Savjet AZLP na sjednici 15. septembra donio je Rješenje, kojim se naređuje subjektu nadzora NVO Media centar iz Podgorice da u roku od pet dana od prijema Rješenja otkloni nepravilnosti u obradi ličnih podataka i izrši brisanje i uništavanje ličnih podataka Premovića, prikupljenih bez pravnog osnova.
„Postupajući po predmetņom Rješenju Savjeta Agencije, br. 05-18-2483-24/25 od 10.07.2025. godine, od strane kontrolora Agencije izvršen je kancelarijski nadzor. Subjektu nadzora je shodno članu 67 ZZPL upućen Zahtjev za dostavljanje pisanog izjašnjenja i dostavljanje dokumentacije, br. 05-18-2483-41/25 od 28.07.2025. godine i shodno tome sačinjen je Zapisnik o izvršenom nadzoru, br. 05-18-2483-48/25 od 05.08.2025. godine.
U postupku nadzora je utvrđeno činjenično stanje i Zapisnikom je konstatovano sljedeće: då subjekt nadzora nije u potpunosti odgovorio na Zahtjev za dostavljanje pisanog izjášnjenja i dostavljanje dokumentacije, niti je dokumentovao zakonitost prikupljanja i qbjavljivanja predmetne presude; posebno, nije dokazao: da je presuda bila zakonito pribavljena; da je u vrijeme objave bila javno dostupna; da su poštovane obaveze iz čl. 21-23 ZZPL; da je obrada bila proporcionalna, imajući u vidu rehabilitaciju lica“, piše između ostalog u Rješenju Savjeta AZLP.
Dodaje se da se uvidom u Rješenje Osnoýnog suda u Podgorici Kv.br. godine, koje je dostavio podnosliac zahtjeva za zaštitu prava, konstatuje da je nastupila rehabilitacija čime su pravne posljedice osude prestale, uključujući i pravo trećiḥ strana da javno objavljuju podatke o osudi.
„U dispozitivu predmetnog rješenja jasno je naznačeno da je rehabilitacija nastupila i da se ima sprovesti kroz kaznenu evidenciju, čime se ostvaruje pravni efekat da se lice tretira kao neosuđivano“, navodi se između ostalog u Rješenju
Dodaje se da je NVO Media centar, u kom je direktor Goran Đurović, u izjašnjenju naveo da je do navedene presude došao putem anonimnog izvora, „što samo po sebi ukazuje na nepostojanje pravnog osnova za prikupljanje podataka“.
„Dostavljena presuda nije ovjerena ni potpisana, zbog čega ne ispunjava uslove propisane članom 378 Zakonika o krivičnom postupku da bi se smatrala javnom ispravom“, piše u Rješenju.