Iako su srpske sudije i tužioci podnijeli još 7. novembra 2022. godine ostavke na funkcije u kosovskom pravosuđu, Priština do sada te ostavke nije verifikovala. Nedavno je, međutim, ovo pitanje aktuelizovano pošto je vršilac dužnosti predsjednice tzv. Kosova Aljbuljena Hadžiju zatražila da se te ostavke prihvate po hitnom postupku.
Kurti neće povratak srpskih sudija i tužilaca
Zašto je to pitanje sada toliko bitno za Prištinu?
Profesor dr Dušan Čelić sa Univerziteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici smatra da i Srbi snose dio krivice što su uopšte napuštali funkcije u kosovskim institucijama tada, jer se ispostavilo da je srpskoj zajednici na KiM to samo donijelo loše.
„Ali s obzirom da te njihove ostavke nisu usvojene vjerovatno zbog kritika stranaca, odnosno političkog Zapada, najvjerovatnije da je cilj političkog Zapada da sada uknjiži neku vrstu uspjeha, tako što će dio tih sudija i tužilaca iz redova Srba biti vraćen u taj njihov pravosudni sistem. Očigledno je da to neće biti popularan potez za vlasti u Prištini, to jest za tehničku vladu Aljbina Kurtija, s obzirom da poslije posljednjih izbora još nisu konstituisane te takozvane institucije Prištine – skupština, vlada, niti je izabran takozvani predsjednik takozvanog Kosova. Ovakav slijed događaja, dakle povratak Srba u pravosuđe Prištine, negativno bi se odrazio na Kurtija jer je vrlo moguće da će se na jesen ponovo ići na izbore. Tako da u ovoj hitnoj naredbi vidim neku vrstu preventivnog poteza politike Aljbina Kurtija, da ne dozvoli makar i djelimičan povratak srpskih sudija i tužilaca,“ mišljenja je Čelić.
Priština protiv sistemskog rješenja
Aktuelizacija ovog pitanja, kaže on, ima veze sa strahom da bi dio sudija i tužilaca mogao da se vrati na svoje funkcije.
„U svakom slučaju, uvjeren sam da neće biti povratka na staro, da ako i bude ponovo reintegracije srpskih sudija i tužilaca u pravosudni sistem Prištine to neće biti na onom nivou kao što je to bilo prije četiri i više godina,“ kaže naš sagovornik.
On takođe smatra da je sva prilika da bi Priština možda i bila spremna da to uradi pojedinačno, ali ne i sistemski i zajednički – da integriše sve koji su izašli iz tog sistema.
„Tako da je vrlo moguće da je to cilj Prištine da do kraja zategne omču sa tim pitanjem i da javno saopšti i potvrdi sve ostavke sudija i tužilaca, a da onda nekako, po nalogu stranaca, nađu neko „kompromisno“ rješenje da vrate nekolicinu sudija i tužilaca iz redova Srba, sigurno ne onih koje dovode u vezi sa Beogradom. Jer uvjeren sam da Priština više neće dozvoliti povratak na staro, i da taj poklon koji im je dat uz, moram da kažem, tada blagoslov i Beograda, oni će ga iskoristiti maksimalno,“ vjeruje Čelić.
Šta predviđa Briselski sporazum
Sudski savjet tzv. Kosova i međunarodni akteri pozivaju na povratak Srba u kosovsko pravosuđe radi obezbjeđivanja pravne zaštite i popunjavanja upražnjenih mjesta.
S druge strane, zahtjev v.d. predsjednika tzv. Kosova i Ministarstva pravde koji traže od Sudskog savjeta da bez odlaganja razmotri i usvoji ostavke sudija podnijete 2022. godine izaziva reakcije civilnog sektora koji upozorava da bi usvajanje ostavki bila katastrofalna odluka koja bi mogla trajno da naruši povjerenje srpske zajednice u institucije i ugrozi primjenu Briselskog sporazuma.
Politikolog Ognjen Gogić kaže da izvršna vlast Kosova ne treba da se miješa u rad ova dva tijela, kao i da bi se time potencijalno ugrozila autonomija pravosuđa.
„Međutim, ostaje pitanje zašto te ostavke i dalje nisu konstatovane, iako je prošlo mnogo vremena. To se tumači time da su od početka ta dva tijela, Tužilački i Sudski savjet, zapravo željela da otvore prostor za eventualni politički dogovor o povratku srpskih tužilaca i sudija na dužnost“, kaže Gogić.
Briselskim sporazumom iz 2013. godine, kao i kasnijim dopunama iz 2015. godine, predviđeno je da u kosovskom pravosudnom sistemu nosioci pravosudnih funkcija budu i Srbi, ali je očigledno da se to ne poštuje.
