Napad na ljekare više nije posebno tretiran u Krivičnom zakoniku Crne Gore (KZ), čime je ukinuta trogodišnja praksa koja je uspješno korigovala ponašanje u zdravstvenim ustanovama, ali i štitila građane, kazala je “Vijestima” Milena Popović Samardžić iz Sindikata doktora medicine (SDMCG).
Tokom izmjena, iz Krivičnog zakonika je brisan član koji je predviđao da, u slučaju napada na ljekara tokom pružanja ljekarske pomoći, osnovno državno tužilaštvo reaguje po službenoj dužnosti. Te izmjene su stupile na snagu krajem prošle godine.
Popović Samardžić je upozorila da Ministarstvo pravde nije imalo konsultacije sa ljekarima, ali i da brisanje te odredbe ne pogađaju samo ljekare, već i građane i cijeli zdravstveni sistem.
“Da su razgovarali sa ljudima na koje se nekadašnji član 152a Krivičnog zakonika odnosio, možda bi njihova odluka bila drugačija. Međutim, nijesmo konsultovani tokom izrade izmjena i dopuna tog zakona”, kazala je Popović Samardžić.
Iz Ministarstva pravde, pak, tvrde da je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika bio na javnoj raspravi 30 dana, a javni poziv za učešće je upućen i objavljen na internet stranici tog resora 25. jula 2022. godine.
“Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, u članu 142, uveden je pojam ‘Poslovi od javnog značaja’, koji se odnosi na obavljanje profesije ili dužnosti koje je povezano sa povećanim rizikom za bezbjednost lica koje ga obavlja u oblasti javnog informisanja, zdravstvene zaštite i pravne pomoći pred sudskim i drugim državnim organima, ali i kvalifikovani oblici određenih krivičnih djela – teško ubistvo, teške tjelesne povrede, prinuda i ugrožavanje sigurnosti, koja postoje ukoliko su učinjena prema licima koja obavljaju poslove od javnog značaja u vezi sa obavljanjem tih poslova (uključujući i zdravstenu zaštitu)”, kazali su iz resora Andreja Milovića i dodaju da je član 152a brisan “da bi se očuvala sistematika Krivičnog zakonika, a kako bi se izbjegli problemi u praksi zbog duple inkriminacije”.
Popović Samardžić ističe da član 142, na koji se poziva Ministarstvo, štiti bezbjednost osoba koje obavljaju poslove od javnog značaja.
“Nasuprot tome, obrisani član štiti nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema – neprekidno i pravovremeno pružanje zdravstvene zaštite, a ne zaštitu pojedinaca, jer pri izvršenju ovog krivičnog djela, pored ljekara čiji je tjelesni integritet ugrožen, građani ostaju uskraćeni za zdravstvenu zaštitu. Nije mali broj specijalističkih grana u kojima postoji mali broj izvršilaca, koji mogu da pruže određenu vrstu zdravstvenih usluga. Dakle, posljedice brisanog krivičnog djela ne pogađaju samo ljekare, već sve građane koji su u potrebi za zdravstvenom zaštitom toga dana kod toga ljekara”, upozorila je ona.
Naglasila je da zasebne odredbe KZ regulišu krivično-pravnu odgovornost ljekara pri pružanju ljekarske pomoći, što sa ostalim profesijama od javnog značaja nije slučaj.
“Upravo je pojačana krivično-pravna odgovornost ljekara u vezi sa ljekarskom djelatnošću najbolji argument za njihovu pojačanu krivično-pravnu zaštitu. Važno je prepoznati da ljekar koji je pretrpio napad na radnom mjestu nije u stanju potrebne prisebnosti da donosi odluke za koje krivično pravno odgovara”, objasnila je.
Popović Samardžić podsjeća da je brisani član podrazumijevao hitnu reakciju osnovnog tužilaštva, po službenoj dužnosti.
“Ljekari su ranije bili prinuđeni da sami pokreću postupke i vode sporove protiv počinilaca. Dakle, nije postojao institucionalni odgovor niti na pretrpljeni napad niti na ugrožavanje organizacije kontinuiranog pružanja zdravstvene zaštite isključivanjem ljekara iz procesa rada zbog zadobijenih povreda. Primjenom ovog člana zakona imali smo tri presude u prethodne tri godine. Jedna od njih je za ishod imala zatvorsku kaznu za počinioca krivičnog djela. U tom slučaju je oštećeni – ljekar, umjesto zatvorske kazne za počinioca zatražio krivičnu sankciju društveno korisnog rada u zdravstvenoj ustanovi gdje se napad desio, čime bi se počinilac bolje upoznao sa izazovima koje takvo radno mjesto nosi”, kazala je ona.
Time je, navodi, uspostavljena praksa koja je dala dobre rezultate.
“Praksa koja je uspješno korigovala ponašanje u zdravstvenim ustanovama i usmjerila pacijente da koriste instrumente koje nude institucije – kontrola kvaliteta u ustanovama, prijava Ljekarskoj komori, zaštitnik prava pacijenata, sudovi, ombudsman, u cilju iskazivanja nezadovoljstva u vezi sa pružanjem zdravstvene usluge od strane ljekara. Smatramo da je ovo zakonsko rješenje definitivno korak unazad i jedna loša poruka ne samo ljekarima već i pacijentima koji od tih ljekara zavise. Ovdje napominjemo da se SDM ne zalaže za nekažnjivost i izuzimanje ljekara od odgovornosti, već upućujemo građane na institucionalno rješavanje problema. To je jedini način i da ojačamo naše institucije”, zaključila je Popović Samardžić.
Sad već brisani član u KZ je uveden 2021. godine, zahvaljujući amandmanskom djelovanju tadašnje potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak .
