Crnogorski predsjednik Jakov Milatović vjeruje da zbog geopolitičke situacije, Crna Gora može da uđe u Evropsku uniju (EU) za pet godina.
Milatović je u intervjuu za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung rekao da je optimizam da Crna Gora može da uđe u EU, danas opravdaniji nego prije šest mjeseci.
On je kazao da je u Berlinu i brojnim drugim evropskim prijestonicama predstavio plan kako Crna Gora može da ostvari članstvo do 2028. godine i da je naišao na veoma dobronamjerne reakcije.
„Crna Gora je pouzdana članica NATO-a i najnapredniji kandidat za pristupanje EU.Takođe, zbog geopolitičke situacije, uvjeren sam da možemo da uđemo u EU za pet godina. Nova politička kultura Crne Gore se isplatila“, istakao je Milatović.
Na pitanje zašto bi EU prihvatila još jednog člana sa pravom veta i na taj način još više zakomplikovala donošenje odluka, Milatović je odgovorio da je Crna Gora uvijek usklađivala svoju spoljnu politiku sa Unijom, ponekad i na sopstvenu štetu.
„Spoljnu politiku EU podržavamo iz ubjeđenja. Dakle, nema validnih zamjerki za naše članstvo u EU“, smatra Milatović.
Prema njegovim riječima, pregovori o pristupanju nijesu linearan proces.
Milatović je rekao da se nada da će nova vlada i većina u parlamentu vrlo brzo, do kraja godine, popuniti upražnjena mjesta u pravosudnom sistemu, gdje je za imenovanja potrebna dvotrećinska većina.
On je podsjetio da je to godinama bio preduslov da bi Crna Gora mogla da zatvori dalja poglavlja.
„Kada imenovanja u pravosuđu, koja su trenutno na čekanju, budu sprovedena, nekoliko poglavlja o kojima je već pregovarano moglo bi se odmah zatvoriti“, ocijenio je Milatović.
On smatra da bi to dalo novi podsticaj čitavom procesu pristupanja.
„Sva poglavlja mogla bi biti zatvorena do kraja 2026. godine, kako bi naš pristupni ugovor mogao biti ratifikovan u parlamentima država članica 2027. godine, a naše pristupanje moglo bi uslijediti 2028. godine“, istakao je Milatović.
Upitan plašili se da će na tom putu bilo neka država članica staviti veto protiv Crne Gore iz bilo kog razloga, Milatović je rekao da vjeruje da se učinak i dalje računa u ovom procesu.
„Pored toga, posljednjih godina smo posebno vidjeli i geopolitika je važan faktor. Pristupanje Crne Gore bi po značaju daleko prevazišlo korist samo za našu zemlju i pokazalo drugim državama regiona da su reforme vrijedne truda. Smatram da je to sada veoma dobro shvaćeno i u Briselu“, ocijenio je Milatović.
Govoreći o Popisu stanovništva, Milatović je kazao da u Crnoj Gori postoje neki nazovi „politički dinosaurusi“ koji svakodnevno politički iskorišćavaju pitanja identiteta, jer nemaju odgovor na važna pitanja kao što su klimatske promjene, vladavina prava ili infrastruktura.
„Popis je statističko pitanje. Evropski statistički organ Eurostat sarađuje sa crnogorskim statističkim zavodom i siguran je da će dobro obaviti svoj posao. Popis treba prepustiti statističarima, a ne politizovati ga“, smatra Milatović.
Na konstataciju da je etnički identitet posebno sporan u Crnoj Gori i da su Sjedinjene Države i Velika Britanija predložili da se to pitanje isključi iz popisa, jer bespotrebno polarizuje, Milatović je kazao da je to legitiman predlog, ali da važeći zakon predviđa da takva pitanja treba uključiti u popis.
„Ključno je da stvorimo sistem u kome svi, bez obzira na identitet, imaju iste mogućnosti. U demokratiji a Crna Gora je sada jedna od njih ljudima treba omogućiti da odgovore na sva pitanja na koja žele da odgovore“, ocijenio je Milatović.
Na pitanje šta je sa onima koji to ne žele, Milatović je odgovorio da je „odgovoriti šta i kako želite jedna stvar, a druga stvar je ako uopšte ne želite da učestvujete“.
„Za ljude koji uopšte ne žele da učestvuju, zakon predviđa kazne. Učešće je ključno“, poručio je Milatović.
Na konstataciju da Srbija pokušava da utiče na popis i da postoji predlog da se Crnogorcima u budućnosti omogući besplatno studiranje u Srbiji samo ako su se na popisu u Crnoj Gori izjasnili kao Srbi, Milatović je rekao da to i nije novina i da neki već koriste evidenciju popisa iz 2011. godine da bi bili oslobođeni plaćanja školarine u Srbiji.
„Osim toga, niko ne mora da studira u Srbiji. Crnogorci mogu da studiraju bilo gdje u svijetu, baš kao što sam i ja“, kazao je Milatović.
On je ponovio da je da je javno rekao da se izjašnjava kao Crnogorac , kao što je to učinio na popisu iz 2011. godine.
Na pitanje da li je stvar tumačenja što jedni kažu da su Crnogorci nezavisna nacija, drugi da su ogranak Srba, Milatović je kazao da se to ne odnosi samo na Crnu Goru.
„Najvažnije, kako god da se definišete etnički, svi moraju imati iste uslove da naprave nešto od svog života. Trenutno je fokus na pogrešnom pitanju. Ključno pitanje je da li gradimo društvo čije institucije jednako tretiraju sve ljude. I ja mislim da mi to radimo“, poručio je Milatović.
Upitan šta je sa njegovim planom da auto-put bude završen kreditima Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, Milatović je rekao da je nova vlada je na vlasti mjesec.
„Naporno radi na ovom pitanju. Dalja izgradnja auto-puta vjerovatno može da počne 2024. godine. Prostorni plan treba da se usvoji. Trenutno sa nekim od pomenutih institucija sarađujemo po pitanju finansiranja. Tender će, nadamo se, uslijediti negdje narednog proljeća“, kazao je Milatović.
