S 529 glasova posalnika za, 51 glasom protiv, 53 suzdržana izglasao je danas Evropski parlament Izvještaj o napretku Crne Gore za 2022. godinu, posljednje u ovom mandatu Evropskog parlamenta, kojem je autor kao izvjestilac bio hrvatski poslanik Tonino Picula, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Kako se ističe, Picula je sa žaljenjem utvrdio kako je očekivao i nadao se da će imati priliku da zadnji govor o Izvještaju o napretku Crne Gore započne čestitkama Podgorici na privođenju kraju dugih, zahtjevnih i iscrpnih pregovora o članstvu i zajedničkom proslavom zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja.
“Nažalost, stvarna situacija, kakva je danas, u velikoj je mjeri demantovala moja, ali i ne samo moja očekivanja. Crna Gora je doduše otvorila sva pregovaračka poglavlja, ali nijedno od njih nije zatvoreno u posljednjih šest godina”, kazao je Picula.
On se osvrnuo i na pitanje sprovođenja popisa stanovništva, još jednog od bitnih faktora osiguravanja stabilnosti u Crnoj Gori.
„Kako bi se otklonile bilo kakve nedoumice oko popisa stanovništva, ne govorimo o njegovom bojkotovanju, već podržavamo sprovođenje popisa kao doprinosa razvojnoj politici svake zemlje. Ono što predlažemo je da se popis ne koristi kao još jedan politički alat za dodatnu polarizaciju društva. Otklanjanje političkih blokada bio bi konstruktivan preduslov za njegovo održavanje na otvoren i transparentan način, bez ikakvog političkog uplitanja”, kazao je Picula.
U saopštenju se ističe i uloga Srpske pravoslavne crkve koja je, kako se navodi, nažalost, aktivan politički faktor u Crnoj Gori, te se često koristi kao sredstvo spoljašnjeg uplitanja u domaće političke procese.
„Formalno je i dalje predvodnica procesa evropske politike proširenja. U praksi, proširenje EU je dobilo novu političku relevantnost nakon ruske agresije na Ukrajinu, lista kandidatkinja se proširila, ali gotovo su sve druge zemlje napredovale u odnosu na ranije pozicije dok Crna Gora propuštala svoje prilike“, navodi se u saopštnju.
U saopštenju se ističe da Evropski parlament u usvojenom Izvještaju notira kako je politička situacija u Crnoj Gori kontinuisano opterećena blokadama, a političkom scenom dominiraju pretežno unutrašnja sukobljavanja i političke turbulencije.
„Potpora napretku prema članstvu se često zadržavala samo na formalnim deklaracijama, dok su neki izabrani politički predstavnici bili portparoli politika spoljašnjih uplitanja“, dodaje se.
Navodi se da je Evropski Parlament takođe pozdravio rezultate svih izbora koji su se u međuvremenu održali u Crnoj Gori, te da je Parlament poštovao legitimitet svih izabranih zvaničnika koji su im povjerili građani Crne Gore.
„Jednako tako, EP poštuje volju gotovo 80 odsto građana Crne Gore koji nedvosmisleno podržavaju pristupanje Crne Gore Europskoj Uniji. Taj podatak trebao bi obvezivati sve političke aktere u Crnoj Gori i mogao bi služiti kao kohezivni faktor u visoko polarizovanom društvu“, poručio je Picula.
„Izvještaj takođe uredno registruje i pozitivno ocjenjuje kako je Crna Gora potpuno usklađena sa zajedničkom spoljašnom politikom EU, pa i u pogledu sankcija Rusiji. Pozdravljaju i imenovanje troje novih sudija Ustavnog suda kao korak prema rješavanju ustavne krize, a Izvještaj registruje i poboljšanje u spriječavanju korupcije i pozitivan trend u radu Agencije za sprječavanje korupcije. Pozitivno je ocijenjeno i donošenje nove strategije za reformu javne uprave za periodu od 2022. do 2026., no bilježi se i nedostatak napretka u sprovođenju“, piše u saopštenju.
Poslanici su pozdravili i uvođenje strožih kazni za napade i prijetnje novinarima te osnivanje ad hoc komiteta za praćenje nasilja nad novinarima.
„Na znanje je primljeno i potpisivanje ažuriranog sporazuma između EU-a i Crne Gore o operativnoj saradnji u upravljanju granicama s Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), a posebno se pozdravlja odluku o prestanku programa sticanja državljanstva na temelju ulaganja“, dodaje se.
Svi ovi pozitivni koraci bi značili puno više kada bi se paralelno radilo i na otklanjanju sistemskih problema, prije svega detektovanih u mjerilima u poglavljima 23. i 24. Koja se odnose na vladavinu prava i pravosuđe, poručuju u Izvještaju.
“Nadam se da će Crna Gora u sljedećem mandatu razviti sve svoje kapacitete i uspjeti da prevlada interne podjele i u praksi, a ne samo deklarativno, te se istinski posvetiti ostvarenju zacrtanih ciljeva. Ne zbog EU nego prije svega građana Crne Gore”, zaključio je Picula.
