Mađar kaže da će produbiti veze sa susjednim državama, posebno s Austrijom, nadovezujući se na snažne ekonomske veze i zajedničku historiju ukorijenjenu u Austro-Ugarskom Carstvu s kraja 19. stoljeća.
„Ranije smo dijelili istu državu, a Austrija je ključni ekonomski partner Mađarske. Želio bih ojačati odnose između Mađarske i Austrije iz historijskih, ali i kulturnih i ekonomskih razloga“, rekao je Magyar nakon pobjede nad Viktorom Orbánom na mađarskim izborima ranije ovog mjeseca.
Magyar je pobijedio Orbána dijelom i zahvaljujući obećanju da će resetovati odnose Mađarske s Evropskom unijom, ali zamišlja da to učini unutar osnaženog bloka centralnoevropskih država koje predvode istomišljenici s desnice, za koje vjeruje da dijele kulturni pogled, ekonomske interese i konzervativne stavove o svemu, od migracija do energetske politike. Uz važan izuzetak Poljske, ove zemlje, smještene između Zapadne Evrope i Rusije, tradicionalno su također pokazivale veću spremnost da održavaju poslovne veze s Moskvom, piše Politico.
Budući mađarski lider već je javno iznio kako bi mogao ostvariti svoju viziju centralnoevropskog bloka. Na konferenciji za novinare ranije ovog mjeseca predložio je spajanje Višegradske grupe, neformalne alijanse Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke, sa Slavkov formatom, okvirom saradnje koji uključuje Austriju, Češku i Slovačku.
„Vjerujem da je to u interesu svake zemlje, uključujući Austriju i Mađarsku. Nadam se da ćemo ovdje moći postići napredak“, rekao je Magyar.
Kao jasan signal te strategije, Magyar je rekao da će njegova prva putovanja kao novog lidera Mađarske početkom maja biti u Varšavu i Beč.
Austrijanci otvoreni za saradnju
Iako Austriju vidi kao prirodnijeg saveznika, Magyar može mnogo naučiti od poljskog premijera Donalda Tuska i njegovih napora da obnovi liberalnu demokratiju nakon godina populističke vlasti, uključujući i kako deblokirati sredstva EU zadržana zbog zabrinutosti u vezi s vladavinom prava.
Jedan od glavnih prioriteta Magyara je osigurati oslobađanje 18 milijardi eura zamrznutih sredstava EU; također se zalaže za pristup 16 milijardi eura evropskih odbrambenih kredita te za ukidanje kazne od milion eura dnevno koju Mađarska plaća zbog odbijanja da se uskladi s migracionim zakonodavstvom EU.
Austrijska vlada je otvorena za tu ideju.
Visoki austrijski diplomata, koji je govorio za Politico, rekao je da postoji inherentna logika u jačanju saradnje među centralnoevropskim državama unutar EU po uzoru na model Beneluxa.
„Sve smo države približno iste veličine s mnogo zajedničkih interesa, a zajedno bismo bili relevantniji u smislu glasačke snage“, rekao je diplomata.
Za austrijsku vladu predvođenu konzervativcima, produbljivanje veza s Mađarskom odavno je strateški cilj.
Početkom 2000-ih godina, uoči pristupanja EU više bivših komunističkih zemalja, austrijski lideri su predložili obnovljeni savez s Centralnom Evropom. Taj pokušaj je na kraju propao, opterećen strahovima u Poljskoj i Sloveniji da Beč pokušava ponovo uspostaviti svoju hegemoniju više od 80 godina nakon raspada Austro-Ugarskog Carstva.
Sada je samouvjerenija i prosperitetnija Mađarska ta koja predlaže bliži savez. Poljski lideri, uz rastuću ekonomsku i vojnu moć svoje zemlje, više se ne osjećaju ugroženo tom perspektivom, kažu stručnjaci.
Austrijski konzervativci također vide novu priliku sada kada Orbána više nema.
Magyar i austrijski kancelar Christian Stocker počeli su postavljati temelje za odnose između svojih zemalja nakon Orbána na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u februaru, prema riječima dvije osobe koje su prisustvovale sastanku.
Lideri su razgovarali o Magyarovoj inauguracionoj posjeti Beču i o tome kako poboljšati uslove za austrijske kompanije koje posluju u Mađarskoj, rekao je visoki zvaničnik austrijske vlade.
U Beču se očekuje da će Magyar pokušati usaglasiti zajednički stav o migracijama te razgovarati o sudbini Centralnoevropskog univerziteta, koji je 2019. premjestio svoj glavni kampus iz Budimpešte u Beč nakon Orbánove kampanje protiv te institucije, rekao je austrijski diplomata.
Dvije zemlje su već snažno povezane u ekonomskom smislu. Austrija je drugi najveći investitor u Mađarskoj nakon Njemačke, s investicijama većim od 11,7 milijardi eura. Blizu 134.000 Mađara radi u Austriji, mnogi od njih kao dnevni migranti.
Austrijska centralna banka navela je u izvještaju prošle godine da rastuće trgovinske veze sa zemljama Centralne i Jugoistočne Evrope imaju stabilizirajući efekat na austrijsku ekonomiju u vrijeme sve veće globalne trgovinske neizvjesnosti.
Ipak, među centralnoevropskim državama i dalje postoje ključne razlike koje će sigurno otežati pokušaje stvaranja čvršćeg saveza.
Kada je riječ o Ukrajini, Austrija i Poljska aktivno podržavaju dodatnu pomoć EU toj zemlji pogođenoj ratom. Iako se od Mađarske pod vodstvom Magyara više ne očekuje da blokira pomoć kao što je to činio Orbán, ona se pridružuje Češkoj i Slovačkoj u odluci da ne podrži paket zajmova EU od 90 milijardi eura za Kijev. Zemlje također imaju različite stavove o pristupanju Ukrajine EU.
Uprkos tim razlikama, stručnjaci smatraju da među centralnoevropskim zemljama i dalje postoje snažni zajednički interesi, posebno kada je riječ o ekonomskim inicijativama i velikim infrastrukturnim projektima.
Magyarov pokušaj izgradnje centralnoevropskog saveza mogao bi također biti zasnovan na njegovom razumijevanju kako moć zapravo funkcioniše u Briselu.
Budući premijer tamo je proveo gotovo deceniju kao diplomata pod Orbánom prije nego što se razišao s populističkom strankom Fidesz i postao zastupnik u Evropskom parlamentu sa svojom konzervativnom političkom snagom, Tisza.
