Bojkot trgovačkih lanaca predstavlja važnu poruku građana i realnu reakciju na rast troškova života, ali je izostala reakcija izvršne vlasti u smislu preduzimanja konkretnih mjera i razgovora sa predstavnicima trgovaca, saopštio je potpredsjednik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša.
„Zaista je bitno da građani kroz taj vid neposlušnosti pokažu šta misle. Međutim, ti bojkoti treba da imaju neku posljedicu. Prije svega, tu se očekivalo od izvršne vlasti da preduzme konkretne mjere i održi sastanke sa predstavnicima trgovačkih lanaca, ali je, nažalost, ta reakcija izostala“, rekao je Mugoša u intervjuu agenciji Mina-business.
On smatra da je važno da Vlada, kao najodgovornija, preduzme konkretne mjere, ali i da je jako bitno da se ustanovi zbog čega su cijene u Crnoj Gori tolike. Važno je, prema njegovim riječima, i da se čuje stav domaćih poljoprivrednih proizvođača, koji će biti značajno pogođeni.
„Bojkot će više uticati na domaće poljoprivredne proizvođače koji najveći dio proizvoda plasiraju putem trgovačkih lanaca“, naveo je Mugoša.
On je kazao da su građani kroz jednodnevni i dvodnevni bojkot trgovačkih lanaca pokazali da su razočarani ogromnim rastom cijena u prethodnom periodu.
„Značajan rast cijena dešava se nekoliko godina u kontinuitetu, o čemu svjedoče i zvanični podaci Eurostata, koji su pokazali sa su cijene porasle 40 odsto u periodu od 2021. do prošle godine“, rekao je Mugoša i dodao da ti podaci ukazuju na značajno veći rast cijena nego u mnogim državama eurozone, čak i do četiri puta u odnosu na neke od najrazvijenijih zemalja.
On je naveo da je, kao predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansiju i budžet, inicirao održavanje tematske sjednice na kojoj će se razmatrati problematika visokih cijena, i podsjetio da u samoj Vladi postoje različita mišljenja o bojkotu, s obzirom na to da ga je premijer podržao, dok ministar ekonomskog razvoja ima drugačiji stav.
Mugoša je saopštio da već duže vrijeme postoji interes da se razmotri potencijalni oligopol na tržištu, odnosno dogovorna ekonomija, kako bi se uvrdilo zbog čega su cijene u Crnoj Gori toliko visoke.
„Ima tu više segmenata – od uvoznika i distributera do ogromnih državnih nameta. Neke analize pokazuju da su državni nameti kod nas mnogo veći nego u nekim zemljama EU, a država se ne odriče svog dijela nameta“, kazao je Mugoša.
On je podsjetio i da su u posljednjem periodu povećane akcize na određene proizvode, ali i uvedene nove.
“Zbog toga je važno da sagledamo problematiku i ponudimo sistemski odgovor. Duže vrijeme sam predlagao konkretne mjere, vodeći računa da ne uđem u zonu populizma ili površnosti, nego sam bukvalno predlagao konkretne“, saopštio je Mugoša i dodao da je SD svojevremeno predlagao ograničavanje marži.
On je rekao da je taj amandman postao sastavni dio zakona, na osnovu kojeg se realizuju akcije poput Limitiranih cijena, koje imaju privremeni karakter, ali problem ne rješavaju dugoročno, sistemski i na održiv način.
„Gotovo mjesec imamo neku vrstu bojkota, a nemamo rezultate u smislu preduzimanja sistemskih mjera“, naveo je Mugoša i dodao da je očekivao i da će Vlada organizovati sastanak sa predstavnicima poslodavaca.
On smatra da je neophodno jačati domaću proizvodnju i diversifikovati ekonomiju, koja ne smije da se svodi na turizam i trgovinu.
„Mi godišnje uvozimo 770 miliona eura hrane, gotovo dva miliona dnevno, dok je istovremeno cjelokupan izvoz iz Crne Gore svih proizvoda i usluga oko 600 miliona. To znači da uvozimo mnogo više hrane, nego što ukupno izvozimo robe i usluga. To znači i da imamo ozbiljne sistemske probleme, za koje, nažalost, ne pravimo ozbiljan iskorak u tom smislu“, kazao je Mugoša.
