Predviđenim izmjenama Vrhovnom javnom tužiocu se oduzima diskreciono pravo odlučivanja o upućivanju, tako što će odluku o tome ubuduće donositi Visoki savjet tužilaštva.
Odredbe o upućivanju javnih tužilaca iz osnovnih u viša javna tužilaštva na period od tri godine ukinute su zakonskim izmjenama iz 2023. godine, što je izazvalo dosta problema u radu i funkcionisanju javnotužilačke organizacije, usljed nekontinuiranog izbora javnih tužilaca od strane Visokog savjeta tužilaštva u protekle dvije godine.
U tom smislu Nacrt, u koji je naša redakcija imala uvid, propisuje da javni tužilac može iz opravdanih razloga i uz svoju pisanu saglasnost biti privremeno upućen u drugo javno tužilaštvo istog, neposredno višeg ili neposredno nižeg stepena najduže na tri godine, kao i da može biti ponovo upućen u isto javno tužilaštvo.
Takođe, javni tužilac višeg ili apelacionog javnog tužilaštva može, uz svoju pismenu saglasnost, biti privremeno upućen u javno tužilaštvo posebne nadležnosti na tri godine i može biti ponovo upućen u isto javno tužilaštvo.
Javni tužilac koji se upućuje u neposredno više javno tužilaštvo ili u tužilaštvo posebne nadležnosti mora ispunjavati zakonom predviđene uslove za izbor u javno tužilaštvo u koje se upućuje, predviđa Nacrt.
Dalje propisuje da rješenje o upućivanju donosi Visoki savjet tužilaštva, a ne Vrhovni javni tužilac kako je to sada slučaj.
Odluku će Savjet donositi uz prethodno pribavljeno mišljenje glavnog javnog tužioca javnog tužilaštva u koje se upućivanje vrši.
Rješenje Savjeta mora da bude obrazloženo, navodi se u Nacrtu.
Kada su u pitanju prigovor protiv obaveznog uputstva za rad i postupanje u pojedinom predmetu, prigovor protiv rješenja o supstituciji i prigovor protiv rješenja o devoluciji ostaje zakonsko rješenje da o njemu odlučuje komisija Visokog savjeta tužilaštva, s tim što se predloženim izmjenama propisuje da nju čini „sedam članova uz uvažavanje zastupljenosti tužilaštva“.
Nacrt je predvideo i izmjene odredbi koje se odnose na prigovor javnog tužioca protiv odluke o godišnjem rasporedu poslova u javnom tužilaštvu ili odluke o njegovoj izmjeni, tako što se ovaj prigovor više ne bi podnosio Visokom savjetu tužilaštva već neposredno višem glavnom javnom tužiocu, koji će biti dužan da donese odluku o prigovoru u roku od 30 dana od dana dostavljanja prigovora.
Ukoliko on to ne učini u navedenom roku, smatraće se da je prigovor odbijen, navodi se u Nacrtu.
Takođe se propisuje da o prigovoru protiv odluke koju je donio Vrhovni javni tužilac odlučuje kolegijum Vrhovnog javnog tužilaštva.
Nacrt predviđa i da ukoliko Vrhovnom javnom tužiocu prestane ta funkcija, Visoki savjet tužilaštva postavlja vršioca funkcije Vrhovnog javnog tužioca, dok Vrhovni javni tužilac ne stupi na javnotužilačku funkciju, a najduže na jednu godinu, te propisuje da isto lice ne može biti ponovo postavljeno za vršioca funkcije Vrhovnog javnog tužioca.
Ako glavnom javnom tužiocu prestane ta javnotužilačka funkcija, VST postavlja vršioca funkcije glavnog javnog tužioca, dok glavni javni tužilac ne stupi na javnotužilačku funkciju, a najduže na tri godine, navodi se u Nacrtu i dodaje da isti tužilac može biti ponovo postavljen za vršioca funkcije glavnog javnog tužioca.
Za vrijeme vršenja funkcije Vrhovnog javnog tužioca i glavnog javnog tužioca, javni tužilac je izjednačen u pravima i obavezama sa Vrhovnim javnim tužiocem, odnosno glavnim javnim tužiocem – precizira se u Nacrtu.
Izmjenama iz Nacrta daje se mogućnost da glavni javni tužilac bude ponovo biran na mandat od šest godina.
Kada je u pitanju rad kolegijuma javnog tužilaštva, Nacrtom predviđa ukidanje dvije odredbe kojima je sada propisano da Kolegijum daje mišljenje o prijedlogu izvještaja o radu javnog tužilaštva za prethodnu godinu, kao i mišljenje o prijedlogu plana i programa rada javnog tužilaštva za narednu godinu.
Nacrtom izmjena Zakona o sudijama predviđena je samo jedna promena i tiče se vraćanja mogućnosti da predsjednik suda može da bude biran na još jedan mandat od pet godina.
