To je saopšteno na pres konferenciji povodom predstavljanja polugodišnjeg presjeka rada sudova u Crnoj Gori i aktivnosti koje pravosuđe preduzima na ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, koju je organizovao Vrhovni sud Crne Gore.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da su posljednjih mjeseci bili usmjereni na ono što građani od njih s pravom očekuju: veću efikasnost, kvalitetnije upravljanje sudovima, ujednačavanje sudske prakse, veću transparentnost rada i odgovorniji odnos prema svakom sudskom predmetu.
„U ostvarivanju tih ciljeva i rezultata, nailazili smo i nailazimo na ozbiljne probleme, koji po prirodi stvari nijesu mogli biti ad hoc rješavani i na koje mi iz sudskog sistema nijesmo mogli da utičemo, poput odliva sudijskog kadra iz visokih sudova, nedostatka sudijskih savjetnika bez kojeg sudije otežano rade, nedovoljnih sudnica u kojima bi mogli donekle rasterećenije i još češće zakazivati sudska ročišta i pretrese, prenatrpanosti, ne samo sudskog depozita već i zajedničkih prostorija u zgradi Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda, ogromnim brojem zaostalih i starih, veoma složenih predmeta u svim oblastima i na svim nivoima, povećanim prilivom novih predmeta“, navela je Pavličić.
Prema njenim riječima, pored svega toga napredak postoji, navodeći da je to prepoznala i međunarodna zajednica u svim relevantnim izvještajima.
„On je i vidljiv i mjerljiv. Naime, upravo na nedavno završenom sastanku eksperata Evropske komisije, angažovanih u Taiex misiji, konstatovan je napredak u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, posebno u unapređenju upravljanja složenim krivičnim predmetima i prepoznata opredijeljenost crnogorskog sudstva da unaprijedi efikasnost rada i upravljanje složenim predmetima, uz ocjenu da je potrebno nastaviti sa održavanjem mjerljivih rezultata“, rekla je Pavličić.
Istakla je da više nijesu sudski sistem koji stvara zaostatak, već sistem koji ga savladava i rješava.
„Sistem koji već ima pravosnažne presude iz predmeta teških oblika organizovanog kriminala, iz oblasti pranja novca, a posebno kao “stand-alone” krivičnog djela u skladu sa međunarodnim standardima, pravosnažne presude iz oblasti visoke korupcije, ratnih zločina…Sve ovo, do unazad godinu, nije bilo zamislivo“, navela je Pavličić.
Ukazala je da na današnji dan, Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici ima stopu efikasnosti od čak 90 odsto, „što je najbolji pokazatelj od 2020. godine“.
„Ovaj podatak je ohrabrujući za dalji rad, imajući u vidu da je ukupno bilo u radu 207 predmeta, što je u istom periodu (od 2020.) najviši zabilježeni broj predmeta u radu tog odjeljenja. Pored toga, raspolažemo podatkom i da će do kraja godine Specijalno odjeljenje završiti još 37 predmeta, ali o drugim detaljima o radu suda govoriće predsjednik“, kazala je Pavličić.
Rekla je da su u ovom periodu, iako nedostaje šest sudija, a efektivno sedam, uspijevali u misiji da građanima pruže pristup pravdi na umjereno ažuran i efikasan način.
„Takođe smo ostali na istom personalnom sastavu, kao na početku ove godine, građani su sa pravom mogli da očekuju ažurnost na mjesečnom nivou i u građanskom referatu po vanrednim pravnim ljekovima, jer sudije iz tog referata su dale sve od sebe da održe zaista ažurnost, a da pritom rješavaju stare predmete“, navela je Pavličić.
Ukazala je da uz povećan priliv predmeta na ovom nivou suda koji je od početka godine značajno izražen, pozitivnu stopu efikasnosti sa kraja prošle godine, nepotpunog sudijskog sastava (-39%) ili sudijsku popunjenost od svega 61% procenata, podatak ažurnosti od 85% govori o odgovornosti ovog suda kao najvišeg u sudskom sistemu.
„Tokom juna mjeseca ostvarili smo stopu efikasnosti od čak 106,4 odsto, na nivou samog suda a po pojedinim referatima i čak 177 odsto u građanskom referatu (revizijski predmeti),dok je krivični referat praktično 100 odsto ažuran, što je rezultat intelektualnih i fizičkih napora upravo ovog procenta od 61 odsto sudijskog sastava. Međutim, ovakva stopa ažurnosti veoma će biti teška za održati i za očekivati je opasti u daljem toku godine, očekujući znatan priliv predmeta iz nižestepenih sudova, zbog njihove povećane ažurnosti“, navela je Pavličić.
Prema njenim riječima, u upravnim sporovima izuzetno je povećan priliv pa u strukturi predmeta Vrhovnog suda, navodeći da ovi predmeti predstavljaju čak 51 odsto ukupnog broja predmeta u sudu što moram istaći da to nisam naišla u uporednoj praksi.
„Navedeno stanje uputilo je na potrebu reorganizacije, pa je u rad tročlanog vijeća uključen i jedan broj sudija iz drugih specijalizacija. A već od danas preduzimaće se i druge mjere, jer je sutkinja Vrhovnog suda izabrana za sutkinju Ustavnog suda i praktično upravno odjeljenje je ostalo sa jednim sudijom što niti je održivo niti je zakonski moguće stanje, obzirom da imamo rekordan broj ove kategorije predmeta u radu Vrhovnog suda“, kazala je Pavličić.
Smatra da ovo treba da bude upozorenje državnim organima koji postupaju u upravnoj materiji, a da njihovi rukovodioci itekako vode računa kada na kraju godine ocjenjuju državne službenike, ovlašćena lica koja u postupku donose upravne akte, koji se osporavaju pred sudom, ili se ne rješavaju, pa imamo bespotrebne sudske sporove od kojih se samo nanosi materijalna šteta državi i krajnje je vrijeme da uvedemo mjerljivost i odgovornost u zakonito postupanje onih koji odlučuju na tim nivoima.
„Tako ćemo dobiti zadovoljnog građanina koji svoje zahtjeve od suštinskog značaja za svakodnevni život, rješava u jednom razumnom roku – od 1.950 predmeta u radu riješeno je 544 predmeta“, kazala je Pavličić.
Ukazala je da njihov predani i posvećeni rad na rješavanju predmeta pokazuje da Vrhovni sud kontinuirano radi na smanjenju broja neriješenih predmeta, uz istovremeno obezbjeđivanje pravovremenog postupanja u predmetima različite pravne prirode.
„Kao što je javnosti dobro poznato, pitanje starosne granice za penzionisanja sudija još uvijek nije riješeno iako je sa moje strane upozoreno na vrijeme da će nas veoma brzo složena situacija po tom pitanju zateći i nećemo biti u mogućnosti da veoma brzo popunjavamo upražnjena mjesta u najvišem sudu. Takođe, slična situacija je i u Apelacionom sudu, kojem nedostaje pet sudija“, navela je Pavličić.
Upozorila je da Vrhovni i Apelacioni sud naročito trpe posljedice zbog ovakvog zakonodavnog rješenja, koje je i danas na snazi, „jer upravo u ovim sudovima pravdu dijele najiskusnije sudije, sa višedecenijskim stažom u sudstvu.“
„Konkretno, od početka godine, troje sudija Vrhovnog suda je penzionisano, odnosno utvrđen im je prestanak sudijske funkcije. U tom pravcu, podsjećam da sam još u januaru tekuće godine upozorila na mogućnost povratka funkcionisanja sudova na staro stanje koje je dugi niz godina bilo prisutno i tiče se stvaranja zaostatka predmeta i neefikasnosti u Vrhovnom sudu, jer je izostala pravovremena i odgovorna reakcija od strane izvršne i zakonodavne vlasti, a to je da urgentno i bez odlaganja rješavanje pitanja starosne granice za prestanak sudijske funkcije sudijama redovnih sudova a posebno kod najviše sudske instance i to u godini koja je od presudnog značaja za ostvarivanje rezultata rada sudskog sistema, a time i zatvaranje poglavlja 23 i 24“, rekla je Pavličić.
Podsjetila je da se zakonodavno rješenje nalazi pred Parlamentom, navodeći da je ono trebalo biti već usvojeno urgentno, „jer je pitanje od najvišeg značaja, s tim što sa žaljenjem konstatujemo da i pored naših izuzetnih napora, isto još uvijek i dalje ostaje otvoreno.“
Govoreći o predmetima starijima od tri godine, Pavličić je kazala da Jedinstveni program na nacionalnom nivou već daje rezultate, navodeći da su u ovom periodu na nivou svih sudova riješili 6335 starih predmeta uz redovan rad na hitnim predmetima.
„Ono što treba naglasiti jeste da je za prvih pola godine primljen izuzetno visok broj starih predmeta na sudovima visokih nadležnosti nego npr. što ih je uopšte u radu i bilo, što najbolje odslikava povećano završavanje tih predmeta na svim nivoima. Poseban fokus i dalje je na njihovom rješavanju i analizi pitanja smanjenja dužine trajanja postupaka, u svim vrstama predmeta. Nesporno da nam takva situacija nameće izmjene i dopune nekih procesnih zakona u dijelu regulisanja pravila sudskog postupka, s ciljem da se otklone barijere koje umnogome utiču na ostvarivanje pravde u razumnom vremenu“, kazala je Pavličić.
Istakla je da ovaj polugodišnji period karakteriše relativno pozitivna stopa efikasnosti kod svih sudova, navodeći da su svi osnovni sudovi ostvarili efikasnost od 103,4 odsto, dva viša 89 odsto, Privredni sud čak 108,2 odsto, Apelacioni sud 92 odsto i Upravni sud 88,2 odsto.
„Generalno posmatrano, prosjek učinka rada svih sudova za pola godine je na nivou od 97 odsto. Ova stopa se cijeni pozitivnom, imajući u vidu da su svi sudovi imali ukupno u radu 122.016 predmeta“, pojasnila je Pavličić.
Kazala je da u odnosu na isti period prošle godine, prvo polugodište 2026. godine karakteriše: gotovo nepromijenjen ukupan broj predmeta u radu ali osjetno veći priliv predmeta, što predstavlja povećano opterećenje za rad sudija, blago niža stopa efikasnosti, za nekih 2 odsto ali i dalje na visokom nivou (97 odsto), kao i smanjenje udjela neriješenih predmeta, što predstavlja najveću pozitivnost.
„Zbog toga se može zaključiti da neznatno niži pad stope efikasnosti (2 odsto) ne treba posmatrati izolovano. U kontekstu znatno većeg priliva predmeta i istovremenog smanjenja udjela neriješenih predmeta, podaci ukazuju da je sistem i dalje održao visok nivo ažurnosti“, rekla je Pavličić.
Pojasnila je da rezultati za polovinu 2026. godine pokazuju veće opterećenje, uz uglavnom očuvanu ažurnost i poboljšanje pokazatelja zaostalih (neriješenih) predmeta, uprkos veoma ozbiljnim izazovima sa kojima su se suočavali.
Govoreći o izazovima u funkcionisanju sudstva, Pavličić je ukazala na nedostatak pravne kulture i poštovanje procesnih odredbi i pravnih ljekova, kao i praktični problemi u radu sudova, uključujući kadrovska, infrastrukturna i budžetska ograničenja.
„Naš problem ostaje prostorni nedostatak, odnosno, nedovoljan broj sudijskih kancelarija, sudnica, neadekvatnih sudskih depoa i materijalnih resursa. Mi smo preduzeli sve mjere koje su bile u našoj moći i sa nestrpljenjem čekamo odgovor Vlade Crne Gore kako za rješavanje prostornih kapaciteta za suđenja, tako i za rad Sudskog savjeta“, rekla je Pavličić.
Vršiteljka dužnosti predsjednice Apelacionog suda Crne Gore Danijela Vukčević je, govoreći o predmetima koji posebno interesuju medije, kazala da je u protekla tri mjeseca, Apelacioni sud donio 14 pravnosnažnih presuda u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.
„Među njima su i pravosnažne presude u nekoliko ključnih predmeta protiv više kriminalnih grupa, između ostalih i prva pravnosnažna presuda u predmetu protiv kriminalne grupe Radoja Zvicera, zatim u predmetu bivšeg direktora Uprave policije. Istakla bih i presudu za krivično djelo pranje novca, kojom je od izvršioca krivičnog djela oduzeta izuzetno vrijedna nepokretna imovina“, navela je Vukčević.