On je upozorio na situaciju u kojoj se nalaze domaći poljoprivredni proizvođači, koji su prilično ugroženi, jer zavise od toga da li će se njihovi proizvodi prodavati u trgovačkim lancima.
Mugoša smatra da se crnogorska ekonomija dominantno oslanja na PDV, koji čini gotovo polovinu prihodne strane budžeta, dok smanjenje prometa u trgovinama utiče upravo na tu vrstu poreza.
„Sa druge strane, ne mogu građani da vuku neke procese. Oni mogu da ih iniciraju, zbog čega mislim da su jednodnevni i dvodnevni bojkoti predstavljali jaku poruku građana, ali oni ne mogu da preuzimaju na sebe odgovornost da vode sistem. Zna se ko vodi sistem i ko donosi konačne odluke u tom pogledu“, objasnio je Mugoša.
On je rekao da očekuje da će se o toj temi razgovarati i u parlamentu, ali da je na izvršnoj vlasti da preduzme konkretne korake.
Mugoša smatra da bi trebalo analizirati strukturu cijena, u koju ulaze i marže trgovačkih lanaca i državni nameti, a tu su i veće carine na neke proizvode.
„Veoma je važno da sagledamo sve segmente i pokušamo zajednički da uradimo nešto da se dođe do stabilizacije cijena. Reakcija građana na rast troškova života je potpuno realna. S jedne strane se povećavaju zarade, ali se dešava i
drastičan rast cijena, koji neutrališe povećanje plata“, saopštio je Mugoša.
On je kazao da se može djelovati i u dijelu državnih nameta, ali i vidjeti i sa trgovačkim lancima gdje oni mogu da koriguju određene marže.
„Tržište je slobodno, cijene se formiraju na način na koji se formiraju, ali dijalog između predstavnika Vlade i poslodavaca mora da bude u kontinuitetu, da se unapređuje poslovni ambijent, a poslodavci imaju taj društveno-odgovorni aspekt u poslovanju“, poručio je Mugoša.
On je dodao da su građani na početku reagovali na jednodnevni i dvodnevni bojkot u mnogo većem broju, a sve manje kada se došlo do neke vrste selektivnih bojkota.
„To je iz prostog razloga što ne vidite konkretne rezultate bojkota, a građani moraju da zadovoljavaju osnovne životne potrebe. Ako kažete da treba bojkotovati jedan trgovački lanac, građani će novac potrošiti u drugom, nakon čega će da se vrate da kupuju u marketu koji su ranije bojkotovali. Znači, građani moraju da zadovoljavaju životne potrebe, a rezultata u korigovanju cijena nema, dok država stoji po strani i ne preduzima konkretne mjere“, rekao je Mugoša.
On je podsjetio da je država produžila do kraja aprila akciju Limitirane cijene, ali da ona nije ponudila adekvatno rješenje, jer postoji sijaset proizvoda gdje su cijene drastično porasle.
„Ako ograničite maržu na jedan dio proizvoda, trgovci će to nadoknaditi kroz povećanje na nekim drugim proizvodima. Onda imate građane koji su sa punim pravom nezadovoljni i zbog toga treba preduzimati konkretne mjere“, saopštio je Mugoša.
On je dodao da se nada da će u narednih sedam do deset dana ta tema biti otvorena u Skupštini.
„Tu je važna karika i Agencija za zaštitu konkurencije, kako bi se utvrdilo da li postoji eventualni dogovor trgovačkih lanaca oko formiranja cijena. Veoma je važno da se sagledaju svi aspekti te problematike, jer ako samo gledamo jedan segment, nećemo doći do konačnog rješenja, nego će nam se stalno ponavljati ovi izazovi“, zaključio je Mugoša.
On je saopštio da je ovogodišnji budžet održiv, ukoliko se Vlada zaduži 1,4 milijarde eura, ali i da bi u nekom trenutku moglo doći do rebalansa.
