Stres je puno više od pukog osjećaja nervoze; to je složen biološki odgovor našeg tijela na percipiranu prijetnju. U takvim trenucima, tijelo oslobađa kortizol, poznat kao hormon stresa, koji nam u kratkim naletima daje energiju potrebnu za suočavanje s izazovima, bilo da se radi o izbjegavanju opasnosti ili ispunjavanju zahtjevnog poslovnog roka.
Ta „bori se ili bježi“ reakcija služila je evolucijskoj svrsi i bila ključna za preživljavanje. Problem nastaje kada stres postane hroničan, a razina kortizola konstantno povišena. Dugotrajna izloženost ovom hormonu može iscrpiti tijelo i dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući oslabljen imunitet, probleme sa spavanjem, debljanje, povišen krvni pritisak, pa čak i narušene kognitivne funkcije poput pamćenja i koncentracije. Upravljanje stresom stoga nije luksuz, već nužnost za očuvanje dugoročnog zdravlja i blagostanja.
Jedan od najmoćnijih i uvijek dostupnih alata za upravljanje stresom doslovno nam je pod nosom – naš dah.
Disanje je izravna veza s našim autonomnim živčanim sastavom, koji reguliše nesvjesne tjelesne funkcije i sastoji se od dva glavna dijela: simpatičkog sastava („bori se ili bježi“) i parasimpatičkog sastava („odmori se i probavi“). Kada smo pod stresom, simpatički sastav preuzima kontrolu, ubrzavajući rad srca i disanje. Međutim, svjesnim usporavanjem i produbljivanjem daha, posebno praktikovanje dubokog trbušnog (dijafragmalnog) disanja, aktiviramo parasimpatički satav. Ta aktivacija šalje signal mozgu da je opasnost prošla, što pokreće kaskadu smirujućih efekat: usporava se puls, opuštaju se mišići, snižava se krvni pritisak i smanjuje proizvodnja kortizola. Naš dah tako postaje daljinski upravljač za naš živčani sastav, omogućujući nam da u samo nekoliko minuta prijeđemo iz stanja napetosti u stanje mira.
Postoji niz jednostavnih, ali izuzetno tehnika disanja koje se mogu praktivati i bilo gdje i bilo kada. Jedna od najpopularnijih je „kutija disanje“ (box breathing), koju koriste čak i američki Navy SEALs za održavanje smirenosti pod pritiskom.
Tehnika uključuje udisanje kroz nos brojeći do četiri, zadržavanje daha na četiri sekunde, izdisanje na četiri sekunde i ponovno zadržavanje daha na četiri sekunde prije novog ciklusa. Još jedna moćna metoda je tehnika „4-7-8“, koja djeluje kao prirodni sedativ za živčani sastav: udahnite tiho kroz nos brojeći do četiri, zadržite dah sedam sekundi i zatim polako izdahnite kroz usta brojeći do osam.
Za uspostavljanje ravnoteže između lijeve i desne polutke mozga, drevna jogijska praksa poznata kao naizmjenično disanje kroz nosnice (Nadi Shodhana) pokazala se izuzetno korisnom za postizanje mentalne jasnoće i duboke relaksacije. Uključivanje ovih vježbi u dnevnu rutinu, čak i na samo pet minuta, može izgraditi otpornost na svakodnevne stresore, a platforme poput Calm nude vođene vježbe za početnike.
Osim disanja, ključnu ulogu u borbi protiv stresa igra i praksa svjesnosti, odnosno mindfulnessa. Biti svjestan znači usmjeriti pažnju na sadašnji trenutak bez prosuđivanja – prosmatrati svoje misli, osjećaje i tjelesne senzacije onakvima kakvi jesu. Istraživanja su pokazala da čak i deset minuta dnevne prakse meditacije ili svjesnosti može značajno smanjiti simptome anksioznosti i depresije te poboljšati oošte blagostanje.
Studija provedena u saradnji sa zakladom Medito pokazala je da su učesnici koji su koristili njihovu besplatnu aplikaciju za mindfulness prijavili značajna poboljšanja. Jednostavne vježbe uključuju „skeniranje tijela“, gdje ležeći usmjeravate pažnju na svaki dio tijela, od nožnih prstiju do glave, primjećujući osjete bez potrebe da ih mijenjate. Druga vježba je svjesno fokusiranje na jedno od osjetila: nekoliko minuta posvetite samo slušanju zvukova oko sebe ili svjesnom jedenju, obraćajući pažnju na okus, teksturu i miris hrane.
Angažirajte svoja osjetila i tijelo
Kada se osjećate preplavljeno, ponekad je najbrži put do smirenja angažiranje osjetila i tijela. Slušanje umirujuće muzike, posebno klasične, može usporiti otkucaje srca i sniziti krvni pritisak. Aromaterapija je još jedan snažan saveznik; esencijalna ulja poput lavande, bergamota ili sandalovine, korištena u difuzoru ili nanesena na kožu, mogu trenutno potaknuti osjećaj opuštenosti. Ne treba zanemariti ni moć ukusa.
Samo kockica tamne čokolade (oko 40 grama) može pomoći u regulsanjai nivou kortizola i stabilizaciji metabolizma. Kratka fizička aktivnost takođe čini čuda. Brza šetnja oko zgrade omogućuje vam da se odmaknete od izvora stresa, dobijete dozu sunčeve svjetlosti koja podiže raspoloženje i razbistrite misli. Ako ste vezani za radni stol, jednostavno istezanje, poput kruženja ramenima ili otvaranja prsnog koša, može osloboditi nakupljenu mišićnu napetost.
Jednostavni trikovi za trenutno olakšanje
Ponekad su najjednostavniji trikovi i najefikasni. Kada vam se misli roje u glavi, pokušajte polako brojati do 10 i natrag – mentalni napor potreban za koncentraciju na brojeve otežava istovremeno paničarenje. Brzo i iznenađujuće učinkovito rješenje je kapanje hladne vode na zapešća i iza ušiju; hlađenje glavnih arterija koje se nalaze tik ispod kože pomaže smiriti cijelo tijelo.
Žvakanje žvakaće gume, bez obzira na ukus, dokazano smanjuje anksioznost. Ako imate kućnog ljubimca, maženje s njim oslobađa oksitocin, hormon sreće i opuštanja. Stvaranje reda u kaosu takođe pomaže – pospremanje radnog stola na samo nekoliko minuta može stvoriti osjećaj „vanjskog reda, unutarnjeg mira“, kako savjetuju stručnjaci s portala EatingWell.
Na kraju, zapisivanje misli i osjećaja u dnevnik može ih učiniti manje zastrašujućima, dok izražavanje zahvalnosti, bilo zapisivanjem tri stvari na kojima ste zahvalni ili slanjem poruke dragoj osobi, preusmjerava fokus s negativnog na pozitivno i jača emocionalnu otpornost.
