Crna Gora ove godine ima višak električne energije za izvoz od oko 800 gigavat sati (GWh), dok se naredne godine planira višak na oko 500 GWh jer se očekuje prosječna hidrološka godina, dok je ova bila iznad prosjeka po količini padavina, pokazuje Energetski bilans za 2024. godinu.
Prema podacima Uprave za statistiku Monstat, Crna Gora je za period januar – oktobar ove godine izvezla električne energije za 190 miliona eura, što čini 35 odsto ukupnog izvoza. Tako da je električna energija postala najznačajniji strateški proizvod Crne Gore, a njen izvoz bi na nivou ove godine vrijedio oko četiri odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Najviše električne energije za ovaj period izvezeno je u BiH za 50 miliona, po 42 miliona u Srbiju i Sloveniju, a crnogorska struja stizala je i u Češku, Švajcarsku, Mađarsku i Dansku.
Očekivana proizvodnja električne energije u ovoj godine procijenjena je na četiri hiljade GWh, što je za oko 400 GWh ili 11 odsto više od planiranog. To je postignuto zahvaljujući rastu proizvodnje iz hidroelektrana za skoro 17 odsto sa planiranih 1,842 na 2.150 GWh, kao i iz Termoelektrane Pljevlja gdje je umjesto planiranih 1,387 proizvedeno 1.500 GWh.
Proizvodnja iz vjetroelektrana iznosiće 312 GWh ili pet odsto niže od plana, a iz solaranih elektrana je bila 20 GWh, što je tek polovina očekivanog.
Ukupna domaća potrošnja u ovoj godini procijenjena je na 3,16 hiljada GWh, od čega se na distrubitivne potrošače odnosi 2,6 hiljada, na direktne potrošače 98, a gubici u prenosnoj i distributivnoj mrežu su procijenjeni na 470 GWh.
Za narednu godinu se, prema procjeni iz Energetskog bilansa, očekuju ukupna proizvodnja od 3,6 hiljada GWh do je potrošnja predviđena na 3,11 hiljada.
Iz hidroelektrana se očekuje 1,85 hiljada GWh, što je na nivou redovne proizvodnje za godinu za prosječnim količinama padavina. Iz TE Pljevlja se planira 1,31 hiljada, iz vjetroelektrana “Krnovo” i “Možura” 326, a iz solarnih elektrana 104 GWh.
Planira se veliki rast proizvodnje iz solarnih elektrana, za skoro 30 puta veći nego dvije godine ranije kada je u 2022. iz ovih izvora dobijeno svega 3,8 GWh. Prema planu energetskog bilansa u narednoj godine se očekuje nastavak projekta “Solari 5.000+”, početak rada jedne nove distributivne solarne elektrane, kao i dvije u vlasništvu Elektroprivrede “Slano” i “Vrtac”.
Od ukupne očekivane proizvodnje struje iz hidroelektrana, najviše će proizvesti “Perućica” 920, zatim “Piva” 750 a, svih 37 malih hidroelektrane, u vlasništvu državne EPCG i privatnih kompanija, 183 GWh.
U 2024. godini je planirano da se više od polovine električne energije, odnosno oko 51 odsto proizvede iz hidroelektrana, 37 odsto iz Termoelektrane, devet odsto iz vjetroelektrana i tri odsto iz solarnih.
Prema mjesečnim bilansima proizvodnje, najstabilniji izvor je Termoelektrana od koje se očekuje mjesečno po oko 130 GWh, osim u maju i junu kada se očekuje redovni remont.
Proizvodnja iz hidroelektrana varira od 52 u septembru do 208 GWh u martu, a kod vjetroelektrana od po 19 GWh u junu i avgustu do 38 u martu. Razlike u mjesečnoj proizvodnji je još veća kod solarnih elektrana, jer će u januaru proizvesti svega dva gigavat sata a u julu cijelih 16.
Ovi podaci pokazuju i da bez Termoelektrane Pljevlja stabilnost elektroenergetskog sistema ne bi bila moguća. Takođe umjesto viška od 500 GWh imali bi manjak od 800 gigavat sati.
Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja se završava u 2025. godini, kada će van sistema biti osam mjeseci. Tada će Crna Gora imati značajan manjak u proizvodnji.
Crna Gora i sada ima višak električne energije jer su ugašeni najznačajniji industrijski proizvođači.
Kombinat aluminijuma će naredne godine imati potrošnju struje od svega 18,8 GWh, dok je prije gašenja Elektrolize u 2021. godini trošio oko 580 gigavat sati. KAP je ugasio proizvodnju jer nije mogao da plaća struju više od 45 eura za megavat, u trenutku kada je ona na berzi dostizala i 800 eura. Samo na smanjenju potrošnje u ovoj fabrici dobije se više od oko 560 GWh. Željezara je za narednu godinu najavila potrošnju struje od 4,52 GWh, a prije dvije godine je to iznosilo oko 26 GWh.
Željeznica će potrošiti 12,45 GWh, što je za sedam manje nego u 2022. Svi ostali direktni potrošači, kao što su Monteput za dionicu auto-puta, TE za sopstvene potrebe,…imaće potrošnju od 18,5 GWh.
