Sloboda izražavanja je stub demokratije, današnji datum – 3. maj, donosioce odluka, svake godine podsjeća na dužnost da osiguramo i podržimo slobodu medija i slobodu mišljenja i izražavanja. To uključuje uslove za profesionalan i kvalitetan rad novinara, efikasnu zaštitu, brzu reakciju nadležnih i pravedne i temeljne istrage o svim napadima, prijetnjama, zastrašivanjima, saopštila je ministarska kulture i medija Tamara Vujović.
„Mora da postoji budnost i kolektivno djelovanje jer je sloboda medija zajednička odgovornost svih relevantnih društvenih aktera. U protekloj godini zabilježeno je 16 napada na novinare, a u ovoj do danas već devet. Treba napomenuti da broj napada, pogotivo napada na zivot i imovinu novinara, u Crnoj Gori ima tendenciju pada. Svojom obavezom smatram da, neumorno šaljem poruke da u Crnoj Gori ne smije biti prihvatljiva atmosfera u kojoj je, na bilo koji način, legitimno zastrašivati, diskreditovati novinare i njihov rad, odnosno „ućutkivati kritičare“. Nečasno je da novinare dijelimo na one kojima smo po stavovima i vrijednostima bliski i, na one sa čijom se uređivačkom politikom ne slažemo i da u skladu sa tim stanemo ili ne stanemo u njihovu zaštitu“.
Kako je navela Vujović, nikada ne smijemo zaboraviti Duška Jovanovića, koji je za obavljanje novinarskog posla platio najveću cijenu.
„Poslije 20 godina od tragične smrti, nije do kraja rasvijetljeno ubistvo, a porodica i cjelokupna crnogorska javnost zaslužuju da znaju istinu. Novinari su glas javnosti, čuvari javnog interesa, imaju pravo da pitaju i dobiju odgovore, da podsjećaju, opominju i ukazuju, da pozivaju javne funkcionere i institucije na odgovornost, da otvaraju i podstiču javnu debatu i baš zbog te nemjerljive uloge koju imaju u društvu, mora im biti omogućeno da slobodno, odgovorno, bez bilo kakvih pritisaka izvršavaju svoje profesionalne zadatke. Slobodni mediji znače profesionalne medije i etične medijske poslenike, sloboda medija znači osloboðenost od pritisaka vlasnika medija, od pritiska urednika, od uticaja političkih struktura, od nesigurnosti pri promjeni vlasništva nad medijima. Trudimo se da se ovim temama bavimo kroz novo medijsko zakonodavstvo, čije usvajanje očekujemi tokom ovog mjeseca (maja)“.
Ministarstvo kulture i medija, kako ističe Vujović, u prethodnom periodu intenzivno je radilo na izmjenama i dopunama seta medijskih zakona kao i na izradi prvog strateškog dokumenta u ovoj oblasti, a njima se, između ostalog, nastoji poboljšati položaj kvalitetniih medija u Crnoj Gori i stvoriti povoljno okruženje za slobodu informisanja.
„Izmjenom Zakona o medijima bliže se uređuje status novinara, uvodi konsultovanje novinara u postupku imenovanja i razrješenja glavnog urednika, za više od 100 odsto povećava Fond za medijski pluralizam, podstiče samoregulacija, a sve u cilju poboljšanja situacije u sektoru medija. Novine koje su predviđene Medijskom strategijom i medijskim zakonima su obaveza medija da budu članovi kolektivnog ili formiraju sopstveno samoregulatorno tijelo, kao i osnivanje Mreže za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i onlajn nasilja. Dakle, novi zakoni će donijeti značajna poboljšanja, ali zakoni nikad nisu savršeni. Trudićemo se da zadržimo svoje stavove i članove zakona, koje smo „brusili“ kroz široke konsultacije ekosistema, i nećemo podlijegati pritiscima ni pojedinaca, ni ni moćnih lobija, ni NVO sektora, uvijek imajući u vidu najbolji interes crnogorske javnosti i njenog prava da zna. Smatram da smo pronašli pravu mjeru i za to smo dobili samo tehničke primjedbe eksperata Savjeta Evrope. Jasno nam je da medijski poslenici u medijima sa malim brojem zaposlenih predstavljaju često loše poslodavce koji se nekorektno odnose ka zaposlenima. U ovom dijelu ohrabrujemo strukovna udruženja novinara da reaguju, pokažu solidarnost i ukažu na problem“ , kaže Vujović.
Navodi da „Sindikat medija radi zaista velike projekte i ima veliku vidljivost i uticaj i to je nezamjenljiva poluga u pregovaranju“.
„Takođe, ono što odlikuje medijsko nebo u Crnoj Gori, jeste veliki broj NVO koje se bave pitanjima medija i medijskih sloboda, koje često organizuju konferencije i rade velike projekte, osažujući i ukazujući na značaj tema poput: bezbjednosti novinara, medijske pismenosti, dezinformacija itd… Tako, i oni na svoj način doprinose medijskim slobodama u Crnoj Gori. Neka svi ovi napori i trud budu meðu svima nama prepoznati i cijenjeni, a sloboda medija neka bude pouzdani graditelj i stub naše društvene stvarnosti. UNESCO baštini ovaj dan da se cijeli svijet zamisli nad temom slobode. Prethodna godina u svijetu, bila je najpogubnija do sada za novinare. Vječni pomen svim novinarima širom svijeta koji su izgubili svoj život radeći časno svoj posao i poziv – da prenesu istinu na daleko. Posebna počast izvještajcima iz ratom zahvaćenih područja, bez čijiu bi, sada sve reðih postova i objava, zavladalo potpuno neznanje ili još gore – smrt istine – potpuni muk. Film „20 dana u Mariupolju“ osvojio je nagradu Oskar za svoju autentičnu priču o strahotama masakra u porodilištu. Ovaj potresni dokumentarac snimio je upravo hrabri fotoreporter, Mastyslav Chernov. Chernov je kroz svoje objektivno i hrabro izvještavanje otkrio istinu koja je potresla svijet, podsjećajući nas na snagu novinarstva u osvjetljavanju mračnih stvarnosti koje se često skrivaju iza zavjesa“ , zaključila je Vujović.