Kazala je da je u prethodnih pola godine Apelacioni sud, sa dvoje sudija manje, riješio 140 predmeta više nego u istom periodu prošle godine.
„Na krivičnom referatu, a koji obuhvata predmete organizovanog kriminala i korupcije, stopa rješavanja predmeta je 114 odsto od priliva“, rekla je Vukčević.
Ukazala je da u Apelacionom sudu, od predviđenih 13 sudija, funkciju obavlja osam sudija, uključujući i predsjednika suda,“ što znači da nedostaje pet sudija za optimalan rad, jer postojećih osam sudija, ulaže vanredne napore.“
„Sudije su ostvarile ovaj rezultat u periodu kada se ovaj sud suočava sa ozbiljnim nedostatkom sudijskog kadra, istovremeno sa značajnim, kontinuiranim porastom priliva predmeta u svim sudskim referatima. To dokazuje da sudije ovog suda posjeduju i stručnost i iskustvo, lični i profesionalni integritet, da uprkos ovim ozbiljnim problemima, postižu zadate ciljeve“, istakla je Vukčević.
Ukazala je da razrješenje bivše predsjednice Apelacionog suda Crne Gore ni na koji način nije uticalo na efikasnost i zakonitost rada Apelacionog suda, navodeći da je u periodu od dva i po mjeseca od prestanka funkcije Mirjane Popović do izrade ovog izvještaja, Apelacioni sud postigao veću efikasnost u radu, izraženu u procentu riješenih predmeta u odnosu na primljene predmete.
„To govori da su sve sudije i zaposleni koji u njemu rade, dobili bolju atmosferu za rad i podršku, zbog koje su uložili ogroman trud i lično odricanje, kako bi postigli ove rezultate“, navela je Vukčević.
Predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, saopštio je da su rezultati rada tog suda u proteklih 15 dana značajno poboljšani, navodeći da je fokus analize pomjeren sa 30. juna na 15. jul 2026. godine kako bi se pokazalo da se u kratkom periodu mogu ostvariti vidljivi pomaci.
Prema njegovim riječima, u Specijalnom odjeljenju je na dan 15. jula riješeno 39 predmeta, dok je priliv iznosio 43 predmeta, što predstavlja stopu efikasnosti od 90 odsto.
„To je veoma visok procenat za ovaj period i smatram da će do kraja godine stopa efikasnosti biti veća od 100 odsto“, rekao je Radović.
Podsjetio je da je 30. juna bilo riješeno 31 predmet Specijalnog odjeljenja, navodeći da je za samo 15 dana doneseno još osam presuda.
Radović je ukazao da je trenutno u izradi još 13 presuda, kao i da se očekuje da će većina sudija Specijalnog odjeljenja do kraja avgusta završiti njihovu izradu kako bi rasterećenije ušli u septembar i nastavili rad na drugim predmetima.
Radović je kazao da je u još sedam predmeta presuda već objavljena i izrečena, dok očekuje da će do kraja godine postupak u još oko 40 predmeta doći do faze završnih riječi ili objavljivanja presude.
„To je moja procjena i mislim da će me realnost demantovati u pozitivnom smislu“, rekao je.
Posebno je istakao da su u posljednjih mjesec i po dana donijete četiri osuđujuće presude za pranje novca, uz oduzimanje imovine.
„Ne sjećam se da smo u prethodnih deset godina imali toliko osuđujućih presuda za pranje novca“, kazao je Radović.
Govoreći o uslovima rada, rekao je da Viši sud raspolaže sa samo dvije adekvatne velike sudnice, zbog čega koriste i manje sudnice Apelacionog i Vrhovnog suda.
„Pravo je umijeće pronaći slobodan termin za suđenje, pa ročišta zakazujemo i u 14 i u 15 časova kako bismo postigli veću efikasnost“, rekao je Radović.
On je pohvalio i rezultate krivičnog referata u predmetima koji se ne odnose na organizovani kriminal, korupciju ili ratne zločine, već na druga teška krivična djela
Kako je naveo, u tom referatu stopa riješenih predmeta iznosi oko 115 odsto, iako u njemu radi samo osmoro sudija.
