Direktor fondacije „Vizuelni arhiv srpskog stradanja“ iz Banja Luke Denis Bojić je istakao je danas u Beogradu da je od početka ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije zbirno poginulo i nestalo više od 50.000 Srba, a da ta fondacija pokušava da registruje sva moguća dostupna svjedočanstva i sve ispovijesti iz prvog lica stradalih Srba sa teritorija zemalja bivše SFRJ.
„Od početka ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije zbirno je poginulo i nestalo više od 50.000 Srba. Taj broj podrazumijeva ukupan broj svih pripadnika različitih vojnih i policijskih formacija i civila. Najviše ih je, nažalost, na teritoriji Republike Srpske“, rekao je Bojić.
Okvirni sporazum za sprovođenje nacionalnog projekta za srpski narod na području bivše SFRJ, uključujući bombardovanje 1999. godine i pronalaženje i rasvjetljavanje sudbina kidnapovanih i nestalih lica na Kosovu i Metohiji od 1998. godine do danas, potpisali su predsjednica Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih lica na Kosovu i Metohiji Verica Tomanović, predsjednica Udruženja stradalih Srba iz Hrvatske Suza Dragana Đukić i direktor fondacije „Vizuelni arhiv srpskog stradanja“ iz Banjaluke Denis Bojić.
Bojić je naveo da njegova fondacija namjerava da na teritoriji Republike Srpske i Srbije oformi više filmskih centara u kojima će se snimati izjave, odnosno svjedočanstva ljudi o stradanju Srba.
„Sve te izjave biće digitalizovane, stavljene u jednu zajedničku arhivu, digitalni arhiv srpskog stradanja, i biće ponuđene ne samo srpskom narodu, već i čitavom čovječanstvu“, rekao je Bojić, dodajući da se taj projekat radi pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
On je naglasio da samo na teritoriji Republike Srpske u ovom trenutku živi više od 20.000 članova porodica poginulih civila i vojnika.
Predsjednica Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih lica na KiM Verica Tomanović izjavila je da to udruženje slavi 24 godina postojanja, a da podršku njegovom radu daju EU i UNDP.
„Od 1998. do današnjeg dana traje naša tragedija, naše stradanje na KiM. Svjedoci smo svakodnevnog nasilja, hapšenja bez dokaza i krivice, uništenja sakralnih spomenika, crkava i manastira, devastiranja grobova. A sve u cilju etničkog čišćenja, uništavanja tragova srpskog desetovjekovnog duhovnog postojanja na tim prostorima“, rekla je Tomanović i navela da je sa KiM protjerano oko 250.000 Srba, i pored prisustva 50.000 vojnika Kfora.
Tomanović je rekla da postoji širi spektar odgovornosti međunarodne zajednice na KiM, pošto su se mnogi zločini dogodili na očigled međunarodne misije i snaga bezbjednosti na KiM.
Ona je zapitala ko je odgovoran za zataškavanje zločina, premještanje grobnica, trgovinu organima kidnapovanih Srba i ostalih, ko je odgovoran za grubo kršenje međunarodnog humanitarnog prava, skrivanje dokumentacije i dokaza o zločinima.
„Kfor nije istraživao otmice, ilegalna mjesta pritvora. UNMIK je znao za trgovinu organima, ali za monstruozne zločine niko nije odgovarao. Od 2008. godine odgovornost za istrage preuzima Euleks. Ni on nije ispunio svoj mandat. Nikada nismo saznali njihove rezultate istraga, posebno o navodima navedenim u izvještaju Specijalnog izvestioca Savjeta Evrope Dika Martija. Savjetodavna komisija za ljudska prava UN na KiM i Amnesti internešenel su utvrdili da su otmice i ubistva na KiM bila na nacionalnoj osnovi“, istakla je Tomanović.
Ona je naglasila da je međunarodnoj zajednici „više stalo do žrtava albanske nacionalnosti, nego do srpskih“, rekla je Tomanović.
Viši savjetnik načelnika Odjeljenja za nestala lica Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije Ljiljana Krstić izjavila je da, otkako je pitanje nestalih lica uvršteno u dijalog Beograda i Prištine, rješavanje sudbine nestalih lica potpuno zaustavljeno, a da je poslednji sastanak Radne grupe za nestala lica Beograda i Prištine održan 16. aprila 2021. godine.
„Prošle godine u Ohridu prihvaćena je Deklaracija o nestalim licima. Iskreno smo se nadali da ćemo, u skladu sa tom deklaracijom i zajedničkom komisijom, nastaviti sa radom tamo gdje smo se prije više od tri godine zaustavili. Da probijemo tu blokadu koja je izazvala Priština, ali je Priština pokazala da to ne želi“, rekla je Krstić.
Ona je navela da je od 2004. godine je formirana Radna grupa i da je do danas riješeno više od 1.800 slučajeva nestalih lica, a da se još 1.615 lica i srpske i albanske nacionalnosti vodi kao nestalo.
Krstić je rekla je da su tokom prošle godine preuzeti posmrtni ostaci samo jednog lica srpske nacionalnosti, koji su sahranjeni u Gračanici, a da je bila samo jedna provjera lokacije od strane Prištine, i to je lokacija Repa, kod Podujeva.
Predsjednica Koordinacije srpskih Udruženja porodica nestalih, poginulih i ubijenih lica na području bivše Jugoslavije Mirjana Miodrag Božin rekla je da je prošlo 33 godine od prvih nestanaka na prostoru bivše SFRJ, a da se još, prema evidenciji Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, traži 9.750 osoba, od čega je 3.700 Srba.
Istakla je da porodice nestalih i ubijenih traže od vlade da u knjige za osnovne i srednje škole bude štivo o stradanjima Srba 90-tih godina prošlog vijeka da srpske žrtve ne bi bile zaboravljene.
