Proslava 90 godina školskog broda “Jadran” je u nadležnosti Crne Gore, rekao je juče premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović i poručio da ne želi Hrvatskoj da upućuje bilo kakve kritike niti vatrene strelice.
“Crna Gora raspolaže svojom imovinom na način na koji misli da treba”, kazao je Abazović, komentarišući protestnu notu koju je Hrvatska uputila Crnoj Gori zbog obilježavanja 90 godina školskog broda “Jadran”.
Abazović je rekao da je pitanje “Jadrana” tretirano na sastancima dva premijera i da se on zalaže za održiva rješenja.
“To je brod koji ima širi kontekst i mislim da ne treba praviti dnevnu politiku od toga. Tu smo da razgovaramo, čujemo argumente. Međutim, proslava 90 godina broda je nešto što je u našoj nadležnosti”, rekao je Abazović novinarima prilikom obilaska dionice magistralnog puta Mojkovac – Berane, od Lepenca do Berana.
Poručio je da ne želi da upućuje bilo kakve kritike niti vatrene strelice već, naprotiv, da se na dostojanstven način, “komšijski, prijateljski” iznalaze rješenja.
“Do tada će Ministarstvo odbrane i sva druga ministarstva svojom imovinom raspolagati na način koji misli da treba”, kazao je.
Crna Gora nizom događanja obilježava 90. godišnjicu broda, zbog čega je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske u noti izrazio “najoštriji protest”.
Taj jedrenjak, kako je prenijela hrvatska agencija Hina, Hrvatska uporno pokušava da vrati od 1991. godine.
“Svojatanje tuđe imovine protivno je uobičajenim uzusima, međunarodnom pravu i evropskim vrijednostima za koje se je Crna Gora opredijelila”, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Komentarišući to što je hrvatska poslanica u Evropskom parlamentu Željana Zovko podnijela amandman na Nacrt izvještaja o Crnoj Gori tražeći da se riješi pitanje granica, premijer Dritan Abazović je kazao da vjeruje da Hrvatska blagonaklono gleda na učlanjenje Crne Gore u EU.
Zovko je amandmanom pozvala da se neriješena pitanja granice sa Srbijom i Hrvatskom zatvore što je prije moguće tokom procesa pristupanja EU.
“Da Crna Gora preduzme konkretne korake u cilju rješavanja dugotrajnih bilateralnih sporova na konstruktivan i susjedski način, uključujući neriješena pitanja demarkacije granice sa Srbijom i Hrvatskom što je prije moguće tokom procesa pristupanja”, navela je Zovko u amandmanu na Nacrt izvještaja koji je sačinio izvjestilac EP-a za Crnu Goru Tonino Picula , prenio je RTCG.
Pitanje granice sa Hrvatskom na Prevlaci nije riješeno decenijama.
Abazović je, odgovarajući na pitanje da li bi Hrvatska zbog neriješenog pitanja granice mogla da pravi problem Crnoj Gori na putu ka EU, kazao da je trenutno na snazi rješenje koje funkcioniše.
“Vjerujem da u dobrom duhu možemo pronaći konačna rješenja. Oni mogu da koriste institucionalni moć kroz institucije EU, ali vjerujem da je Hrvatska jako blagonaklona kada je u pitanju učlanjenje Crne Gore u EU”, kazao je Abazović.
Poluostrvo Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv, na granici Crne Gore i Hrvatske. Nakon ratnih sukoba dvedesetih, Prevlaku su preuzeli posmatrači Ujedinjenih nacija do 2002. godine kada je utvrđen Protokol o privremenom graničnom režimu.
Protokolom Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku kotorsku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva proglašen “ničijim morem”. Taj status je zadržan do danas.
