Karakteristični zvuci pucketanja ili krckanja u zglobovima koljena prate većinu nas, na primjer, nakon dužeg mirovanja u istom položaju. Kada ova specifična pojava može biti razlog za zabrinutost? I da li se može ublažiti?
S godinama se hrskavično tkivo u zglobovima „troši“ i postaje neravno. Zbog toga se hrapave površine kostiju trljaju jedna o drugu, proizvodeći pri ustajanju ili čučanju karakterističan pucketav zvuk. To se posebno primjećuje kada smo dugo odmarali ili sjedili u istom položaju, na primjer tokom rada za računarom, piše Medonet.
Zvukove mogu proizvoditi i ligamenti, odnosno vezivno tkivo koje se zateže tokom pokreta, ili zglobna čaura koja se pomjera preko kostiju. To nije uvijek razlog za brigu, iako sam zvuk nekima može djelovati zabrinjavajuće.
Kada treba otići kod ljekara zbog pucketanja u koljenima?Problem nastaje kada pucketanje prati bol ili otok. Tada je neophodno obratiti se ljekaru, jer to može ukazivati na oštećenje meniskusa ili povredu hrskavice koljena.
Meniskus je gumasti disk u obliku slova C koji u koljenu ima ulogu amortizera. Pomaže ravnomjernoj raspodjeli opterećenja, sprečavajući trljanje kostiju. Do pucanja meniskusa često dolazi usljed uvrtanja noge, na primjer tokom sportskih aktivnosti, a rizik od ove povrede raste s godinama.
Tokom godina i usljed svakodnevnog intenzivnog opterećenja, sloj hrskavičnog tkiva u koljenima se troši, zbog čega se stiče utisak da se kosti trljaju jedna o drugu i krckaju pri hodu. To može dovesti do upale i bola, a kasnije i do degenerativne bolesti zglobova, koja najčešće pogađa osobe srednje i starije životne dobi.
Može se desiti i da se hrskavica ošteti, a njen odlomljeni dio zaglavi u zglobu koljena. Koljeno tada obično reaguje otokom i bolom, pa čak i blokadom zgloba. U oba navedena slučaja neophodna je posjeta ljekaru, koji će odlučiti o daljem liječenju.
Kako sačuvati zdravlje koljena?Rizik od oboljenja koljenih zglobova i pojave pucketanja može se smanjiti. Pre svega, preporučuju se vežbe za jačanje nogu i koljena – čučnjevi, iskoraci, vežbe sa elastičnim trakama ili tegovima.
Ove vežbe ne opterećuju zglobove i mogu se izvoditi bez straha. Preporučuje se da se rade najmanje dva puta sedmično, uz obavezno zagrijavanje kako bi se izbjegle povrede i upala mišića. Povredama može doprineti i kombinovanje vežbi snage sa vežbama istezanja, koje se izvode statičnije.
Za jačanje mišića koji podržavaju koljena korisne su i redovne šetnje, korišćenje stepenica umjesto lifta, vožnja bicikla, uključujući sobni bicikl, i plivanje.
Kod problema sa koljenima važna je i odgovarajuća obuća, ne samo za vežbanje, već i za svakodnevno nošenje. Cipele treba da budu prilagođene stopalu i da imaju đon koji amortizuje korak. Što je obuća starija i istrošenija, to koljena više trpe.
Dodatno opterećenje za koljena predstavlja i povećana telesna težina, pa je važno održavati je na stabilnom nivou kroz fizičku aktivnost i zdravu ishranu. Prekomjerna težina jedan je od glavnih faktora rizika za rani razvoj upale zglobova koljena.
