Iako klima-uređaji pružaju prijeko potrebno osvježenje tokom toplotnih talasa, klimatizovan vazduh može imati i neželjene posljedice po organizam. Ljekari opšte prakse objašnjavaju kako klima-uređaji mogu da utiču na zdravlje i šta možete da učinite kako biste moguće tegobe sveli na minimum.
Dug boravak u klimatizovanim prostorijama može primjetno da isuši kožu.
„Klima-uređaji izvlače vlagu iz vazduha kako bi prostor bio prijatniji, ali time mogu da ubrzaju gubitak vode iz kože“, objašnjavaju ljekari.
Posljedice mogu biti suvoća, zatezanje i perutanje kože, a ponekad i povećana osjetljivost, ekcem ili ispucale usne. Ako već imate suvu ili osjetljivu kožu, klimatizovan vazduh može dodatno pogoršati stanje.
Klimatizovan vazduh na sličan način isušuje i oči, što izaziva osjećaj peckanja ili žarenja. U veoma rijetkim slučajevima može se javiti i zamućen vid, ali to je zaista izuzetak.
Osobe koje nose kontaktna sočiva mogu osjetiti veću nelagodnost.
„Češće treptanje može pomoći u ublažavanju simptoma“, savjetuju stručnjaci.
„Nos i grlo moraju da budu vlažni. Ako se isuše, postaju nadraženi, što može izazvati bol u grlu, zapušen nos ili promuklost“, navode ljekari.
Kada se nos i grlo isuše, sluz se teže uklanja, a ona predstavlja važan dio našeg imunog sistema.
Kod nekih osoba može doći i do krvarenja iz nosa.
„Klima može da isuši sluzokožu nosa, zbog čega ona lakše puca. Krvarenje se može javiti ako prejako izduvavate nos ili ga dodirujete“, objašnjavaju stručnjaci.
Ako se klima-uređaji ne održavaju pravilno, mogu pojačati cirkulaciju prašine, polena i buđi u vazduhu. To može nadražiti pluća i izazvati napade astme.
Takvo okruženje povećava i rizik od infekcija disajnih puteva. Ako već imate hroničnu bolest pluća, dodatna infekcija može izazvati ozbiljne probleme.
Poslije dužeg boravka u klimatizovanoj prostoriji neki ljudi mogu osjetiti glavobolju ili bolove u tijelu.
To se može dogoditi zbog isušene kože i moguće dehidratacije, dok hladan vazduh može izazvati i napetost mišića.
Dehidratacija je često glavni uzrok ovih simptoma, ali i klimatizacija može doprinijeti njihovoj pojavi.
Ljekari nude nekoliko praktičnih savjeta za smanjenje iritacija koje izaziva klimatizacija. Najvažnije je piti dovoljno vode i održavati dobru hidrataciju organizma.
Preporučuje se i redovna njega kože.
„Ako znate da ćete dugo boraviti u klimatizovanom prostoru, nanesite hidratantnu kremu. Ona će stvoriti zaštitni sloj koji sprečava gubitak vlage“, savjetuju stručnjaci.
Korisni su i proizvodi koji sadrže humektanse, poput glicerina ili hijaluronske kiseline, jer vezuju vlagu i održavaju kožu hidriranom.
Usne treba zaštititi hranljivim balzamom, a osobe koje nose kontaktna sočiva mogu razmisliti o kraćem nošenju ili korišćenju kapi za oči.
U automobilu je korisno usmjeriti ventilacione otvore dalje od lica i očiju.
Sobne biljke mogu pomoći jer povećavaju vlažnost vazduha, dok je kod kućnih klima-uređaja veoma važno redovno održavanje i čišćenje filtera.
Može se razmotriti i nabavka ovlaživača vazduha.
Na kraju, stručnjaci savjetuju da procijenite kada je klima zaista potrebna.
„Iako nas hladi, možda vam nije potrebna čim dođete kući ili u kancelariju ujutru. Pametnije je sačekati da temperatura poraste tokom popodneva prije nego što je uključite“, zaključuju ljekari.
