U Kini je juče počeo dvodnevni forum kojim se obilježava 10. godišnjica Inicijative Pojas i put, čiji je idejni tvorac predsjednik Si Đinping, a u okviru koje je protekle decenije građena infrastruktura širom kontinenata, a pojedine male zemlje su ostale zatrpane u dugovima.
Forum donosi obilje diplomatske aktivnosti u Peking, a prisustvuje mu najmanje 20 šefova država uključujući predsjednika Rusije Vladimira Putina, mađarskog lidera Viktora Orbana, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, predstavnika talibanskih vlasti u Avganistanu i lidere sa Bliskog istoka, Azije, Afrike i Latinske Amerike.
Kada je Kina prije 10 godina pokrenula Inicijativu Pojas i put, hvalila je ogromne investicije u infrastrukturu koja će je povezati sa zapadnom Evropom, što je 2019. godine, čak i tadašnji britanski ministar finansija opisao kao “izvanredan potencijal za širenje prosperiteta i održivi razvoj”. Deset godina kasnije jedini lider EU koji prisustvuje trećem samitu Inicijative je Viktor Orban, a njegov dolazak predstavlja odstupanje od ostatka EU koja nezvanično bojkotuje forum.
Posjeta Vladimira Putina Pekingu, njegovo drugo putovanje u inostranstvo otkad je Međunarodni krivični sud u Hagu u martu izdao nalog za njegovo hapšenje, privlači veliku pažnju i ima za cilj demonstraciju povjerenja i “partnerstva bez ograničenja” između dvije zemlje, uprkos ratu u Ukrajini.
Kada je Putin stigao u Veliku dvoranu naroda na večeru organizovanu za lidere i zvaničnike koji prisustvuju forumu, Si se sa njim srdačno rukovao, prenio je Rojters. Putin, kao glavni gost foruma, stajao je sa desne strane Sija dok su svjetski lideri pozirali za grupnu fotografiju u Velikoj dvorani. Danas na forumu, Putin će takođe govoriti nakon što Si održi uvodno izlaganje a kasnije dvojica lidera će imati bilateralne razgovore.
Posjeta Putina ističe ekonomsku i diplomatsku podršku Kine Rusiji usred izolacije izazvane ratom u Ukrajini. U intervjuu za kineske državne medije uoči posjete, Putin je opisao projekte Inicijative Pojas i put – koje su Sjedinjene Američke Države nazvale “dužničkom zamkom” za male zemlje – kao “želju Kine za saradnjom” na globalnom planu.
Jedan od prioriteta Rusije u smislu projekata zajedničke infrastrukture sa Kinom jeste izgradnja naftovoda Moć Sibira 2, koji će prolaziti kroz Mongoliju i omogućiti Moskvi da proda više prirodnog gasa Kini.
Putin se juče u Pekingu sreo sa Orbanom, njegovim najbližim saveznikom među liderima EU, i dvojica lidera su potvrdila posvećenost bilateralnim odnosima usred međunarodnih tenzija oko rata u Ukrajini. Putin i Orban su se sastali u državnoj gostinskoj kući u koju je Putin smješten prije početka foruma.
“Uprkos činjenici da su u današnjim geopolitičkim uslovima prilike za održavanje kontakata i razvijanje odnosa veoma ograničene, ipak veliko zadovoljstvo predstavlja to što se naši odnosi sa mnogim evropskim zemljama održavaju i razvijaju. Jedna od tih država je Mađarska”, kazao je Putin Orbanu.
“Mađarska nikada nije željela da se konfrontira sa Rusijom, Mađarska je uvijek bila spremna da proširi kontakte”, rekao je Orban Putinu, prema ruskom prevodu njegovih izjava emitovanom na ruskoj državnoj televiziji.
Orbanov sastanak s Putinom djeluje kao postrek za ruskog predsjednika, jer se može protumačiti kao znak da slabi jedinstvo unutar EU u vezi podrške Ukrajini i osude Rusije.
Odnose sa Mađarskom pohvalio je i kineski lider Si Đinping rekavši da tu zemlju “smatra prijateljem” koji je aktivno podržavao inicijativu “Pojas i put i dao doprinos unapređenju kvalitetnog razvoja saradnje”. Proteklih godina, bez obzira na promjenljivu međunarodnu situaciju, kinesko-mađarski odnosi su održali visok nivo razvoja, kazao je Si Orbanu i dodao da je Kina spremna da to partnerstvo podigne na novi nivo.
U jednom od najvažnijih projekata u okviru Inicijative Pojas i put, Kina je ponudila veći dio potrebnih finansija za izgradnju željeznice između Budimpešte i Beograda, velikog poduhvata koji je kritikovan zbog visokih troškova i nedostatka transparentnosti.
Izvještaji u mađarskim medijima prošlog mjeseca sugerisali su da je projekat željeznice naišao na probleme i da će Kina obustaviti finansiranje. Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji je ranije ovog mjeseca rekao svom mađarskom kolegi da će se projekat nastaviti kako je planirano.
Sastanak sa Sijem juče je imao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić a kineski lider je, kako prenosi Rojters, nazvao Srbiju “čvrstim prijateljem” pozivajući na jaču stratešku koordinaciju između država. Si je kazao da Kina i Srbija treba da promovišu saradnju u ključnim oblastima poput izgradnje infrastrukture, digitalne ekonomije i naučno-tehnološke inovacije, prenijeli su kineski državni mediji. On je takođe obećao podršku Kine Srbiji u očuvanju nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Vučić, koji je takođe opisao prijateljstvo između Srbije i Kine kao “čvrsto”, rekao je da su njihovi bilateralni odnosi izdržali razne testove i priznao podršku Kine Srbiji u teškoćama.
Dvojica lidera potpisala su nekoliko bilateralnih dokumenata, uključujući sporazume o industrijskoj i investicionoj saradnji, kao i sporazum o slobodnoj trgovini, koji su srpski mediji ocijenili kao najvažniji.
Vučić je izjavio da je juče u Pekingu kratko razgovarao sa Putinom, ali da nije imao sastanak sa njim. “Vidio sam predsjednika Putina i kratko smo razgovarali, vrlo kratko, nismo imali bilateralni susret”, rekao je Vučić, ne precizirajući o čemu su razgovarali. Vučić je novinarima rekao i da je primijetio da predsjednik Rusije “puca od samopouzdanja”, prenio je RTS.
