NATO počinje da raspoređuje borbene trupe u Ukrajinu – u većem broju pristižu vojnici iz Poljske, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Finske i drugih članica Alijanse, a novopridošle trupe su mahom koncentrisane u zapadnom dijelu zemlje, iako se u pojedinim slučajevima nalaze blizu fronta na istoku, piše bivši zamjenik pomoćnika ministra odbrane SAD Stiven Brajen na svom blogu „Vepons end stratedži“ (Weapons and strategy)
Po njegovim riječima, iako Sjeveroatlantska alijansa tvrdi da se ne radi o vojnicima već o ljudima koji su poslati u Ukrajinu kako bi upravljali sofisticiranom zapadnom opremom, ispravno je reći da oni aktivno učestvuju u borbama.
Manje-više, dodaje, ovo je isti obrazac koji su SAD koristile kada su poslale „savjetnike“ u Vijetnam a zapravo se radilo o američkim specijalnim snagama koje su učestvovale u borbi.
Brajen smatra da administracija šefa Bele kuće Džozefa Bajdena , premda se javno protivi slanju vojnika NATO-a u Ukrajinu, z apravo čeka reizbor predsjednika Amerike pre nego što izda naređenje svojim vojnicima da se bore zarad kijevskih ciljeva . Na to sugeriše i nedavno usvajanje zakona kojim je Ukrajini dodijeljena još 61 milijarda dolara, čime Kongres signalizira da će podržati sve što Bajden želi da uradi u „borbi protiv Rusa“.
A sve zbog toga što SAD strahuju od pobjede Rusije u Ukrajini. Trijumf Ruske Federacije bio bi veliki udarac američkoj bezbjednosnoj strategiji, dok bi za NATO bio čak fatalan.
Nekadašnji zvaničnik Pentagona piše da je ruska vojska za 15 odsto veća nego što je bila prije početka Specijalne vojne operacije. Takođe, mnogo je iskusnija, a uz to je pronašla način da se nosi s američkim visokotehnološkim sistemima.
S druge strane, NATO je daleko iza Rusije u naoružanju, ljudstvu, ali i po industrijskoj moći. Štaviše, zalihe oružja zapadnog vojnog pakta su vrlo male – članice su prekomjernim isporukama oružja Ukrajini narušile svoje odbrambene kapacitete.
Dakle, dodaje Brajen, u SAD su svjesni da toga da Ukrajina gubi rat protiv Rusije i da će se potencijalno suočiti sa kolapsom svoje vojske.
Već postoje izvještaji da su neke brigade ukrajinskih oružanih snaga odbijale naređenja svojih komandanata. To uključuje 25. desantnu jurišnu brigadu; 115. brigadu; 67. mehanizovanu brigadu (napustila je položaje u Časovom Jaru), kao i 47. mehanizovanu (zahtijevala je rotaciju posle više od godinu dana na linijama fronta). To su vrhunske brigade kopnene vojske, a ne jedinice teritorijalne odbrane.
Rusi su naravno svjesni situacije i nanose velike gubitke Ukrajincima, za koje kažu da ih je dosad na ratištu stradalo čak pola miliona.
Čini se da je plan NATO-a da pokuša da zaustavi katastrofu Kijeva tako što će popuniti praznine u ukrajinskim snagama uvozom „savetnika“, čekajući da SAD riješe da pošalju svoju vojsku na front nakon predsjedničkih izbora u novembru.
Međutim, Rusi to znaju i nastoje da unište ukrajinske snage pre nego što Bajden bude reizabran, odnosno ukoliko se to zaista. Ako Rusi budu uspješni, izbjeći će se veći rat u Evropi. Ako ne, uvođenjem američkih snaga, Evropa će biti uvučena u treći svejtski rat, zaključuje Stiven Brajen.
