I dok se druge države zbog globalne krize i geopolitičkih dešavanja suočavaju sa rastom nezaposlenosti Crna Gora taj problem gotovo da nema. Tako bar pokazuju zvanični podaci Zavoda za zapošljavanje prema kojima je 13 odsto manje nezaposlenih nego lani. S druge strane povećava se broj aktivnog stanovništva, pa analitičari smatraju da je dolazak stranaca koji su ušli u statistiku iskrivio stvarnu sliku o nezaposlenosti, prenosi RTCG.
Bez posla na Zavodu za zapošljavanje je blizu 38 hiljada građana što je 13 odsto manje nego prošle godine. Iako u ovoj godini nijesmo imali velike projekte koji bi otvorili nova radna mjesta, povećanje zaposlenosti, kažu u Zavodu, pratio je rast privredne aktivnosti.
“Kao rast privredne aktivnosti vidimo i kroz prijavu slobodnih radnih mjesta na evidenciji Zavoda. Ove godine prijavljeno je oko 23.200 slobodnih radnih mjesta i veće je za nekih šest odsto u odnosu na lani. I možemo reći da se broj prijavljenih slobodih radnih mjesta izjednačio sa onim brojem koji je bio prije kovid krize kao u periodu 2019.”, kazao je Jovan Kostić iz Zavoda za zapošljavanje.
I sve su to su podaci koji bi u drugačijim okolnostima trebalo i da obraduju. Međutim, ovog puta analitičari tvrde da baš i nema mnogo razloga za slavlje.
“Mi imamo podatke koji nam govore da imamo povećani broj zaposlenih odnosno novozaposlenih, s druge strane ove i prošle godine imamo povećan broj aktivnog stanovništva i to je jedan od indikatora koji nam pokazuje da su u statistiku ušli i ljudi koji su došli iz inostranstva u Crnu Goru i da su upravo oni u najvećem dijelu povećali broj zaposlenih”, kazao je analitičar Mirza Mulešković.
I ovu turističku sezonu odradili su nam uglavnom radnici iz regiona, koji su već tradicionalno u najvećem broju i brali breskve na plantažama, a najviše rade i na gradilištima širom Crne Gore. Sve je to sumarno, kažu u Zavodu, uticalo i na brojke o većem broju zaposlenih.
“U ovoj godini MUP je izdao nešto oko 31 hiljadu dozvola za rad i zapošljavanje stranaca što je u odnosu na isti period prethodne godine kada je izdato nekih 21 hiljada 600 veći je 43 posto što je svakakao uticalo na povećanje zaposlenosti”, kazao je Jovan Kostić iz Zavoda za zapošljavanje.
I tu nije kraj parodoksima crnogorskog tržišta rada. Zbog svega toga analitičari tvrde da naša statistika ne odražava realno stanje, te da bi baze nezaposlenih trebalo pročistiti.
“Sa ovakvim načinom bi mogli da utičemo i na smanjenje neformalne ekonomije jer su nerijetki slučajevi nezaposlenh osoba koje rade u neformalnom sektoru ali su prijavljeni da bi imali neke benefite od Zavoda za zapošljavanje”, dodao je Mulešković.
No za sve to potrebna je politička volja, a nje do sada nije bilo baš kao ni značajnijih strategija i reformi a i kako bi kada političari ovakve statističke podatke uglavnom koriste da se pohvale i pokažu kako je Crna Gora – zemlja snova, ili, kako se to nekad stručno govorilo – lider u regionu.
