Ljudi sa atopijskim bolestima, kao što su astma, ekcem i alergijski rinitis, češće imaju ovakve zdravstvene tegobe tokom zimskog perioda, a pojava se naziva „rinitis izazvan hladnoćom“ ili „skijaški nos“ – objašnjava profesor.
Nos ima zadatak da ovlaži zrak koji odlazi u pluća. Kada udišemo zrak kroz nos na niskim temperaturama, u zadnjem dijelu nosa njegova temperatura je oko 26 stepeni, a vlažnost je 100 odsto, bez obzira koliko je napolju hladno.
Kako nos greje zrak koji udišemo?Hladan i suv zrak stimulišu nerve unutar nosa, koji šalju poruku putem nervnih vlakana do mozga. Mozak reaguje na ovaj impuls povećanjem dotoka krvi u nos, a prošireni krvni sudovi zagrijavaju zrak koji prolazi preko njih.
Hladan i suv zrak stimuliše i ćelije našeg imunosistema („mastocite“) u nosu. Ove ćelije pokreću proizvodnju više tečnosti (vodenog sekreta ili sluzi) u nosu kako bi zrak postao vlažniji. Prema istraživanjima, tokom dana možemo da izgubimo oko 300–400 mililitara tečnosti koja izlazi kroz nosne šupljine.
Ta sluz se u nosnim šupljinama miješa sa udahnutim hladnim zrakom i na taj način se zagrijavaju disajni putevi.
Gubitak toplote i vode (sluzi iz nosa) usko je povezan: zagrijavanje zraka u nosnim šupljinama znači da obloga nosne šupljine (sluzokoža) postaje hladnija od unutrašnje tjelesne temperature. U isto vrijeme voda isparava i pretvara se u paru koja vlaži zrak. Isparavanje vode, koje zahtijeva velike količine toplote, oduzima toplotu nosu, čineći ga na taj način hladnijim.
Kao odgovor, dotok krvi u nos se dodatno povećava, jer zadatak zagrijavanja udahnutog zraka ima prednost nad gubitkom toplote iz nosa (normalan odgovor tijela na hladnoću je preusmjeravanje krvi sa površine ka dubljim sudovima kako bi se smanjio gubitak toplote sa kože). Teško je postići ravnotežu kako bi se ostvarila tačna količina gubitka toplote i vlage iz nosa.
Hladan zrak može izazvati zapušenost nosa, pa čak i kijanje. Zbog toga su maramice neophodne.
