Istraživanja pokazuju da gubitak oko pet kilograma u prosjeku snižava sistolni krvni pritisak za četiri do pet mm Hg. Američko udruženje za srce napominje da čak i gubitak od 4,5 kilograma može napraviti razliku.
Takvo sniženje krvnog pritiska može smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Poboljšanja se mogu pojaviti već nakon nekoliko sedmica, i prije nego što dostignete željenu tjelesnu težinu.
Kada mršavite, istovremeno se dešava nekoliko promjena: srce je manje opterećeno, tijelo postaje osjetljivije na insulin, bubrezi efikasnije regulišu natrijum i tečnost, a simpatički nervni sistem, koji upravlja odgovorom organizma na stres, postaje manje aktivan. Sve ove promjene zajedno mogu značajno sniziti krvni pritisak.
Važno je znati da se većina ovih promjena ne dešava isključivo zbog gubitka težine. Promjene u ishrani, redovna fizička aktivnost i ljekovi mogu izazvati sličan efekat.
Studija koja je obuhvatila 25 kliničkih ispitivanja pokazala je da je, u prosjeku, svaki izgubljeni kilogram povezan sa padom sistolnog krvnog pritiska od oko jednog mm Hg. Gubitak od pet do deset odsto tjelesne težine može sniziti sistolni krvni pritisak za više od pet mm Hg.
Takvo smanjenje smatra se klinički značajnim i može biti uporedivo sa efektom koji pojedini ljudi postižu uzimanjem ljekova. Rezultati se obično vide brzo, često već u prvim sedmicama procesa mršavljenja.
Čak i gubitak od svega 4,5 kilograma može pomoći u kontroli ili sprečavanju visokog krvnog pritiska, navodi Američko udruženje za srce.
Još važnije, mnoge navike koje prate proces mršavljenja, poput smanjenog unosa natrijuma, više fizičke aktivnosti i konzumiranja više cjelovitih namirnica, mogu same po sebi sniziti krvni pritisak, bez obzira na to šta pokazuje vaga.
Zato trud rijetko bude uzaludan, čak i kada se tjelesna težina ne promijeni značajno.
Ako promjene životnih navika nisu dovoljne da krvni pritisak bude pod kontrolom, to nije neuobičajeno. Na krvni pritisak utiču genetika, starost i druga zdravstvena stanja koja nisu direktno povezana sa tjelesnom težinom ili navikama.
Kliničke smjernice preporučuju uvođenje ljekova kada krvni pritisak ostane iznad 140/90 mm Hg uprkos promjenama načina života.
Ljekovi i zdrave životne navike često daju najbolje rezultate kada se primjenjuju zajedno, a dugoročne promjene mogu omogućiti ljekaru da vremenom prilagodi dozu terapije.
Ako vam je savjetovano da samo smršate i kasnije ponovo dođete na kontrolu, sasvim je opravdano da odmah pitate i za druge mogućnosti liječenja, uključujući ljekove.
Mnoge navike koje doprinose gubitku tjelesne težine istovremeno direktno snižavaju krvni pritisak, čak i kada se broj na vagi ne mijenja.
