su proizvođači davali trgovcima preporučene maloprodajne cijene.
Proizvođači navode i da su dopise trgovaca i slična usmena obraćanja dobili nakon što je iz Vlade najavljeno da će trgovcima ograničiti marže od 1. januara.
“Trgovci su povećali svoje cijene pa će biti ograničeni na te uvećane iznose, dok sada nama ne dozvoljavaju povećanje cijena na osnovu stvarno uvećanih troškova. Njima je svejedno da li će im na rafovima biti domaći proizvodi ili uvozni, koji nemaju veće troškove rada, i gdje mogu imati i veće marže, ali će šteta za ekonomiju biti mnogo veća ako ovim mjerama uguše domaću proizvodnju”, naveli su sagovornici “Vijesti” iz domaće prehrambene industrije.
Ministarstvo poljoprivrede je početkom prošle godine započelo izradu nacrta zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu snabdijevanja hranom, čije je usvajanje u skladu sa evropskom direktivom 2019/633, ali se on i dalje nalazi u fiokama.
Direktiva zabranjuje niz nefer praksi koje veliki kupci koriste prema slabijim partnerima, kao što su kašnjenje u plaćanju svježih i kvarljivih prehrambenih proizvoda duže od 30 dana; jednostrano i retroaktivno mijenjanje ugovora od strane kupca-trgovca; otkazivanje narudžbi u posljednjem trenutku, posebno kada je roba već proizvedena, prisiljavanje dobavljača da plaćaju za promociju, marketing ili skladištenje proizvoda kod trgovaca, odbijanje pisanog ugovora ako ga dobavljač traži,… ali i ucjenjivanje proizvođača niskim kupovnim cijenama ili njihovi proizvodi neće biti na rafovima.
