Energetska kompanija je za period od 2022. do 2025. godinu imala uvećane dozvoljene prihode više nego što je bilo potrebno, zbog čega taj višak mora vratiti potrošačima
Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES) koji je od 2022. godine od građana i privrede naplatio 100 miliona eura više nego što je trebalo, ponovo se odlažu rokovi da se taj novac vrati potrošačima za poslije 2027. godinu. Pametna brojila za očitavanje potrošnje električne energije ponovo će biti zamijenjena, bez jasne potrebe, što će stvoriti nove bespotrebne troškove koji će se preliti na račune potrošača.
To je dio zamjerki na Zakon o energetici i naknadne amandmane koje je bivši čelnik Regulatorne agencije za energetiku Momir Škopelja poslao odboru za ekonomiju. Odbor će prema najavio o njima raspravljati danas ujutro, a Skupština, takođe, danas odmah nakon toga.
Škopelja navodi da se ovim predlogom zakona regulatorni period za određivanje ragulatorno dozvoljenog prihoda (cijena struje) pomjera sa 2026-2028. na 2027-2029, kao i da se će korekcije (višak neplaćenih prihoda) za period 2022-2025. godine obračunavati tek od 2027. godine.
CGES dobija novac od svoje stavke na računu za električnu energiju koju obračunava Regulatorna agencija REGAGEN. Za regulatorni period 2022-2025. godine njima je odobren veći regulatorni prihod koji im je omogućio veću zaradu, što sada treba da vrate potrošačima, ali se to odlaže iz godine u godinu, dok iznos novca za koji su oštećeni potrošači raste.
Škopelja u primjedbama navodi da sada važeće odluke o cijenama naknada za prenos i distribuciju ističu krajem 2025. godine i da bi naredni regulatorni period trebalo da bude od 2026.
“Međutim, iako za to nema nikakvog opravdanja ni obrazloženja, predlaže se donošenje nove odluke tek 2027. godine, a da se za 2026. prepiše sadašnja odluka u dijelu koji se odnosi na 2025. Za to nema nikakvog opravdanja niti obrazloženja. Štaviše, ovakvo rješenje je suprotno i principima iz sadašnjeg Zakona o energetici, kao i iz Predloga novog zakona. Što je još gore, članom 233 stav 5 propisan je da se i tzv. korekcije za period 2022-2025. obračunavaju tek odlukama o RDP i cijenama za 2027. i dalje. Radi se o korekcijama po osnovu razlika odobrenih i ostvarenih prihoda CGES i CEDIS-a koje se prema zakonu vraćaju potrošačima. Kako se radi o enormnim iznosima, ostvarene razlike su shodno Zakonu trebalo da se vraćaju godinu kasnije: razlike iz 2022. da se vrate 2023, razlike iz 2023. da se vrate 2024. itd.”, navodi Škopelja.
CGES je u 2022. godini ostvario višak prihoda u iznosu od 34,5 miliona eura, u 2023. (prema odluci Agencije) 35,7 miliona, u 2024. oko 16 miliona, a sličan iznos se očekuje i za 2025. godinu.
“To znači da ukupne korekcije koje je trebalo da budu vraćene potrošačima, koje se vraćaju i koje treba da budu vraćene, iznose oko 100 miliona eura. Od svega toga, Agencija je po mojoj inicijativi pokrenula postupak za razlike iz 2023. god. i već utvrdila ukupni iznos korekcije od 35,7 miliona koja treba da se vrati potrošačima, ali će se tokom 2025. vratiti samo 9,5 miliona eura sa obrazloženjem da ne bi ugrozili poslovanje CGES. Razlike za 2022. nije vraćena, jer Agencija smatra da o tome treba da odlučuje tek u narednom regulatornom periodu, a moja inicijativa za vraćanje 16 miliona razlike iz 2024. godinu je u proceduri. Sada ista ta Agencija (jer je član 233 unesen u Predlog na osnovu primjedbe Agencije) predlaže da se sve to odloži za period poslije 2027. godine. I sve to bez obrazložena od strane Agencije, dok obrazloženje Ministarstva glasi: Prihvata se. Bez ijedne riječi više”, navodi Škopelja.
On smatra da su ovim predlogom potrošači dvostruko oštećeni što im je u protekle dvije godine naplaćeno više preko računa za električnu energiju, ali sada i zbog toga što će taj novac da im se vraća tek od 2027. godine, sa zakašnjenjem od pet godina i da će inflacija umanjiti te iznose povrata.