Ukazao je i na problem nedostatka prostora u zgradi Višeg suda, kao i da nemaju gdje da smjeste novoizabrane sudije Građanskog odjeljenja.
Govoreći o problemu depozita zaplijenjene droge, podsjetio je da se u zgradi suda i dalje nalaze velike količine marihuane.
Kazao je da su se, nakon angažovanja Višeg i Vrhovnog suda, kao i uključivanja izvršne vlasti, stekli uslovi da određena količina opojnih droga uskoro bude uništena, dok će preostali predmeti iz depoa biti izmješteni u drugi, adaptirani prostor.
Upozorio je na rast broja neriješenih drugostepenih krivičnih predmeta, ističući da taj problem traje već oko dvije godine.
„Imamo samo dvoje sudija koji zadužuju te predmete i dva vijeća od po troje sudija. Nedostaje nam još troje sudija, a očekujemo da uskoro budu izabrane dvije nove sudije koje će biti raspoređene u ta odjeljenja“, kazao je Radović.
Predsjednik Privrednog suda Crne Gore Mladen Grdinić podsjetio je da je taj sud jedini sud u Crnoj Gori koji odlučuje o sporovima iz oblasti autorskog prava i prava intelektualne svojine.
„Efikasno i kvalitetno postupanje u ovim predmetima predstavljalo je jedan od važnih elemenata koji su doprinijeli zatvaranju Poglavlja 7 u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom. Međutim, značaj ovih predmeta daleko prevazilazi evropske integracije. Intelektualna svojina štiti ljude koji stvaraju novu vrijednost – autore, umjetnike, naučnike, pronalazače, dizajnere i inovatore. Oni stvaraju kulturno nasleđe društva, novu ekonomsku vrijednost i predstavljaju pokretačku snagu svakog razvoja“, rekao je Grdinić.
Ukazao je da se na godišnjem nivou pred Privrednim sudom vodi oko dvije stotine predmeta iz oblasti intelektualne svojine.
„To nije veliki broj predmeta, ali je njihov značaj za razvoj kulture, inovacija i ekonomije države nesrazmjerno veći od njihovog broja. Ako želimo društvo i ekonomiju zasnovanu na znanju, inovacijama i kreativnosti, onda pravni sistem mora pružiti efikasnu i kvalitetnu zaštitu upravo tim ljudima“, pojasnio je Grdinić.
Ukazao je da je posebna pažnja u prethodnom periodu posvećena stečajnim postupcima.
„Nakon presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima bivših radnika privrednog društva „Radoje Dakić“ AD, izvršenje tih presuda stavljeno je pod pojačani nadzor Komiteta ministara Savjeta Evrope. Time su pitanja trajanja stečajnih postupaka i zaštite prava povjerilaca postala jedno od ključnih pitanja u procesu izvršenja presuda Evropskog suda, što je pred Privredni sud postavilo brojne dodatne obaveze u pogledu ubrzanja postupaka, analize razloga njihove dugotrajnosti i unapređenja prakse postupanja“, rekao je Grdinić.
Zbog toga je, kako je pojasnio, sud donio poseban Program rješavanja starih predmeta, izvršio detaljnu analizu uzroka dugotrajnosti stečajnih postupaka, organizovao stručne obuke za sudije i stečajne upravnike, angažovao međunarodnog eksperta za analizu stečajnog sistema i pokrenuo aktivnosti koje će rezultiraju unapređenjem sudske prakse i budućim izmjenama Zakona o stečaju, čime će se doprinijeti većoj efikasnosti i transparentnosti u rješavanju stečajnih predmeta.
„Posebno želim da istaknem rezultate ostvarene u predmetu „Radoje Dakić“ AD. Nakon zaključaka Vlade Crne Gore donijetih radi izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava, iz sredstava koja je obezbijedila Vlada, kao i kroz sam stečajni postupak, do danas je izmireno 1.317 potraživanja bivših radnika. Preostali broj neizvršenih isplata u najvećoj mjeri nije posljedica rada suda, već činjenice da pojedini povjerioci nijesu dostavili potrebnu dokumentaciju ili podatke neophodne za izvršenje isplata“, naveo je Grdinić.
