Stručnjaci savjetuju da treba da vodimo računa o svim promjenama u izgledu i teksturi noktiju – one mogu dati važne naznake o vašem zdravlju.
Nokti u obliku kašike Vaši nožni prsti i nokti treba da imaju blagu konveksnu krivinu bez ikakvih udubljenja ili udubljenja. Nasuprot tome, koilonihija je stanje u kome je nokat konkavan – u nekim slučajevima, formirajući centralnu depresiju, udubljenje dovoljno duboko da zadrži kap tečnosti, poput lijeka u kašičici (otuda ime nokat kašika). Nokti pogođeni na ovaj način, takođe izgledaju tanji i mogu postati lomljiviji.
„Koilonihija može ukazivati na anemiju, što znači da nema dovoljno crvenih krvnih zrnaca u cirkulaciji osobe da prenesu kiseonik u tkiva tijela. To je povezano sa nedostatkom gvožđa. Nizak nivo gvožđa može biti uzrokovan lošom ishranom, celijakijom ili rakom gastrointestinalnog trakta, na primjer”, rekao je Dan Baumgart, viši predavač, Fakulteta za fiziologiju, farmakologiju i neuronauku, Univerziteta u Bristolu.
Mehaničari i frizeri mogu biti izloženi posebnom riziku od razvoja koilonihije zbog rada sa rastvaračima na bazi nafte koji se nalaze u motornim uljima i agensima za trajno zadržavanje. Međutim, mogući uzroci pojave noktiju u obliku kašike su brojni, pa je vrijedno provjeriti sa svojim ljekarom ako sumnjate da patite od ovog stanja.
Promjene na noktima Normalno je da nokti (koža ispod noktiju) budu dobro prokrvljeni i ružičaste boje. Promjena boje dijela ili cijelog nokta može nastati kao posljedica bolesti ili infekcije. Žuti nokti, na primjer, mogu ukazivati na gljivičnu infekciju ili promjene zbog stanja kože kao što je psorijaza.
Zatim postoji leukonihija – tehnički izraz za bijelu boju noktiju, koja može imati nekoliko oblika.
U nekim slučajevima, bijele mrlje na noktima mogu ukazivati na trovanje teškim metalima olovom ili arsenom – i jedno i drugo ostaje problem u mnogim zemljama širom svijeta zbog zagađenja u vodovodnom sistemu.
„Ako se bjelina proteže na cio nokat i uključuje više noktiju, vjerovatnije je da je problem nedostatak proteina u cirkulaciji. Ovo potencijalno može ukazivati na bolest jetre ili bubrega.
Međutim, mali bijeli tragovi na vašem noktu najverovjatnije ukazuju na neki oblik traumatskog oštećenja – od uboda ili pada uglavnom. Čak i uobičajene prakse grickanja noktiju i pretjeranog manikiranja mogu dovesti do oštećenja noktiju”, rekao je Dan Baumgart, viši predavač, Fakulteta za fiziologiju, farmakologiju i neuronauku, Univerziteta u Bristolu.
Testovi noktiju Tokom hitne medicinske pomoći, ljekari često proveravaju nokte pacijenta na zasićenost krvi kiseonikom. To se mjeri pulsnim oksimetrom, koji se pričvršćuje na prst i mjeri količinu krvi koja prolazi kroz njega.
Ovo pokazuje koliko kisjeonika ulazi u krvotok, a samim tim i koliko efikasno rade vaše srce i pluća.
Još jedan pokazatelj toga koliko dobro funkcioniše cirkulacija je test vremena ponovnog punjenja kapilara (CRT), kada ljekar pritisne nokat ili vrh prsta pet sekundi da bi koža ispod pobledela.
Nakon prestanka pritiska, koža bi trebalo da se vrati u prethodnu boju u roku od dvije sekunde. Ako je vrijeme duže, to može biti znak toga da ste dehidrirani, prehlađeni ili imate lošu perifernu perfuziju – kada srce ne pumpa dovoljno snažno, ili nešto otežava da dovoljno krvi stigne do najudaljenijih djelova vašeg tijela, vjerovatno kao posljedica šoka.
Nokti se takođe mogu pritisnuti da bi se provjerio pacijent koji je pospan ili bez svijesti. Ovaj test čini dio Glazgovske skale kome, koja mheri reakciju i stepen oštećenja svijesti kod pacijenata.
Šta da radite ako primijetite nešto neobično na noktima Postoji još mnogo primjera problema sa noktima, uključujući nokte koji se raspadaju, izdubljene ili isprepletene nokte, takozvane nokte sa klinovima ili natečene, kao i one sa crvenim tragovima ispod njih. A lista potencijalnih dijagnoza je opsežna, u rasponu od blage do veoma ozbiljnih.
„Ako ste zabrinuti zbog promjene boje noktiju ili promjene u obliku noktiju, najbolje je da odete na pregled kod ljekara opšte prakse. Takođe, vještački ili lakirani nokti mogu sakriti promjene, koje su važni signali određenih stanja, među kojima kogu biti i neka prilično hitna“, upozorava Dan Baumgart, viši predavač, Fakulteta za fiziologiju, farmakologiju i neuronauku, Univerziteta u Bristolu.