“Smatram da je ovakav predlog neprihvatljiv zato jer je odlaganjem donošenja odgovarajućih odluka od strane Agencije potrošačima već nanesena milionska šteta po osnovu inflacije, a prihvatanjem ovakvog rješenja u Predlogu zakona šteta bi se samo uvećala i ozakonila”, smatra Škopelja.
On smatra da ovoliko odlaganje nije potrebno jer CGES ima sa kraja prošle godine neraspoređenu dobit od 97 miliona eura.
On u primjedbama navodi da se zakonom planira uvesti “pametni sistem mjerenja” električne energije, odnosno o dinamičkim ugovorima i dinamičkim cijenama, odnosno o cijenama koje se mijenjaju zavisno od promjene cijena na berzi, ali da te ne mogu da prikažu sadašnja pametna brojila već bi trebalo ugraditi neka nova. Škopelja kaže i da nije jasno zašto bi nekome trebalo da ima podatke o cijenama u realnom vremenu.
“Sve navedeno je lijepo, ali je toliko komplikovano i skupo da ga dosad niko nije sproveo. U Crnoj Gori je to posebno nerealno jer zahvaljujući jeftinim izvorima energije naši kupci plaćaju cijenu od 4,2 centa po KWh, dok cijena na berzi varira između 8 i 18,4 centi po KWh, tj. 2 do 4,5 puta više. Vjerujem i nadam se da će sadašnja ili neka slična niska cijena energije važiti u Crnoj Gori još dugo, pa je stoga priča o dinamičkim modelima iz teoretskih rasprava u našim uslovima potpuno neosnovana. I rezultati postojećeg mjernog sistema sa ‘pametnim brojilima’ koji je koštao oko 100 miliona eura, sveli su se na to da CEDIS može lakše da isključi nekoga ko krade struju ili ne plaća račune. Sve ovo navodim zato jer bi realizacija takvog projekta koštala basnoslovno , a u praksi ne bi donijela ništa ili veoma malo, dok bi energetskim subjektima, a preko njih i građanima-potrošačima stvorilo ogromne troškove”, naveo je Škopelja.
Zbog toga predlaže da sve odredbe koje se odnose na ponovnu zamjenu brojila treba izbrisati i “ostaviti ih za vremena kad kretanja na tržištu električne energije u Crnoj Gori počnu da prevazilaze tehničke mogućnosti postojećeg sistema mjerenja”.
Na Nacrt zakona o energetici koji ima 254 člana, tokom javne rasprave stiglo je 317 primjedbi, od kojih je uvaženo 70 odsto, odnosno, nakon javne rasprave, izmijenjeno je 60 odsto teksta predloženog zakona.
Škopelja ukazuje i da je Regulatorna agencije imala tri predstavnika u radnoj grupi koja je pripremala nacrt zakona, ali da je zatim predala 135 primjedbi na tekst u čijem je pisanju učestvovala, od čega je prihvaćeno 130.
On ukazuje poslanicima i da iz dokumentacije koja prati zakon nije jasno da li je Energetska zajednica dala saglasnost na njega i ako jeste na koje promjene.
U dokumentaciji je pismo Sekretarijata Energetske zajednice u kojem se navodi da “smatraju da je ovaj nacrt u skladu sa Direktivom (EU) 2019/944, koju namjerava da transponira, te da stvara čvrst temelj za njeno sprovođenje”, ali i ograda da taj pregled “predstavlja preliminarnu procjenu usklađenosti”, da se ne može smatrati sveobuhvatnom procjenom usklađenosti i da ne isključuje potencijalne buduće sporove.
Odbor za ekonomiju danas će razmatrati grupu Vladinih amandmana na predlog Zakona o energetici koji se odnose na uvođenje takozvanog markiranja goriva.
Zakon se nalazi u Skupštinskoj proceduri od 13. decembra prošle godine, a Vlada je amandmane usvojila u petak prošle sedmice i poslanicima dostavila prije dva dana.
Ovo cijelo poglavlje Vlada je usvojila bez javne rasprave. Njima se uvoznicima uvodi obaveza troškova markiranja goriva, koje se kasnije prebacuje u cijenu za potrošače. Prema nezvaničnim procjenama taj trošak će iznositi jedan do dva centa po litru. Problem je što se trgovcima koji uvoze gorivo cisternama u drumskom saboraćaju komplikuje procedura i produžava trajanje i za jedan dan. Dok te probleme neće imati “Jugopetrol” koji jedini ima mogućnost uvoza morskim putem.
U Crnoj Gori postoji samo jedna laboratorija koja bi mogla raditi ovo markiranje.
Privredna komora je juče poslala dopise Vladi i Skupštini kojima traži odlaganje ove obaveze.
