Novim zakonom o zaradama zaposlenih u javnoj upravi koeficijenti za zarade zaposlenih u javnoj upravi biće definisani uredbama Vlade, osnovne zarade za ista zvanja biće jednake u cijeloj javnoj upravi, mogući dodaci na zarade biće precizno definisani, dok plate neće biti smanjenje, ali će ubuduće rasti samo ako postoji i rast prihoda u budžetu.
To su neke od novina u početnoj verziji teksta zakona o zaradama u javnom sektoru, koji je pripremilo Ministarstvo finansija i na osnovu kojeg je počela da radi radna grupa za izradu nacrta tog zakona. Ovaj zakon je proteklih godine više puta mijenjan parcijalnim izmjenama koeficijenata za obračun zarada, a dio tih koeficijenata mijenjan je i kroz sisteme kolektivnih ugovora.
Programom rada Vlade za 2024. godinu donošenje Zakona je planirano za četvrti kvartal (oktobar, novembar, decembar), dok je njegova primjena planirana od 1. januara naredne godine. Ovaj zakon odnosio bi se na zarade oko 60 hiljade zaposlenih koliko ih sada ima u javnoj upravi na državnom i lokalnom nivou.
U saopštenju Ministarstva finansija, nakon formiranja radne grupe, navedeno je da “predložene preporuke imaju za cilj poboljšanje pravednosti, transparentnosti i fiskalne održivosti sistema zarada”, zbog čega je upitan šta ovo tačno znači i da li će zarade biti smanjene ili da će njihov budući iznos zavisiti od stanja u budžetu.
“Pravednost se ogleda u određivanju iste vrijednosti koeficijenta za isti nivo kvalifikacije i isti ili sličan posao odnosno rad iste vrijednosti. Transparentnost zarada garantuje da se prilikom raspisivanja javnih oglasa i javnih konkursa za popunjavanje radnih mjesta obavezno objavljuje podatak o pripadajućoj zaradi za oglašeno radno mjesto, dok fiskalna održivost zarada podrazumijeva utvrđivanje i isplatu bruto zarada i naknada zarada zaposlenima do visine planiranih sredstava u budžetu za te namjene. Cilj izrade novog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru nije smanjenje koeficijenata zvanja, dok će povećanje istih u narednim godinama zavisiti od makroekonomskih i fiskalnih parametara”, odgovorili su iz Ministarstva.
Oni navode da je cilj pripreme novih zakonskih rješenja sistemsko uređenje ove oblasti, utvrđivanje koeficijenata složenosti poslova na jedan pravedan način uz primjenu najboljih praksi u zemljama EU i sve to u otvorenoj komunikaciji i dijalogu sa predstavnicima svih sindikata.
Sa izradom novog zakona upoznata je Svjetska banka koja je dala svoje preporuke. U ciljevima izrade novog zakona navedeno je da je potrebno “centralizovati kolektivne pregovore sa centralnom ulogom MF, kako bi se održala kontrola nad fiskalnim uticajem” i kao i “racionalizovati dodatke”.
“Centralizovano kolektivno pregovaranje, koje je predložila Svjetska banka, odnosi se na proces pregovora o zaradama i uslovima rada između reprezentativnih sindikata i Vlade Crne Gore, koju uvijek predstavlja Ministarstvo finansija i ministarstvo nadležno za oblast o kojoj se pregovara. Uloga Ministarstva finansija je centralna u smislu: obavezne procjene fiskalnog uticaja svih predloženih izmjena i obaveznog obezbjeđivanja ujednačenosti zarada i uslova rada za iste ili slične poslove na nivou javnog sektora u cjelini”, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Oni navode da se zarade zaposlenih u javnom sektoru u Crnoj Gori sada dogovaraju od različitih aktera na decentralizovan i fragmentisan način, kao i da se dešava da nivo zarada za isti posao ili rad iste vrijednosti varira u različitim segmentima javnog sektora
“Osim toga, decentralizovano pregovaranje o raznim dodacima za različite sektore dovelo je do viših nivoa zarada od onih koji se ogledaju u osnovnim koeficijentima i narušavanja vertikalne pravičnosti u javnom sektoru kao i netransparentnosti sistema zarada. Racionalizacija dodataka ne podrazumijeva njihovo ukidanje već uključivanje trajnih dodatnih koeficijenata i dodataka u osnovni koeficijent kako bi se pojednostavio sistem obračuna i kontrole zarada i samim tim povećala transparentnost”, naveli su iz Ministarstva.
