Godinu dana nakon što je milijarder Ilon Mask preuzeo društvenu mrežu za razmjenu kratkih poruka, mnogi tvrde da je ona preplavljena mržnjom i lažima. Da li je to kraj svjetskog „javnog trga“?
Najbogatiji čovjek svijeta Ilon Mask preuzeo je kompaniju „Twitter Inc.“ prije tačno godinu dana. „Ptičica je oslobođena“, tvitnuo je Mask 27. oktobra prošle godine.
Onda je otpustio rukovodstvo i polovinu od 7.500 zaposlenih. Na kraju se dao u takozvano rebrendiranje, promijenivši ime mreže u „Iks“ (X).
Tviter je pokrenut u Silicijumskoj dolini 2006, kao platforma za mikro-blogove od 140 slovnih mjesta. Do kraja prošle godine, imao je 368 miliona aktivnih korisnika, i držan je za pokretača velikih protesta, od Arapskog proljeća do „Black Lives Matter“ i #MeToo.
Po brojkama, Tviter nikada nije bio blizu mrežama poput Fejsbuka i Instagrama. Svoju težinu Tviter je vazda crpio iz političke težine – na njemu pišu političari, biznismeni, novinari.
Prije nego što je kupio mrežu za 44 milijarde eura, Mask je Tviter nazivao „faktičkim javnim gradskim trgom“ i kritikovao prethodne vlasnike jer navodno ograničavaju slobodu govora.
Kao gazda, Mask je otpustio stotine moderatora sadržaja i vratio suspendovane naloge ljudima poput Nika Fuentesa i Endrjua Englina, kao i drugim negatorima Holokausta i bijelim rasistima.
Samo nekoliko sedmica kasnije, istraživači sa američkog Univerziteta Tafts tvrdili su da je „opao kvalitet komunikacije“ na Tviteru „s više ekstremista i propagandista ili sadržaja mržnje koji testiraju granice onoga što će Tviter dopustiti“.
Sada, godinu dana kasnije, kritičari kažu da je „gradski trg“ preplavljen govorom mržnje i dezinformacijama.
„Očito je, i to su potvrdile brojne studije, da se količina govora mržnje povećala“, kaže Rafaela Andres sa Lajbnicovog Centra za evropska ekonomska istraživanja u Manhajmu.
Andres je učestvovala u studiji koja procjenjuje uticaj zakonodavstva na govor mržnje na Tviteru. To je važno, kaže, jer „ono što je na društvenim mrežama prevodi se u stvarni svijet“.
Mask je tužio ili prijetio tužbom kritičarima koji su ga optuživali da dopušta govor mržnje ili pozivali oglašivače da izbjegavaju Tviter. Prema nekim procjenama, od Maskovog dolaska Tviter je izgubio trećinu vrijednosti.
Saša Altaj, eksperimentalni psiholog koji na Univerzitetu u Cirihu istražuje dezinformacije i (ne)povjerenje, kaže da nema sumnje da se Tviter promijenio dolaskom Maska. Ali, kako dodaje, malo je studija koji porede ovu platformu s drugim mrežama.
„Mask je, naravno, uveo mnogo stvari koje nisu doprinijele nivou diskusije, ali je teško reći da li je stvarno na Tviteru lošije nego drugdje“, kaže Altaj za DW. „Da li je gore nego na TikToku? Možda. Ali mislim da nemamo dobre podatke na osnovu kojih možemo da tvrdimo.“
Altaj kaže da je širenje lažnih vijesti na Tviteru bilo problem. I to ne toliko kad to rade botovi ili trolovi, već kad rade ljudi od moći i uticaja u stvarnom svijetu.
Mask je inače ukinuo „plavu značku“ koju su ranije uz svoje ime imale javne ličnosti, a dokazivala je da su u pitanju zbilja one, a ne neko ko se tako predstavlja. Danas „plavu značku“ može da ima svako ko plati nekoliko dolara mjesečno.
I sa ranijom „plavom značkom“ bilo je dosta laži, kaže Altaj, a sada je još gore. „Mnoge dezinformacije su i prije lansirali verifikovani nalozi, poput nekih političara“, dodaje on.
Bilo je čak i glasina da Mask namjerava da se povuče iz Evrope zbog pravila EU o širenju govora mržnje i „štetnog“ sadržaja.
U septembru se gazda Tvitera ostrvio na njemačku Vladu, kriveći je za to što je Evropa navodno preplavljena izbjeglicama. Mask je pozvao da se glasa za desničarsku Alternativu za Njemačku.
Kritikujući pomorsku misije koje spasavaju migrante iz Sredozemnog mora – a dijelom su finansirane iz njemačkog budžeta – Mask je upitao: „Da li javnost zna za ovo?“ Na Tviteru je zvanični nalog Ministarstva spoljnih poslova odgovorio: „Da, to se zove spasavanje života.“
Mnogi su dolazili na ideju da demonstrativno „napuste“ Tviter. I u Njemačkoj su neki od bitnijih političara obrisali naloge. Ipak, većina političara i medija je ostala.
Od velikih medijskih mreža, izuzetak je američki NPR. Kad ih je u aprilu ove godine „Iks“ označio kao „medij povezan sa američkom državom“, ta medijska mreža sa 8,7 miliona pratilaca napustila je Tviter. Kasnije se saznalo da je nakon tog poteza NPR izgubio samo jedan odsto svoje publike, to jest da im odlazak sa Tvitera nije naškodio.
„Ne mislim će Tviter umrijeti“, kaže Rafaela Andres. „Ima alternativa, poput Mastodona ili Blue Sky. Ne očekujem da one postanu velike kao Tviter, samo mislim da više nećemo imati jednu nadmoćnu platformu.“
„Nadam se da će jednog dana ljudi moći da komuniciraju s jedne od tih platformi ka drugoj, mislim da je to pravac kojim će se ići“, očekuje Andres.