„S druge strane, budžet je održiv, ako se vi zadužite 1,4 milijardu eura, ovu godinu ćete izdržati. Sljedeće godine se zadužite još milijardu, pa još milijardu, tako možete da se funkcionišete do jedne mjere. Naravno, nijesmo mi ogroman ekonomski sistem, pa da može da dođe do nekih velikih udara. Međutim, ta politika javnog duga će već do kraja 2027. godine preći nivo kriterijuma iz Mastrihta, a tada bi već trebalo da budemo dio EU priče“, saopštio je Mugoša.
On je dodao da je procenat javnog duga u nekim zemljama EU veći, ali da je suština u njegovoj strukturi.
„Pitanje je zbog čega se zadužujemo. Zaduživanje za kapitalni budžet je opravdano, ali od tri milijarde eura njegove tekuće strane, 280 miliona ili manje od deset odsto se odnosi na razvojne projekte. Ako se izostavi auto-put iz toga budžeta od 280 miliona, ostalo bi 180 miliona za sve ostale projekte, kojih je 350. Posebna priča je šta sve ulazi u kapitalni budžet da bi se zadovoljili partijski apetiti pred lokalne izbore“, naveo je Mugoša.
On je kazao da je kapitalni budžet za ovu godinu, ukoliko se izostavi dio namijenjen za auto-put, manji nego prošle kada je iznosio 220 miliona eura.
„Prije par godina smo imali 80 projekata u kapitalnom budžetu, a sada ih ima 354. To je iluzija da radimo puno, ali suštinski to nije taj broj. Važno je da nabrojite milion projekata i kažete kako će Crna Gora biti gradilište, a kad uđete u strukturu vidite da tu piše – od groblja do kuće, od kuće do kuće, i da to suštinski nijesu kapitalni projekti“, objasnio je Mugoša.
On smatra da ekonomija može kratkoročno da funkcioniše na bazi ogromnih zaduženja, ali da građani moraju biti svjesni da će oni vraćati dugove.
„Nažalost, dešava se da se zadužujemo po značajnim kamatnim stopama, a na finansijskom tržištu nemamo dobar kreditni rejting. Smatram da moramo ozbiljno da razgovaramo. Problem je i što nemamo strategiju ekonomskog razvoja za narednih deset ili 20 godina, nego se dolaskom svake nove vlade poništava ono što je uradila prethodna i kreće se u nove reforme“, rekao je Mugoša.
On je podsjetio da su se u posljednje četiri i po godine promijenile tri vlade i da je svaka imala svoje reforme, a da sistemski ništa nije urađeno da se ekonomija diversifikuje.
„Ne možemo tako da funkcionišemo. Mi smo ranjivi na eksterne i krize u okruženju, koje pokazuju koliko imamo strukturnih problema. Naša ekonomija raste, ali se ne razvija. Bruto domaći proizvod (BDP) raste, ali kad uđete u njegovu strukturu, to je rast lične i potrošnje države, dok nemate rast u investicijama i realnoj ekonomiji“, objasnio je Mugoša.
Sa druge strane, ekonomija se, prema njegovim riječima, ne razvija.
„Mikro preduzeća čine 93 odsto ukupnog broja i zapošljavaju 41 odsto zaposlenih u Crnoj Gori. Ta preduzeća su suština ekonomije, ali posljednjih pet godina posluju s gubitkom. Tu je i nelikvidnost, gdje u posljednjih pet godina imamo 2,7 hiljada preduzeća više u blokadi“, naveo je Mugoša.
Crna Gora je prošle godine, prema njegovim riječima, zabilježila najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina, pa je uvezeno 3,5 milijardi eura više nego što je izvezeno.
„Imamo ozbiljnih izazova u ekonomiji, koje ne možemo da šminkamo. Ne možemo da manipulišemo tim realnim osjećanjima ljudi nezadovoljnih životnim standardom, da im otkrivamo samo jednu stranu priče, a sa druge strane krijemo da se suštinski ništa ne radi“, rekao je Mugoša.
U Crnoj Gori svaki godne imamo budžet koji je dominantno potrošački, a vrlo malo razvojni.
