Punomoćnice slovenačke firme “Leonhardt” sumnjiče službenika Ministarstva ekonomskog razvoja Hajriza Adrovića za zloupotrebu službenog položaja, zbog čega se vodi postupak pred podgoričkim Osnovnim sudom.
Krivičnu prijavu i tužbu protiv Adrovića podnijele su advokatice kancelarije “Vujisić & Vukotić” Milena Labović i Jelena Đonović Vukotić , punomoćnice kompanije “Leonhardt”, koja je prošlog ljeta bila jedan od dva ponuđača na Javnom pozivu za izbor Agenta registracije domena u okviru nacionalnog internet domena.me.
Prethodno je Više državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv Adrovića i više drugih osoba, prijavljenih za kriminalno udruživanje i zloupotrebu službenog položaja.
Adrović je “Vijestima” rekao da “odgovorno tvrdi” da to što u tužbi piše nije tačno, a najavio je i da će nakon okončanja aktuelnog postupka punomoćnice kompanije tužiti zbog lažnog prijavljivanja.
Javni poziv raspisao je prošle godine resor kojim je tada rukovodio Goran Đurović , a Privredni sud je 10. jula donio privremenu mjeru kojom se zabranjuje sprovođenje daljeg postupka. Privremena mjera je u međuvremenu, nakon prigovora države, ukinuta.
U tužbi, u koju su “Vijesti” imale uvid, Adroviću se na teret stavlja da je 11. jula 2023, na sastanku Komisije koja je trebalo da odluči novog Agenta registracije nacionalnog internet domena, u svojstvu sekretara Komisije protivpravno iskoristio službeni položaj tako što je od Milana Kekera , advokata ponuđača konzorcijuma iz Dubaija, tražio da svoju ponudu, protivno pravosnažnom rješenju Privrednog suda, dostavi skeniranu putem e-maila.
Time je, kako se navodi, zloupotrijebio službeni položaj i pribavio korist konzorcijumu ponuđača iz Dubaija, nanijevši štetu kompaniji “Leonhardt”.
Konzorcijum iz Dubaija čini više međunarodnih privrednih društava, kao i crnogorska kompanija “Metrix”. Jedan od osnivača “Metrixa” je Keker, koji ima udio od 40 odsto u društvu, a drugi Luka Radunović sa 60 odsto vlasništva, sin poslanika Nove srpske demokratije (NSD) Slavena Radunovića .
Iz te kompanije nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” kako komentarišu optužbe protiv Adrovića.
Adrović je “Vijestima” rekao da odgovorno tvrdi da nije ulazio ni u kakvu komunikaciju sa Kekerom, osim što je od njega i predstavnice drugog ponuđača Sare Došljak na početku sastanka tražio punomoćje i lični dokument u cilju identifikacije, kako bi unio podatke u zapisnik.
“Gospodina Kekera nikada ranije nijesam upoznao niti sam sa njim stupao u bilo kakvu komunikaciju, niti sa njim, niti sa bilo kim iz konzorcijuma čiji je on opunomoćenik. U cilju dokazivanja mojih tvrdnji posvjedočiće članovi Komisije koji su prisustvovali sastanku, a ja sam spreman da ustupim svoj privatni telefon, privatni i službeni mail i računar na vještačenje, a takođe sam spreman i na poligrafsko ispitivanje sve u cilju utvrđivanja istine. Uostalom sve sam ovo predočio istražnim organima i dostavio im svu traženu dokumentaciju”, rekao je Adrović.
On je najavio da će “kad državni organi, uzimanjem u obzir svih neophodnih činjenica, odbace prijavu kao neosnovanu”, u šta, kako kaže, ni najmanje ne sumnja, podnijeti tužbu za lažno prijavljivanje protiv punomoćnica kompanije “Leonhardt”.
Sastanku, održanom 11. jula prošle godine, prisustvovali su Vladimir Vukajlović , zamjenik predsjednika Komisije, članovi Komisije Marinela Lazarević , Mladen Antonijević , Božo Krstajić , Mersija Purišić i Aleksandar Anđić , Adrović u svojstvu sekretara, kao i Keker i Došljak, predstavnici ova dva ponuđača.
Prema zapisniku u koji su “Vijesti” imale uvid, Vukajlović je obavijestio prisutne o rješenju Privrednog suda, nakon čega je Komisija do daljnjeg obustavila sprovođenje ovog Javnog poziva. Labović i Đonović Vukotić su podnijele prigovor na zapisnik “zbog nepotpunog opisa toka sjednice”. Navele su još da je Adrović, uprkos tome što je Vukajlović obavijestio prisutne o rješenju suda, pred članovima Komisije i Došljak pozvao Kekera da ponudu dostavi skeniranu putem mejla.
“Svi ostali članovi Komisije su se usprotivili prethodno opisanom postupku Adrovića, uz obrazloženje da ponudu dostavljenu na taj način neće razmatrati”, piše u prigovoru.