Podsjetio je da je uprethodnom periodu Privredni sud odlučivao i u predmetima od posebnog značaja za Poglavlje 8 – Zaštita konkurencije, koji se odnose na zakonitost državne pomoći dodijeljene društvu „Montenegro Airlines“.
„U predmetu pokrenutom po tužbi „Montenegro Airlinesa“ protiv države, tužbeni zahtjev za isplatu više od 100 miliona eura pravosnažno je odbijen. U drugom predmetu, pokrenutom po tužbi države protiv „Montenegro Airlinesa“ u stečaju, prvostepenom presudom Privrednog suda djelimično je usvojen tužbeni zahtjev i utvrđeno postojanje potraživanja države u iznosu od oko 65,2 miliona eura glavnog duga i 5,4 miliona eura zakonske zatezne kamate, dok je zahtjev u preostalom dijelu odbijen. Ova presuda još uvijek nije pravosnažna, već su stranke iskoristile svoje pravo da izjave žalbu o kojoj će odlučiti Apelacioni sud“, naveo je Grdinić.
Pojasnio je da ovi predmeti nijesu bili značajni samo zbog njihove finansijske vrijednosti, već i zbog potrebe da se kroz sudsku kontrolu obezbijedi pravilna primjena pravila o državnoj pomoći, što predstavlja jedan od važnih elemenata u procesu evropskih integracija Crne Gore.
Grdinić je kazao da je taj sud početkom 2023. godine ušao u jedan od najtežih perioda u svojoj istoriji.
„Zbog odlaska velikog broja sudija, penzionisanja, ostavki, suspenzija i bolovanja, sud je tokom 2022. godine u jednom periodu radio sa svega sedam sudija. Posljedica takvog stanja bio je nagli rast broja neriješenih predmeta, koji je početkom 2023. godine dostigao 2.946 predmeta, što je najveći zaostatak u novijoj istoriji Privrednog suda“, rekao je Grdinić.
Ukazao je da ni danas sud ne radi u punom sudijskom sastavu.
„Uprkos tome, možemo govoriti o kontinuitetu oporavka rada suda. Broj neriješenih predmeta smanjen je sa 2.946 na početku 2023. godine na 2.175 predmeta na kraju juna 2026. godine. To znači da je za tri godine zaostatak smanjen za više od 26 odsto“, kazao je Grdinić.
Smatra posebno značajnim da je i tokom prvih šest mjeseci ove godine sud riješio 108,19 odsto predmeta u odnosu na broj predmeta koji je primio.
„Drugim riječima, sud je riješio preko osam procenata više predmeta nego što je primio, što potvrđuje da se trend smanjivanja zaostataka nastavlja i u ovoj godini. Ovo nije rezultat jednog izvještajnog perioda, već treće uzastopne godine u kojoj Privredni sud ostvaruje kontinuitet smanjenja ukupnog broja neriješenih predmeta“, istakao je Grdinić.
Govoreći o rezultatima ostvarenim u parničnom referatu, koji je godinama predstavljao najveći izazov za sud, Grdinić je ukazao da je tokom 2025. godine i u prvih 6 mjeseci ove godine, broj neriješenih prvostepenih parničnih predmeta smanjen sa 1.625 na 1.368 predmeta.
„To znači da je za svega godinu i po broj neriješenih parničnih predmeta smanjen za 16%, uprkos stalnom prilivu novih sporova“, pojasnio je Grdinić.
Prema njegovim riječima, kontinuitet pozitivnih rezultata ostvaren je i u stečajnom referatu.
„Broj neriješenih stečajnih predmeta kontinuirano se smanjuje. Sa 476 predmeta sredinom 2023. godine, broj neriješenih predmeta je smanjen na kraju juna ove godine na 278 predmeta, što je smanjenje od 41,6 %. Ovi podaci potvrđuju da sud ostvaruje kontinuiran napredak i u jednom od najsloženijih referata“, kazao je Grdinić.
Rekao je da jedan od prioriteta rada suda predstavljaju stari predmeti, navodeći da se broj riješenih starih predmeta povećava iz godine u godinu.