„Imamo potrebu da se stalno zadužujemo u ogromnim iznosima, a s druge strane veliki dio ekonomije koji trpi, pogotovo domaći proizvođači i mala i mikro preduzeća“, rekao je Mugoša.
On je dodao da problem nedovoljno diversifikovane ekonomije nije od prije četiri-pet godina, već da traje dugi niz godina.
„Imamo problem sa diverzifikacijom ekonomije već dugi niz godina, ali ne može da vam bude argument da se to nije ranije uradilo, pa ne treba ni sada. S druge strane, reforme koje su sprovedene u prethodnom periodu, naslanjale su se na pogrešan temelj i onda imamo ovo što nam se sada dešava“, poručio je Mugoša.
On smatra da je neophodno da se obezbijedi rast konkurentnosti crnogorske ekonomije.
„Ukoliko se desi da za dvije ili tri godine postanemo članica EU, kako će naši poslodavci biti konkurentni onima iz Evrope“, pitao je Mugoša i dodao da je predlagao da se za konkurentnost privreda izdvoji 3,7 miliona eura godišnje, dok je prije nekoliko godina, kad je prihodna strana budžeta bila niža, izdvajalo šest miliona“, rekao je Mugoša.
On smatra da će Crna Gora imati problem nedostajuće radne snage, koji je već evidentan, ali i kako su domaći poslodavci na udaru ogromne konkurencije.
„Stalno vrtimo neku priču, ali konkretno ništa ne radimo da se stvari pomjere sa mrtve tačke, ne poboljšavamo uslove poslovanja, pogotovo u turizmu. Za neke stvari moramo da sjednemo i da se dogovorimo“, naveo je Mugoša.
On je kazao da mu se čini da se u određenim segmentima povlače neki potezi koje dugoročno mogu da nanesu mnogo štete održivosti crnogorske ekonomije.
Mugoša je komentarišući četvorodnevnu raspravu o budžetu u parlamentu, u kojoj nijesu učestvovali poslanici opozicionih partija, kazao da je to bila farsa puna floskula, kao i da se namjerno odugovlačila.
„Zbog nekih dogovora iza vrata, izlaganja su se odugovlačila na četiri dana, iako nije bilo puno poslanika koji su izlagali o budžetu. To je bila maska, jedna farsa za ono što se dešavalo iza očiju javnosti, a to je takozvano piljarenje ili tezgarenje, odnosno vid neke trgovine između koalicionih partnera na vlasti, da bi se došlo do zaključka vezano za kapitalne projekte“, rekao je Mugoša.
On je rekao da je najprije podnijeto 100 amandmana koji su zatim povučeni, da bi se usvojio zaključak gdje se mijenja obrazloženje budžeta koje suštinski nije obavezujuće.
Mugoša je dodao da od promjene vlasti 2020. godine imamo preko dvije milijarde eura zaduženje, a još tri milijarde su planirane do 2027. godine.
„Uvijek govorim da ne moramo baš da se zadužujemo da bi iz zaduženja vraćali stare dugove i finansirali realizaciju kapitalnog budžeta, nego možete kroz efikasnije poslovanje da nešto vraćate iz suficita tekuće potrošnje. Nažalost, u Crnoj Gori vidite da stalno rastu rashodi, koje država ne može da nadomjesti kroz prihode, pa se ide na zaduženje i povećanje stopa poreza“, kazao je Mugoša.
On je naveo da mu u tom naletu populizma smeta što se građanima saopštava samo jedna strana priče – da su im povećane zarade.
„Pri tome za značajan broj građana nije povećana bruto zarada, koja je zakonska kategorija, nego neto, tako što su smanjeni doprinosi, ali je onda država uvidjela da joj nedostaje novca, jer se odrekla doprinosa, pa je to prenijela na povećanje stope poreza na dodatu vrijednost i uvođenje novih akciza. Tako se dolazi do toga da građani imaju veću platu, ali i veće cijene“, saopštio je Mugoša.
On je poručio da je crnogorska ekonomija ustvari ekonomija sunca i snijega.