Labović i Đonović Vukotić su već narednog dana podnijele krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv Adrovića i drugih zbog sumnje da su izvršili više krivičnih djela – neizvršenje sudske odluke, kriminalno udruživanje i zloupotreba službenog položaja.
Pet dana kasnije su dopunile prijavu, u kojoj su navele da je Adrović, nedugo nakon podnošenje krivične prijave telefonom pozvao Došljak, čiji je broj, kako je kazao, pribavio od prijatelja iz Berana.
Potom je Adrović odbio predlog Došljak da se direktno obrati Labović i Đonović Vukotić, već je, kako se navodi, želio da vidi “u čemu je problem” lično sa Došljak.
“…Što u kontekstu prethodnih događaja u kojem su isti učestovali indicira na pokušaj uticaja na Saru Došljak da odustane od učešća u postupku u svojstvu svjedoka”, piše u dopuni prijave u koju su “Vijesti” imale uvid.
SDT je prijavu proslijedio Višem državnom tužilaštvu, koje je 25. decembra prošle godine odbacilo.
U obrazloženju, koje je potpisala državna tužiteljka Ana Kalezić , navodi se da je “ocijenjeno da se ne može zasnovati osnovana sumnja da su prijavljena lica organizovala grupu ili drugo udruženje koja ima za cilj vršenje krivičnog djela”.
“…Nadalje cijenjeno je…da se ne može zaključiti da je kritične prilike postupano sa sviješću i namjerom da se odbije izvršenje pravosnažne i sudske odluke”, piše u obrazloženju.
Dodaje se da je ocijenjeno da se ne može temeljiti osnovan zaključak da je Adrović Sari Došljak, “kao potencijalnom svjedoku, učinio, ponudio ili obećao poklon ili drugu korist ili prema njoj primijenio silu ili prijetnju u namjeri da imenovana davanjem lažnog iskaza ili nedavanjem iskaza utiče na ishod postupka, po podnesenoj krivičnoj prijavi od 12. 7. 2023. godine”.
Članovi Komisije, izuzimajući njenog predsjednika Armenda Millu , koji nije bio prisutan na sastanku, tokom svjedočenja naveli su da između Adrovića i Kekera nije bilo komunikacije.
Adrović je naveo da nije tačno da je pred Komisijom i Došljak tražio od Kekera da ponudu dostavi skeniranu putem mejla.
Ipak, Keker je, kako piše u obrazloženju, rekao da ga je Adrović u jednom trenutku upitao za “sken ponude”.
“Primijetio je da su pojedini članovi Komisije vidno uzrujani, između ostalih i Adrović, koji ga je u jednom trenutku upitao za ‘sken’ ponude, za šta je kao razlog naveo da pomogne državi i da dokaže štetu koju bi trpjela zbog zaustavljanja tendera. Međutim, na to su momentalno reagovali članovi Komisije koji su rekli da isto nije dozvoljeno, zbog ugrožavanja transparentnosti postupka, sa čim se i on složio”, navodi se.
Keker je dalje ukazao da je ponudu konzorcijuma čiji je predstavnik dostavio lično 10. jula u skladu sa javnim pozivom.
Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je 20. marta djelove prvostepene presude i vratio Privrednom sudu predmet na ponovno odlučivanje slučaj kompanije Domen protiv Države u vezi sa registracijom oznake.me.
Taj sud odbio je predlog te kompanija da se odredi privremena mjera kojom se zabranjuje državi da sprovede Javni poziv za izbor agenta registracije u okviru nacionalnog internet domena Crne Gore.
Domen je ranije pred Privrednim sudom tražio da se utvrdi da je Ugovor o agentu registracije oznake.me, koji je zaključen u februaru 2008, zajedno sa aneksima na snazi i da ima pravno dejstvo do 21. marta 2033, kao i da se odredi privremena mjera.
Privredni sud je odlučio u korist Države Crne Gore i odbio taj tužbeni zahtjev.
Tadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma (MERT), na čijem je čelu bio Goran Đurović, je Javni poziv raspisalo 21. juna 2023, a kao rok za podnošenje prijava odredilo je 10. jul. MERT se u tenderskoj dokumentaciji pozvao na Pravilnik o registraciji domena ispod nacionalnog Internet domena, iako njime nije određeno vrijeme trajanja javnog poziva.
Prema Zakonu o javnim nabavkama i Zakonu o koncesijama Javni poziv ne može trajati kraće od 30 dana, osim u slučaju da naručilac u tenderskoj dokumentaciji navede razloge hitnosti zašto je Javni poziv skraćen. U dokumentaciji ovog javnog poziva obrazloženja o hitnosti sprovođenja postupka – nema.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja nisu odgovorili na pitanja „Vijesti“ na osnovu kojeg zakona je ovaj Javni poziv raspisan u ovom vremenskom roku.
