Ipak, prošle godine, dan kada je, po predanju, Isus ustao iz groba nije bio na ovaj datum, niti će Uskrs sljedeće godine biti ovog dana. Situaciju dodatno komplikuje i činjenica da će Srbi, Rusi i još neki prevashodno pravoslavni narodi ovaj najveći hrišćanski praznik proslaviti za nedelju dana… Evo šta tačno utiče na vrijeme obilježavanja ovog praznika, zašto ga nekada sve crkve slave istog dana i kako se tačno izračunava datum Uskrsa?
Uskrs je najvažniji hrišćanski praznik i spada u red „pokretnih“ svetkovina. To znači da se ne proslavlja uvijek istog datuma. Isti je samo dan – nedjelja, a čak ni to nije uvijek bilo tako, piše Istorijski zabavnik…
Uskrs se određuje na osnovu, na prvi pogled, jednostavnog crkvenog pravila – on „pada“ u prvu nedjelju posle prvog punog mjeseca nakon proljećne ravnodnevice. Ipak, iza ove „formule“ zapravo se krije mnogo matematike, dosta istorije koja nije samo hrišćanska i malo poznavanja kretanja Zemljinog vjernog saputnika – Mjeseca.
Zašto sav hrišćanski svijet ne slavi Uskrs danas ili sledeće sedmice?
Cvijeti
Ako mislite da je dovoljno da posle 21. marta (kada pada proljećna ravnodnevnica) izađete napolje, pogledate u nebo, pronađete pun Mjesec i na osnovu toga zaključite da ćete sledeće nedelje slaviti najveći hrišćanski praznik, griješite! Stvar je mnogo komplikovanija!
Kako se govori u Istorijskom zabavniku, zato što crkva za računanje ravnodnevice i punog Mjeseca ne koristi astronomsko vrijeme, već tablice razvijene još u srednjem vijeku koje su u međuvremenu u mnogome prestale da odgovaraju realnosti, tj. onome što vidimo na nebu.
Treba reći da je upravo zbog tačnijeg određivanja datuma Uskrsa papa Grgur 1583. godine izvršio reformu rimskog ili julijanskog kalendara. Novi kalendar nisu prihvatile pravoslavne crkve, pa se od tada svi crkveni praznici proslavljaju u razmaku od 13 dana, koliko trenutno iznosi razlika među kalendarima, u katoličanstvu i pravoslavlju.
Međutim, to ne važi i za „pokretne“ praznike, tj. za Uskrs!
Savremeni kalendari su solarni, u njima se vrijeme mjeri u odnosu na kretanje Zemlje oko Sunca, dok se u prošlosti koristio lunarni kalendar, zasnovan na kretanju Mjeseca oko Zemlje. Datum Uskrsa je jedan od rijetkih „ostataka“ lunarnog kalendara koji su preživjeli i u hrišćanskoj civilizaciji.
Dakle, kada nastupi proljećna ravnodnevnica (21. mart) čeka se prvi pun mjesec. Po pravilu, ako pada u nedelju, za Uskrs se uzima sledeća nedelja. Zato Uskrs može biti bilo koji od 35 dana posle proljećne ravnodnevice ili od 22. marta do 25. aprila. Pošto su u julijanskom kalendaru datumi „pomjereni“, pravoslavni Uskrs može biti između 4. aprila i 8. maja.
Uskrsi se, dakle, kako se dodaje u Istorijskom zabavniku, u obje crkve mogu poklopiti između 4. i 25. aprila, što se desilo prošle godine kada je cio hrišćanski svijet praznik slavio 20. aprila. Prije toga, pravoslavni i rimokatolički Uskrs poklopili su se 2017. kada se ovaj praznik slavio 16. aprila.
Još problema…
Prema kazivanju Istorijskog zabavnika, drugi problem je sam lunarni kalendar.
U ovom složenom kalendaru godina traje 354 dana, tj. njemu „nedostaje“ 11 dana da bi dostigao „naš“ kalendar. Da bi se taj manjak nadoknadio, periodično su se ubacivali vanredni mjeseci, a da bi se ovaj komplikovani račun bar malo pojednostavio, u crkvi su u VI vijeku razvili tablice na osnovu kojih se određuje datum Uskrsa, a one se koriste i danas.
Ipak, čak ni ovo nije sve! Što se katoličkog Uskrsa tiče, nema više šta da se doda, ali – pravoslavni Uskrs NIKADA ne može da bude prije jevrejskog praznika Pashe!
Osnov za ovo se nalazi u Jevanđeljima. Pasha je praznik koji traje 7 dana i obilježava egzodus Jevreja iz Egipta. Tajna večera je, prema predanju, bila upravo vezana za ovaj jevrejski praznik, a kako je ona bila prije raspeća, ni Uskrs ne može da bude prije Pashe.
Prije sabora u Nikeji 325. godine bilo je hrišćanskih zajednica koje su slavile Uskrs isključivo u odnosu na Pashu, bez obzira koji bi to dan u nedjelji bio, ali je na saboru nedjelja kao „dies Domini” – Božiji dan, opšteprihvaćena.
I to je cijela filozofija… Katolička crkva datum Uskrsa izračunava u odnosu na proljećnu ravnodnevnicu i prvi pun mjesec poslije nje. Pravoslavna crkva ovome dodaje i to da Uskrs ne može biti prije jevrejske Pashe.