„Smeta mi što ne vodimo računa i što sistemski ne mijenjamo ekonomiju, koju smo sveli na ekonomiju sunca i snijega. Ako imamo snijega zimi – super, ako nemamo – ozbiljan je problem. Kad dođe ljeto gledamo u nebo da vidimo da li će biti sunca od maja ili ćemo imati kišni maj ili eventualno početak juna, što nam stvara velike probleme za budžet“, objasnio je Mugoša.
On je podsjetio da je predlagao amandmane na budžet koji su se odnosili na troškove službenih putovanja i reprezentacije, ugovore o djelu i konsultantske i advokatske usluge, ali da su svi odbijeni.
„Budžetom je projektovano da se za putovanja i reprezentacije izdvoji 9,1 milion eura, 2,5 miliona više nego prošle godine. Mi smo predlagali da se ta 2,5 miliona usmjere na korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice, ali je to odbijeno“, rekao je Mugoša.
On je predlagao i da se od 16,6 miliona eura planiranih za ugovore o djelu, milion usmjeri na besplatnu užinu i prevoze djeci iz socijalno ugroženih porodica, ali je i to odbijeno.
„Predlagali smo da se od 45 miliona eura predviđenih za konsultantske usluge dva miliona preusmjere na poboljšanje konkurentnosti privrede, ali je i to odbijeno“, kazao je Mugoša.
Posljednji amandman odnosio se na advokatske usluge, planirane na 9,5 miliona, od čega je 1,5 miliona eura trebalo da se usmjeri na nova zapošljavanja.
Mugoša smatra da su predloženi amandmani bili konkretni, te da nijesu povećavali rashodnu stranu budžeta.
„Predlagao sam preusmjeravanje određenih sredstva iz rashoda sa službenih putovanja i konsultanskih ugovora na socijalu, unapređenje konkurentnosti i otvaranje radnih mjesta, ali sve je to odbijeno. Žao mi je što će se u toku godine pokazati potreba za dodatnim sredstvima na tim stavkama i onda će oni pokušavati da rade nekakva preusmjeravanja i rebalans“, naveo je Mugoša.
On smatra da je problem bio u tome što je amandmane predložila opozicija.
„Kao da je uskopartijski interes važniji od opšteg. Na kraju krajeva, kao da bi bilo ko za par mjeseci znao ko je predložio amandmane, važno bi bilo da se ta sredstva usmjere tamo gdje je treba“, saopštio je Mugoša.
On je rekao da je problem Crne Gore ogroman rast neproduktivne potrošnje, koja mora da se racionalizuje.
„Vidimo šta nam se dešava u javnoj upravi. Imate s jedne strane da premijer kaže da je smanjen broj zaposlenih u javnoj upravi, dok resorni ministar kaže da je taj broj drastično povećan. Ja sam u parlamentu rekao da se ne više ne spominje optimizacija broja zaposlenih, jer smo mi to shvatili kao povećanje“, kazao je Mugoša.
On je dodao da se bilježi rast zapošljavanja na neproduktivnim mjestima u javnoj upravi, te da sistem ne može tako da funkcioniše, jer se stalno pumpa rashodna strana budžeta.
„Odakle da povećamo prihode osim nametima na privredu i na građane, zbog čega će opet doći do rasta cijena. Ako imate više novca u opticaju, ako administrativno povećavate određene stavke, a da ne vodite račune od drugoj strani, samo povećanje novca u opticaju dovodi do inflacije. S druge strane, povećavate stope PDV-a, uvodite nove akcize i sve to opterećuje inpute u formiranju cijena, i onda imate njihov rast“, objasnio je Mugoša.
On smatra da se decenijama stvara pogrešan sistem, te da je dobar dio povećanja cijena posljedica strukturne ranjivosti ekonomije i određenih administrativnih reformskih mjera koje su se samo fokusirale na taj segment.
Mugoša je upozorio i da se funkcionisanje ekonomije ne može svoditi na bilbord.
