Nastojanje Ukrajine da dobije ubrzani prijem u Evropsku uniju kao dio bilo kakvog mirovnog sporazuma naišlo je na snažan otpor vlada država članica, koje ne žele da otvore Pandorinu kutiju problema koje bi brzo pristupanje moglo pokrenuti, piše Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi da 2027. godina bude datum ulaska u EU kao dio nagodbe o okončanju rata koji Rusija vodi protiv njegove zemlje, nadajući se da bi to Ukrajinu učvrstilo u glavnom političkom klubu Evrope i ponudilo put ka većem prosperitetu, bezbjednosti i stabilnosti.
Jasan put ka članstvu u EU mogao bi biti presudan za Zelenskog u uvjeravanju Ukrajinaca da prihvate eventualni mirovni sporazum, posebno ako – kako se uveliko očekuje – Ukrajina ne povrati kontrolu nad cjelokupnom svojom teritorijom niti uđe u NATO, kažu analitičari.
Međutim, vlade država članica EU, uključujući Francusku i Njemačku, privatno su izrazile skepticizam prema navodnoj reformi pristupnog procesa koja bi skratila put Ukrajine ka članstvu, kažu diplomate. Rojters je razgovarao sa osam evropskih diplomata i zvaničnika, a mnogi su ukazali na nelagodu u evropskim prijestonicama povodom te ideje.
Jedna od bojazni je da Ukrajina i druge zemlje ne bi nastavile sa reformama, poput suzbijanja korupcije, ukoliko bi im članstvo u EU već bilo odobreno.
Umjesto da prvo sprovede sve potrebne reforme, neka zemlja bi mogla da pristupi EU nakon što ispuni minimalne uslove, ali uz ograničen pristup fondovima i odlučivanju dok ne ispuni sve kriterijume za članstvo. To bi moglo olakšati brži ulazak Ukrajine i drugih zemalja poput Moldavije, Crne Gore i Albanije
Ukrajinski potpredsjednik vlade i glavni pregovarač sa EU Taras Kačka rekao je za Rojters da je Kijev spreman da odgovori na zabrinutosti država članica. On je predložio zaštitne mehanizme, poput sistema nadzora kojim bi se provjeravalo da li Kijev poštuje demokratske standarde, kao i prelazni period prije nego što bi Ukrajina počela da prima poljoprivredne subvencije iz EU.
Ipak, istakao je da je političko obećanje u vezi sa datumom članstva važno. “To je neophodno za mirovni proces, za uspostavljanje dugotrajnog i pravednog mira u Evropi”, kazao je.
Rojters navodi da je postojeći proces pristupanja Uniji obično dug i birokratski, čak i u jednostavnijim slučajevima, i da podrazumijeva godine detaljnih pregovora i pravnih reformi kako bi se ispunili demokratski i ekonomski standardi EU.
Svaki korak u pristupnom procesu, koji je podijeljen na poglavlja i klastere javnih politika, takođe zahtijeva saglasnost svih država članica. Mađarska je već na početku procesa blokirala napredovanje Ukrajine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u internim razgovorima iznijela ideju o izmjeni tog procesa, navode diplomate.
Umjesto da prvo sprovede sve potrebne reforme, neka zemlja bi mogla da pristupi EU nakon što ispuni minimalne uslove, ali uz ograničen pristup fondovima i odlučivanju dok ne ispuni sve kriterijume za članstvo.
Rojters piše da bi to moglo olakšati brži ulazak Ukrajine i drugih zemalja poput Moldavije, Crne Gore i Albanije, iako bi cilj Zelenskog da to bude 1. januar 2027. i dalje bio nerealan, naročito zato što svih 27 sadašnjih članica EU mora da ratifikuje svaki pristupni sporazum.
Kačka je sugerisao da bi Ukrajina naredne godine mogla barem da potpiše pristupni ugovor sa EU, iako bi ratifikacija i drugi koraci mogli zahtijevati više vremena za sprovođenje.
Međutim, kako piše Rojters, analitičari i diplomate ne vide mnogo spremnosti za tako hrabre poteze, uključujući predloženu reformu Ursule fon der Lajen, poznatu kao “obrnuto proširenje”, jer preokreće proces tako što dopušta zemlji da se pridruži prije nego što ispuni sve postojeće kriterijume.
“Zbog rastuće podrške populističkim i strankama protivnicima proširenja u više prijestonica, vlade su oprezne kada je riječ o ubrzavanju procesa za koji još nijesu izgradile javnu podršku”, rekla je Anastasija Počijumban iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose.
“Koncept obrnutog proširenja je mrtav”, kazao je jedan diplomata EU. “Takođe ne postoji podrška za određivanje konkretnog datuma pristupanja”.
“Ukrajina jednostavno nije spremna i korupcija je široko rasprostranjena”, rekao je jedan zapadnoevropski zvaničnik.
Fon der Lajen je prošle sedmice pokušala da ublaži očekivanja u Ukrajini. Ona je javno poručila Zelenskom da “datumi sami po sebi nijesu mogući”, iako je istovremeno pohvalila reforme koje zemlja sprovodi usred rata.
Uprkos tome, prema pisanju Rojtersa, očekuje se da EK nastavi da zagovara načine za ulazak Ukrajine u EU u narednih nekoliko godina, uz argument da bi članstvo ojačalo Uniju vojno, u trenutku kada raste strah da bi Moskva mogla napasti neku od država članica EU.
Neki smatraju da bi model postepene integracije, prema kojem zemlje kandidati učestvuju u sve većem broju programa i sastanaka EU prije formalnog pristupanja, mogao biti izvodljiviji.
“Mislim da je puno članstvo u narednih nekoliko godina i dalje malo vjerovatno”, rekla je Korina Stratulat, zamjenica direktora Evropskog političkog centra, govoreći o izgledima Ukrajine.
“Ono što je vjerovatnije jeste ubrzana integracija – pristup jedinstvenom tržištu, saradnja u oblasti energetike, digitalne politike, saobraćaja – fazno učešće u programima i politikama EU”.
