Policija u određenom broju slučajeva nije adekvatno procijenila rizik, nije izašla na lice mjesta da istraži navode žrtve i prikupi obavještenja od svjedoka, žrtva nasilja nije bila podvrgnuta medicinskom tretmanu, samo su neki od problema koje je registrovao Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama.
To Vladino tijelo, u kojem su predstavnici državnih institucija i civilnog sektora, u polugodišnjem izvještaju naglašavaju da je neophodno poboljšanje koordinacije između institucija koje se bave zaštitom žrtava nasilja, ali i unapređenje zakonskog okvira kako bi se efikasnije sankcionisali počinioci nasilja, rada centara za socijalni rad, kao i obezbjeđivanje bolje zdrastvene i socijalne podrške za žrtve.
“Operativni tim je, analizirajući konkretne slučajeve porodičnog nasilja, uočio niz propusta u radu centara za socijalni rad, konkretno u Podgorici, što je ukazalo na potrebu za unapređenjem njihovog postupanja u ovakvim situacijama. Na osnovu tih saznanja, tim je zaključio da je neophodno pokrenuti inicijativu za donošenje uputstva koje bi precizno regulisalo rad centara za socijalni rad u slučajevima nasilja u porodici. Ovo uputstvo bi bilo usmjereno na primjenu važećih protokola i izradu nalaza i mišljenja socijalnih radnika u konkretnim slučajevima nasilja. Jedna od ključnih preporuka Operativnog tima je da se centrima za socijalni rad sugeriše da, prilikom izrade izvještaja i davanja mišljenja, poseban akcenat stave na psihičko i emocionalno stanje žrtve, kao i na njen odnos sa djecom i ostalim članovima porodice”, navodi se u izvještaju.
Tim je, tvrdi se u dokumentu, prepoznao da je emocionalna stabilnost i psihološko zdravlje žrtve daleko važnije za procjenu njene situacije od materijalnih i higijenskih uslova u kojima žrtva živi.
“Ovaj aspekt posebno je bitan u kontekstu dugoročnog oporavka žrtve i zaštite djece, koja često trpe ozbiljne posljedice, čak i kada nisu direktno izložena nasilju. Uputstvo bi trebalo da sadrži smjernice koje će obavezati socijalne radnike da prioritetno procjenjuju emocionalno i psihičko stanje žrtve, uključujući nivo stresa, traume i mogućih psiholoških problema, kao i uticaj nasilja na djecu i cjelokupnu porodičnu dinamiku. Takođe, uputstvo treba da uključuje preporuke o načinima na koje socijalni radnici treba da procjenjuju odnose unutar porodice, jer ovi odnosi mogu biti ključni u prepoznavanju stepena ugroženosti žrtve i potreba za daljom intervencijom”, ističe se u dokumentu.
Naglašeno je i da bi uputstvo trebalo da precizira kako socijalni radnici sarađuju sa policijom, pravosuđem, zdravstvenim ustanovama i drugim relevantnim institucijama, kako bi se obezbijedila sveobuhvatna i koordinisana reakcija na nasilje.
U dokumentu se podsjeća da je Operativni tim inicirao da Ministarstvo zdravlja uputi dopis svim zdravstvenim ustanovama sa ciljem da se u sistemu javnog zdravstva obezbijedi u mjeri mogućeg prioritetno pružanje zdravstvenih usluga žrtvama porodičnog nasilja i žrtvama seksualnih delikata.
“Preporukom, koja je uspješno realizovana, predviđa se da ove ranjive kategorije pacijenata budu tretirane sa posebnom pažnjom i da dobiju prioritet u odnosu na druge pacijente prilikom prijema u zdravstvene ustanove, čime se omogućava brža i efikasnija medicinska podrška, kao i veća zaštita privatnosti žrtava, a čime bi se se prevenirala i izbjegla moguća sekundarna viktimizacija žrtve nasilja… Ovaj dopis nije samo formalna preporuka, već i podsjetnik na ranije održavane sastanke potpisani sporazum između nevladinih organizacija koje se bave zaštitom žena žrtava nasilja i Kliničkog centra Crne Gore”, pojašnjava se u dokumentu.
Ta inicijativa, navodi se, dala je odmah vidljive rezultate.
“…Jer u toku pružanja usluge povjerljivog lica od strane zaposlenih u Sigurnoj ženskoj kući, primijećen je napredak u postupanju zaposlenih u Urgentnom centru, na način što se pregledi završavaju značajno brže, kao i u odnosu medicinskih radnika/ca prema ženama sa iskustvom nasilja. Naime, u nekoliko posljednjih slučajeva, doktorke su obezbijedile privatnost u toku pregleda, postavljale pitanja sa empatijom i bez osuđivanja, te upućivale pacijentkinje sa iskustvom nasilja na druge organizacije/institucije koje im mogu pružiti pomoć i podršku”, ističe se u dokumentu.
Širom svijeta je juče obilježen Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama.
Nezavisna grupe eksperata Savjeta Evrope, koja je zadužena za praćenje sprovođenja Istanbulske konvencije (GREVIO), nedavno je u izvještaju upozorila na to Crna Gora mora podići kvalitet istraga i krivičnih postupaka, ali i kvalitet zaštite žrtava nasilja.
Iako je država postigla značajan napredak u borbi protiv nasilja nad ženama, navodi se, u svim sferama društva i dalje su prisutni rodni stereotipi, uključujući medije i politiku, što utiče na stavove profesionalaca koji rade sa žrtvama ili počiniocima nasilja, kao što su policajci, tužioci, sudije, socijalni i zdravstveni radnici.
Pružanje podrške ženama koje su preživjele nasilje nije samo odgovornost institucija, već cijelog društva, poručili su juče iz LGBT foruma Progres.
Iz NVO su saopštili da nasilje nad ženama ostaje jedno od najprisutnijih kršenja ljudskih prava u svijetu i u Crnoj Gori.
“Nažalost, mnoge žene svakodnevno doživljavaju različite oblike nasilja – fizičko, psihološko, ekonomsko ili seksualno i često ostajući u tišini zbog stigme i straha”, kazali su povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Iz LGBT foruma Progres ističu da u Crnoj Gori broj prijavljenih slučajeva nasilja raste, ali da je brojka neprijavljenih slučajeva još veća.
Prema njihovim riječima, neophodno je osigurati da svaka žena koja je žrtva nasilja ima pristup sigurnim i efikasnim mehanizmima podrške.
Iz LGBT foruma Progres su poručili svim ženama koje trpe nasilje da nijesu same.