„Građanima ste na bilbordu obećali povećanje penzije od 50 do 60 eura, a sada vidite da se to odnosi samo na one koji imaju preko 730 eura penziju. To je 12 hiljada od ukupno 120 hiljada penzionera, dok će ostali imati manje povećanje. Onda kažete svima povećanje neto zarada od 25 odsto, pa se to ne desi. Pa onda obećate punu zaposlenost, pa se to ne desi. Pa onda kažete sedmočasovno radno vrijeme. Onda se dešava i ovaj rast cijena“, naveo je Mugoša.
On smatra da je neophodan ozbiljan razgovor o tome kako će se razvijati ekonomija u narednih deset, 20 godina, a ne da je svako mijenja na svoj način.
Na pitanje šta bi se desilo da zarade zaposlenih nijesu povećane primjenom programa Evropa sad 1 i 2, a da je došlo do rasta cijena, on je odgovorio da je to jedan argument koji treba da se do kraja razobliči.
„To je ona manipulacija da je neko bio protiv povećanja zarada. Mi smo i tada govorili da smo za povećanje zarada, ali da se njim obezbijedi bolji život, jer podaci pokazuju da standard nije porastao. Znači, niko nije protiv povećanja, ali to povećanje mora da za posljedicu ima i bolji standard, a ne da se to radi zbog predizbornih obećanja“, saopštio je Mugoša.
S jedne strane su, prema njegovim riječima, povećane zarade, ali je s druge došlo do divljanja cijena, odnosno njihovog drastičnog rasta. U tom segmentu ništa nije rađeno do privremenih akcija limitiranja cijena, koje su dobre, ali imaju privremeni karakter.
„U tom dijelu se radilo mnogo toga kako nije trebalo. Da ne pričam o obećanju o minimalnim zaradama od 700 eura, pa kad se vidjelo da ne može, onda su izmislili dvije minimalne zarade od 600 i 800 UR, pa sad imate problem u sistemu, gdje se stvara jedna vrstu nesrazmjere, diskriminacije i nezadovoljstva“, naveo je Mugoša.
On smatra i da Vlada ne treba da saopštava mjesečne podatke o suficitu ili deficitu budžeta, jer to nije relevantna statistička kategorija.
„Zašto? Zato što možete da ne plaćate fakture, pa da vam prihodi stižu, a rashode nijeste plaćali, jer fakture još nijesu pristigle ili ste ih odgodili i onda prikazujete suficit. Tako su deset mjeseci govorili kako sve fantastično funkcioniše budžet, kako imamo deset mjeseci suficita, da bi dva mjeseca pred kraj prošle godine imali
deficit od preko 200 miliona, jer su mnoge fakture prispjele za naplatu krajem godine“, objasnio je Mugoša.
Tako se, prema njegovim riječima, stvara maska da sve fantastično funkcioniše i da se bilježi suficit, a da se godina završava deficitom.
„Mislim da nedostaje iskrenosti prema građanima o tome kakvo je realno stanje crnogorske ekonomije, a ne da se stalno stvara neka lažna slika“, poručio je Mugoša.
On je kazao da usvojene izmjene i dopune Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, koje se odnose na korisnike srazmjernih penzija, predstavljaju iskorak s obzirom na to da je na taj način predviđena isplata razlike do minimalne penzije u Crnoj Gori ukoliko zbir penzija ne prelazi 450 eura.
„To je jedna vrsta iskoraka u tom dijelu. Ja srazmjerene penzionere pominjem od 2020. godine, jer su oni preskočeni više puta, a u pitanju su ljudi koji su primali 80, 90 ili 100 eura kad im se saberu penzije iz više zemalja“, naveo je Mugoša.
On je podsjetio da je krajem 2023. godine predložio zaključak da od aprila prošle godine bude riješen status korisnika srazmjernih penzija. Nažalost, prošlo je devet mjeseci da Vlada nije ispoštovala ono što je prihvatila, a Skupština usvojila.
„Na kraju imamo ovo zakonsko rješenje koje je nesporno, koje je trebalo da se desi, samo što nije moralo da se čeka. Nadam se da će srazmjerni penzioneri biti zadovoljni, pri čemu moramo da vodimo račune da je svima koji primaju minimalne penzije stanje zamrznuto kada je riječ o usklađivanju do kraja ove godine“, zaključio je Mugoša.
