Crna Gora mora značajno da intenzivra rad na ispunjavanju završnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 27 – Zaštita životne sredine i klimatske promjene, posebno u oblastima kvaliteta vazduha, voda, zaštite prirode, upravljanja otpadom i klimatskih promjena.
Država treba i da, stoji u Nacrtu izvještaja Evropske komisije (EK), usvoji planove upravljanja otpadom na lokalnom nivou, ali i dovrši usklađivanje i započne sprovođenje sistema za praćenje, izvještavanje, verifikaciju i akreditaciju (MRVA), radi potpunog usklađivanja sa sistemom EU ETS (sistemom trgovine emisijama u EU).
Iz EK opiminju i da Crna Gora još nije usvojila Strategiju upravljanja kvalitetom vazduha za period od 2021. do 2029. i prateći akcioni plan i dalje nijesu usvojeni.
„Zakon o zaštiti prirode i Nacionalna strategija biodiverziteta sa akcionim planom još uvijek nijesu usvojeni. Nastavljene su aktivnosti na uspostavljanju mreže Natura 2000. Crna Gora i dalje mora da riješi preporuku Bernske konvencije u vezi sa Skadarskim jezerom, kao i da pronađe odgovarajuće rješenje za vojni poligon na Sinjajevini. U toku je izrada plana upravljanja Ulcinjskom solanom, ali formiranje preduzeća za održivo upravljanje tim područjem još nije završeno. Potrebno je aktivnije uključivanje državnih i lokalnih institucija kako bi se ovaj proces uspješno okončao“, stoji u Nacrtu dokumenta.
U odnosu na industrijsko zagađenje, iz EK podsjećaju da je u toku ekološka rekonstrukcija termoelektrane Pljevlja.
„…Ali bez rješavanja suštinskih problema. Crna Gora mora pojačati napore ka trajnom zatvaranju postrojenja kako bi ispunila standarde emisija EU. Potreban je strateški pristup pravednoj tranziciji, koji bi obezbijedio ekonomske alternative zajednicama koje će najviše biti pogođene postepenim ukidanjem upotrebe uglja“, naglašeno je.
U dijelu koji se odnosi na upravljanje otpadom, notirano je da je Vlada tokom izvještajnog perioda, a kako bi se omogućilo pravilno sprovođenje zakona, usvojila 21 podzakonski akt, a radi se i na dodatnim propisima.
„U oktobru 2025. usvojen je nacionalni plan upravljanja otpadom za period od 2025. do 2029, što predstavlja važan korak ka tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji, smanjenju količine otpada koji završava na deponijama i povećanju stope reciklaže, uz istovremenu zaštitu zdravlja građana i očuvanje životne sredine. Od oktobra 2024, Crna Gora je počela sa sprovođenjem zabrane stavljanja u promet plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona i upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda. Ova zabrana je dala pozitivne rezultate – pojedini trgovački lanci zabilježili su smanjenje upotrebe plastičnih kesa za oko 50 odsto u periodu od oktobra 2024. do januara 2025. Potrebno je dodatno sprovesti kampanje za podizanje svijesti i obezbijediti dosljednu primjenu propisa usmjerenih ka građanima i lokalnim samoupravama, s ciljem unapređenja prevencije, razdvajanja otpada i reciklaže“, naglašeno je u dokumentu.
Precizirano je i da Crna Gora mora značajno ojačati administrativne kapacitete u sektoru klimatskih promjena, jer postojeći nedostaci usporavaju napredak.
„Potrebni su odlučni koraci u unapređenju postojećih ili uspostavljanju novih mehanizama određivanja cijene ugljenika, kako bi se omogućilo pridruživanje EU ETS sistemu nakon pristupanja“, naglašeno je u dokumentu.
Podsjeća se i na to da je Vlada u junu ove godine usvojila nacionalni plan prilagođavanja klimatskim promjenama do 2035. godine, zajedno sa akcionim planom do 2027. godine.
„U narednom periodu fokus treba da bude na sprovođenju ovog plana. Crna Gora mora da dovrši i usvoji strateška dokumenta u oblasti klimatskih promjena, posebno dugoročnu strategiju niskougljeničnog razvoja u skladu sa ciljem klimatske neutralnosti do 2050. godine, kao i nacionalni energetski i klimatski plan (NECP). Takođe, potrebno je dodatno usklađivanje sa EU pravnim okvirom o emisijama iz sektora korišćenja zemljišta, promjene korišćenja zemljišta i šumarstva (LULUCF) i emisijama iz vozila, kao i šire povećanje usklađenosti sa klimatskim zakonodavstvom EU“, navedeno je u Nacrtu izvještaja.
