Najčešće se javlja kod sportista tokom dugotrajnih ili intenzivnih treninga, kod pripadnika vojske tokom fizički zahtjevnih vježbi ili kod osoba s određenim mentalnim poremećajima. Takođe, određeni lijekovi i supstance koje izazivaju povećanu žeđ mogu da povećaju rizik od prekomjernog unosa vode.
Trovanje vodom predstavlja poremećaj funkcije mozga koji nastaje usljed unošenja prevelike količine vode.
Prekomjeran unos vode povećava količinu vode u krvi, što može da razrijedi elektrolite, naročito natrijum, u krvotoku. Kada nivo natrijuma padne ispod 135 milimola po litru (mmol/l), ljekari to stanje nazivaju hiponatremija.
Natrijum pomaže u održavanju ravnoteže tečnosti unutar i izvan ćelija. Kada zbog prevelikog unosa vode dođe do pada nivoa natrijuma, tečnost prelazi iz spoljašnjosti u unutrašnjost ćelija, što dovodi do njihovog oticanja.
Kada se to dogodi s moždanim ćelijama, stanje može da bude opasno po život.
Kada osoba unese preveliku količinu vode i ćelije u njenom mozgu počnu da otiču, pritisak unutar lobanje se povećava. To dovodi do prvih simptoma trovanja vodom, koji uključuju:
glavobolju
mučninu i povraćanje
U težim slučajevima trovanja vodom mogu da se jave ozbiljniji simptomi, kao što su:
pospanost
slabost ili grčevi u mišićima
povišen krvni pritisak
dupli vid
konfuzija
nemogućnost prepoznavanja čulnih informacija
otežano disanje
Nakupljanje tečnosti u mozgu naziva se cerebralni edem. Ovo stanje može da utiče na moždano stablo i da izazove poremećaje u radu centralnog nervnog sistema.
U najtežim slučajevima, trovanje vodom može da dovede do napada (konvulzija), oštećenja mozga, kome, pa čak i smrti.
Trovanje vodom je rijetko i veoma je teško da se unese previše vode slučajno. Ipak, to se može dogoditi. Najčešće se javlja kod osoba koje učestvuju u sportskim događajima ili treninzima izdržljivosti, kao i kod osoba s određenim mentalnim poremećajima.
Trovanje vodom može da se javi kada se piju velike količine vode, a ne nadoknađuju pravilno izgubljeni elektroliti.
Zbog toga se hiponatremija često javlja tokom velikih sportskih događaja.
Kompulzivno pijenje vode, poznato i kao psihogena polidipsija, može da bude simptom različitih mentalnih stanja. Najčešće se javlja kod osoba sa šizofrenijom, ali može da nastane i kod osoba s afektivnim poremećajima, psihozama i poremećajima ličnosti.
Osim toga, i određene droge mogu da izazovu ekstremnu žeđ, što može da dovede do prekomjernog unosa vode. Neki diuretici i vazopresori takođe mogu da povećaju rizik od razvoja hiponatremije.
