Evropska komisija (EK) očekuje da Crna Gora završi proces ključnih imenovanja u pravosuđu i što je prije moguće imenuje predsjednika Vrhovnog suda.
To je “Vijestima” rekla portparolka EK Ana Pisonero Hernandez , komentarišući to što je u petak neuspješno završen još jedan konkurs za izbor čelne pozicije u Vrhovnom sudu.
“EU pozdravlja napredak koji je Crna Gora ostvarila posljednjih mjeseci u pogledu imenovanja sudija. Ovo sada mora biti završeno imenovanjem predsjednika Vrhovnog suda što je prije moguće”, poručila je Pisonero Hernandez.
Imenovanja u pravosuđu su ključni prioritetu u Poglavlju 23, neophodni za ispunjavanje privremenih mjerila, odnosno dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) u poglavljima 23 i 24 koja se odnose na pravosuđe i vladavinu prava. Prema novoj metodologiji pristupanja iz 2020, koju je prihvatila Crna Gora, ako se ne ispune privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, nijedno drugo poglavlje neće moći da se zatvori. Crna Gora sa EU pregovara od 2012. godine i za taj period otvorila je sva 33 poglavlja, a privremeno zatvorila samo tri.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji nedavno je u intervjuu “Vijestima” rekao da bi Crna Gora na ljeto mogla da dobije završna mjerila.
“Završna mjerila – to ne znači mnogo običnim ljudima, ne kao meni ili drugima koji rade na ovome, ali za običnog čovjeka bi to trebalo značiti da, kada ispunimo ove kriterijume, možemo preći na sljedeću, konačnu fazu pristupnih pregovora, u kojoj počinjemo zatvarati poglavlja i dolaziti do konačnih sporazuma. Ako se to postigne, sve će zavisiti od Crne Gore kada želi postati članica”, kazao je.
Iz Vlade Crne Gore su više puta rekli da IBAR očekuju u junu.
Crna Gora je krajem prošle godine kompletirala Ustavni sud, Sudski savjet i izabrala vrhovnog državnog tužioca.
Čelna pozicija Vrhovnog suda upražnjena je od kraja 2020. kada je tu funkciju napustila dugogodišnja predsjednica Vesna Medenica kojoj se sudi po optužnici Specijalnog državnog tužilaštva da je dio kriminalne organizacije kojom je navodno rukovodio njen sin Miloš Medenica .
U v.d. mandatu od septembra 2021. najvažniju poziciju u pravosuđu pokriva sutkinja Vesna Vučković .
Kandidati za predsjednika Vrhovnog suda na posljednjem konkursu bili su sudije tog suda Ana Vuković i Ranko Vukić . Na opštoj sjednici Vrhovnog suda u petak niko od njih dvoje nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku da bi bio predložen za predsjednika te institucije kojeg bira Sudski savjet. Od 17 sudija Vrhovnog suda 12 je glasalo za nekog od dvoje sudija koji su istakli kandidature i ispunjavali uslove za izbor, dok je preostalih pet predalo nevažeće listiće.
Dio NVO sektora i doskorašnja zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić smatra da se jedino izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama može doći do kandidata za predsjednika Vrhovnog suda.
Podsjeća da su već, u fazi predloga, postojale izmjene Zakona o Sudskom savjetu i ne zna šta se čeka već izvjesno vrijeme, a već je usaglašen sa evropskim partnerima u tom dijelu.
“Boljitka u vladavini prava nema dok se sistem sudstva ne dovede na nivo koji može u realnom vremenu i efikasno i meritorno pratiti društvene odnose. Bez čelnika sudstva u punom mandatu to je nemoguće”, rekla je Pavličić, odgovarajući na pitanje “Vijesti” može li propast i posljednjeg konkursa za izbor predsjednika Vrhovnog suda usporiti evropski put Crne Gore i odložiti dobijanje IBAR-a.
Izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić ističe da je neizbor predsjednika vrhovnog suda naslijeđeni problem koji zabrinjavajuće dugo traje.
“S obzirom na to da su određena dugočekana kadrovska rješenja u pravosuđu dobila svoj epilog, izborom nedostajućih članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda i izborom vrhovnog državnog tužioca, postignut je napredak koji će, po svemu sudeći doprinijeti dobijanju IBAR-a, uprkos neizboru predsjednika vrhovnog suda”, smatra ona.
Naglašava da i ako Crna Gora dobije IBAR, on će biti više posljedica političke odluke evropskih partnera, nego suštinski napredak u reformi pravosudnog sistema Crne Gore.
“Ipak, to će biti motivišuće i ozbiljni podstrek za crnogorsko društvo da nastavi i suštinske reforme. Te suštinske reforme u prvim koracima bi morale da imaju veting u pravosuđu i očigledno potrebne izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama, kako bi se postigla potrebna prohodnost za izbor predsjednika Vrhovnog suda”, kaže Popović Kalezić.
Iz Pokreta Evropa sad (PES) najavili su da će se Predlog izmjena Zakona o sudijama i Sudskom savjetu naći u skupštinskoj proceduri do kraja marta. Predloženim izmjenama Zakona više se neće tražiti dvotrećinska, već polovična većina za predlog koji bi opšta sjednica uputila Sudskom savjetu, nakon čega bi Savjet dvotrećinskom većinom birao presjednika Vrhovnog suda.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) u subotu su saopštili da se postavlja pitanje da li oni koji su odgovorni za neuspjeh imaju za cilj sprečavanje reformi koje su mogle biti pokrenute tim izborom.