„U prvoj polovini ove godine riješena su 252 stara predmeta, što predstavlja povećanje od 19,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Od predmeta koji su predstavljali početni fond starih predmeta na početku godine riješeno je više od jedne četvrtine, dok je istovremeno riješen značajan broj novonastalih starih predmeta, odnosno predmeta koji su tokom ove godine stekli status starih. Takav pristup omogućava da se ne rješava samo naslijeđeni zaostatak, već da se spriječi njegovo ponovno stvaranje“, kazao je Grdinić.
Ukazao je da takve „šablonske“ tužbe opterećuju sud, troše resurse na administrativno postupanje, generišu milionske troškove za državni i lokalne budžete (samo u nekim godinama preko milion eura dosuđenih troškova) i usporavaju rješavanje predmeta običnih građana koji čekaju na pravdu po drugim osnovama.
„Međutim, danas možemo govoriti o stabilnom višegodišnjem trendu. Već tri godine zaredom sud rješava više predmeta nego što prima, a ukupan broj neriješenih predmeta kontinuirano opada. Ukoliko se ovakav trend nastavi, realno očekujemo da ćemo do kraja ove godine broj neriješenih predmeta smanjiti na približno 2.000, odnosno oko jedne trećine u odnosu na početak 2023. godine“, rekao je Grdinić.
Predsjednik Upravnog suda Crne Gore Miodrag Pešić ukazao je da se u posljednjih nekoliko godina u tom sudu suočavaju se sa rekordnim opterećenjem.
„Ušli smo u 2025. godinu sa preko 26.000 predmeta u radu, a ukupno smo tokom godine imali u radu oko 35.000 predmeta. Trenutno je taj broj i dalje veoma visok – oko 23.000 do 26.000 neriješenih predmeta, zavisno od perioda. To nas čini, imajući u vidu broj sudija, daleko najopterećenijim sudom u crnogorskom pravosudnom sistemu“, naveo je Pešić.
Ukazao je da je prosječna opterećenost po sudiji prelazi 2.000 predmeta, dok je godišnja norma 300.
„Ovo nije samo statistika – to znači duge liste čekanja i pritisak na Upravni sud“, istakao je Pešić.
Smatra da je jedan od glavnih razloga ovakvog stanja masovna pojava tužbi zbog tzv. “ćutanja uprave” i moguće zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama.
„Veliki broj ovih predmeta dolazi od ograničenog kruga podnosilaca. Konkretno, jedna nevladina organizacija je u posljednje tri i po godine podnijela oko 6.000 tužbi, od čega čak 3.000 samo u 2026. godini“, pojasnio je Pešić.
Ukazao je da takve šablonske tužbe opterećuju sud, troše resurse na administrativno postupanje, generišu milionske troškove za državni i lokalne budžete (samo u nekim godinama preko milion eura dosuđenih troškova) i usporavaju rješavanje predmeta običnih građana koji čekaju na pravdu po drugim osnovama.
„Apelujemo na nadležne da se ovo normativno urede kako bi se sačuvalo legitimno pravo na pristup informacijama, a spriječile eventualne zloupotrebe“, jasan je Pešić.
Istakao je da su u 2025. godini ostvarili rekordne rezultate.
„Riješeno je oko 13.000 predmeta – najviše na godišnjem nivou od početka rada suda 2005. godine. Ostvarili smo “clearance rate“ preko 150 odsto, što znači da smo riješili znatno više predmeta nego što smo primili. Zaostatak je smanjen za nekoliko hiljada predmeta, a prosječno vrijeme trajanja postupka se skraćuje“, rekao je Pešić.
Kazao je da je svaki sudija daleko premašio normu – u nekim periodima i preko 800 predmeta godišnje.
„Ovo je direktan rezultat njihovog velikog ličnog angažmana, bolje interne organizacije rada, timskog duha i proaktivnog pristupa“, kazao je Pešić.
Ocijenio je da je za efikasno upravno sudstvo koje građanima pruža pravdu u razumnom roku neophodna je strukturna reforma.
„Kao prioritet, vidim reorganizaciju Upravnog suda ili, kao prelazno rješenje, povećanje broja sudija, a koja eventualna rješenja smo već, inicirali“, zaključio je Pešić.