Na pitanje da li je predlog Ministarstva finansija da koeficijenti za zarade treba da budu dio uredbe koju bi donosila Vlada, a ne Zakona ili Kolektivnog ugovora, iz Ministarstva navode da je to predloženo u skladu sa analizama i preporukama Svjetske banke.
“Shodno analizi i preporukama Svjetske banke koja se odnosi na reformu sistema zarada u Crnoj Gori, kao i uporednu praksu zemalja u okruženju i većine zemalja članica EU, u prvoj radnoj verziji teksta nacrta zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji predstavlja polaznu osnovu za rad radne grupe, predloženo je da koeficijenti za imenovana, postavljena i izabrana lica u skladu sa ustavnim kategorijama uređenja vlasti, za lokalne funkcionere, rukovodeća lica u pravnim subjektima koja osniva Skupština se utvrđuju zakonom dok se koeficijenti za državne službenike i namještenike uključujući starješine organa kao i za zaposlene u javnim službama utvrđuju uredbama”, naveli su iz Ministarstva.
Oni kažu da će se propisi Vlade kojim se utvrđuju koeficijenti, odnosno ove uredbe, pripremati uz učešće reprezentativnog granskog sindikata za pojedinačne oblasti.
“Intencija Ministarstva finansija je da se utvrdi tekst novog zakona kojim će se predvidjeti da se koeficijenti složenosti poslova utvrđuju podzakonskim aktima Vlade, kako bi se isti utvrdili na sistematičan i transparentan način i kako bi se izbjegle situacije da se kolektivnim pregovaranjem za radna mjesta koja imaju isti ili sličan opis poslova utvrđuju različiti koeficijenti. Napominjemo da je u pitanju prva radna verzija teksta nacrta zakona i polazna osnova za izradu nacrta zakona koja je podložna izmjenama u procesu socijalnog dijaloga i javne rasprave. Predstavnici Ministarstva finansija pripremili su polazne osnove za rad Radne grupe u formi nacrta zakona, kako bi svi zainteresovani subjekti, uključujući sindikate dali doprinos u kreiranju politike i iznijeli svoje stavove, u cilju pripreme teksta nacrta zakona”, saopštili su iz ovog ministarstva.
Njihova namjera je da se zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru pripremi kroz širok konsultativni proces uz učešće svih zainteresovanih strana, kao i da je ovo tek početak tog procesa.
“Članovi radne grupe koja je formirana za pripremu predloga ovog zakona su predstavnici resornih ministarstava i reprezenatativnih sindikata kako na nivou Crne Gore tako i granskih sindikata koji će učestvovati u kreiranju javne politike u ovoj oblasti. Osim navedenog, napominjemo da je Zakonom o socijalnom savjetu Crne Gore propisano da obrađivači zakona i drugih akata, koji su od značaja za socijalni položaj zaposlenih i poslodavaca, u postupku pripreme, iste dostavljaju Savjetu na razmatranje i davanje mišljenja. Ministarstvo finansija će sve propise koji budu predloženi u oblasti zarada dostaviti Socijalnom savjetu radi pospješivanja socijalnog dijaloga koji će doprinijeti sistemskom uređivanju ove oblasti”, najavili su iz Ministarstva.
Iz Ministarstva navode da će socijalni dijalog sa partnerima i sindikatima početi kada se završi izrada nacrta ovog zakona.
“Nakon pripreme konačnog teksta nacrta zakona koji će ići na javnu raspravu, preko Socijalnog savjeta kroz instrument tripartitnog socijalnog dijaloga će se raspraviti o svim institutima zakona i kreirati najbolja zakonska rješenja. Takođe, u ovoj fazi Ministarstvo finansija ne vodi socijalni dijalog sa članovima Radne grupe koji učestvuju u pripremi propisa, a čiji su članovi i sindikati, nego se socijalni dijalog vodi preko Socijalnog savjeta u skladu sa Zakonom o socijalnom savjetu, a kolektivni pregovori će se voditi nakon stupanja na snagu ovog zakona prilikom zaključivanja kolektivnih ugovora o pravima o kojima se bude pregovaralo”, naveli su iz Ministarstva.
Sindikat uprave i pravosuđa, najveći sindikat iz sistema javne uprave, od kraja prošle godine više nije dio Saveza sindikata, čime više nije dio Socijalnog savjeta, ali ima svoje predstavnike u ovoj radnoj grupi za pripremu nacrta.