“U ponavljanje procedure izbora, koja traje najmanje mjesec, i koju sada treba organizovati osmi put, nema smisla ulaziti prije nego što se izmijeni zakon i omogući da prosta većina sudija Vrhovnog suda, umjesto dvotrećinske, može da predloži Sudskom savjetu kandidata za predsjedničku funkciju”, smatraju u HRA.
Kako su kazali, takvo rješenje je sadržala radna verzija izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, na kojoj se radi već skoro četiri godine.
Iz HRA su istakli da je sutkinja Ana Vuković na sjednici dobila deset glasova i da joj je nedostajao jedan glas da bude predložena za izbor u Sudskom savjetu, dok je za Vukića glasalo dvoje sudija.
“Da je do danas izmijenjen Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, sutkinja Vuković bi s osvojenom većinom glasova bila predložena za izbor”, naglasili su iz HRA.
“Vijesti” su ranije objavile da u pravosuđu, odnosno Sudskom savjetu, navodno postoje dvije struje koje na čelu Vrhovnog suda žele dvoje sudija koji se nijesu prijavili na oglas za predsjednika.
U izvještaju Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za 2023. godinu piše da država, osim vrhovnog tužioca, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta, treba da izabere i stalnog predsjednika Vrhovnog suda, “kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje pravosuđa s nezavisnošću, nepristrasnošću i integritetom nosilaca funkcija na ključnim pravosudnim pozicijama”.
U dokumentu se navodi da se na postavljanje predsjednika Vrhovnog suda čeka od decembra 2020, i da je propalo pet pokušaja izbora. Podsjeća se da je ministar pravde u oktobru 2022. kritikovao odluku Sudskog savjeta o raspisivanju novog poziva za izbor čelnika Vrhovnog suda jer je smatrao da to nije primjereno, te da u januaru 2023. jedini kandidat koji se prijavio, vršiteljka dužnosti predsjednika suda, nije dobila potrebnu većinu zbog tumačenja zakona na opštoj sjednici Vrhovnog suda.
“Uložena je žalba Upravnom sudu, koji je ukinuo odluku i proglasio kandidaturu validnom na osnovu podrške dovoljne većine sudija Vrhovnog suda. Nakon toga, Agencija za sprečavanje korupcije pokrenula je postupak za ispitivanje potencijalnih aspekata korupcije u procesu donošenja odluka Upravnog suda. Pored toga, Agencija je podnijela zahtjev Ministarstvu pravde za sprovođenje inspekcijskog nadzora u Upravnom sudu. U julu 2023. Sudski savjet nije podržao imenovanje aktuelnog v. d. predsjednika za predsjednika s punim mandatom”, piše u izvještaju.
Valentina Pavličić objašnjava da su postojeće norme (uvedene izmjenama Zakona koje su stupile na snagu 2015. godine) suzile broj lica koja se mogu prijaviti na javni oglas za predsjednika Vrhovnog suda, odnosno to mogu praktično uraditi samo sudije Vrhovnog suda, a sa druge strane odluka Sudskog savjeta o konačnom izboru je formalna i verifikujuća.
“Nama su strože norme za izbor te pozicije nego na primjer za izbor sudije Vrhovnog suda ili Ustavnog suda ili pak za izbor sudije Suda i predsjednika suda u Strazburu. To je, vjerovatno namjerno urađeno 2014. godine kada se mijenjao Zakon da bi se obeshrabrili kandidati da se uopšte prijave osim onih projektovanih”, rekla je ona.
Ona je dodala i da je diskutabilna procedura izbora, jer se ne daje osnov zašto se neko ne glasa ili glasa.
“A upravo je to ono što daje demokratičnost nekom postupku i proceduri. Konačno, daje i sigurnost i potporu svakom ko ima i snage i hrabrosti da se uhvati sa ozbiljnim problemom u kakvom se, htjeli da priznamo ili ne, nalazi sistem sudstva i bez jake i stručno opredijeljene evropskim postulatima pravosudnih vrijednosti ličnosti na čelu crnogorskog sudstva, samo ćemo i dalje biti u anasteziranom stanju institucija”, upozorila je Pavličić.
Šef Poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kaže da su izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u cjelosti usaglašane sa svim preporukama Venecijanske komisije koje su istaknute na ranije nacrte ovog Zakona.
“Od decembra prošle godine radna grupa koja radi na izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama je imala na desetine sastanaka sa ekspertima Savjeta Evrope. U ovom okviru rađeno je na izmjenama Zakona koje su u cjelosti usaglašane sa svim preporukama Venecijanske komisije koje su istaknute na ranije nacrte ovog Zakona, tako da možemo slobodno reći da se radi o inoviranom nacrtu Zakona”, rekao je Čarapić “Vijestima”.
Naglašava da će novi nacrt Zakona sadržati i rješenje za problematiku oko izbora predsjednika Vrhovnog suda, tako što će se predvidjeti da Opšta sjednica Vrhovnog suda odluku o kandidatu donosi nadpolovičnom većinom.
“Takođe, smatramo da bi dobro rješenje bilo i da se omogući da Sudski savjet bira predsjednika Vrhovnog suda iz reda svih kandidata koji eventualno dobiju nadpolovičnu podršku, što doprinosi demokratizaciji ovog procesa. Podsjećanja radi, rigidni mehanizam po kom Opšta sjednica Vrhovnog suda predlaže Sudskom savjetu samo jednog kandidata je grubo zloupotrijebljen kada je Vesna Medenica izabrana na neustavni treći mandat, pa je jasno da nam treba reforma i u ovom dijelu”, kazao je Čarapić.
