Nikola Tesla – čovjek koji je vjerovao da nauka mora da služi čovjeku

Nikola Tesla – čovjek koji je vjerovao da nauka mora da služi čovjeku

Nikola Tesla je preminuo 7. januara 1943. godine u 87. godini života od posljedica koronarne tromboze. Preminuo je u snu, u svom apartmanu na 33. spratu hotela „Njujorker“ u kome je proveo posljednjih deset godina života. Komemoracija povodom njegove smrti je održana 10. januara 1943. godine i prenosio ju je Radio Njujork. Gradonačelnik Njujorka, Fiorelo La Gvardija, pročitao je oproštajni govor koji je napisao Luj Adamič, slovenački pisac, esejista i prevodilac. Hrvatski violinista Zlatko Baloković i hor „Slovan” su za vrijeme komemoracije pjevali rodoljubivu pjesmu „Tamo daleko”.

„Otkrio sam dugotrajan kamen filozofa. Moje otkriće je toliko revolucionarno da će gotovo sve društvene vrijednosti i odnosi među ljudima biti duboko izmijenjeni“, napisao je 1901. Nikola Tesla u pismu svom najvećem finansijeru, Džonu Morganu, poslije otkrića rezonantnih frekvencija planete Zemlje.

Vjerovao je da je pronašao mehanizam kojim je moguće uspostaviti svjetski prenos energije i signala. Vjerovao je i u kulturu koja se bavi ljudskim vrijednostima, istinsko obrazovanje i obnovljive izvore energije.

Naučnici danas smatraju da su u životu Nikole Tesle bila tri odlučujuća uticaja. Kultura i sistem vrijednosti porodice, obrazovanje u evropskim naučnim institucijama i američka pragmatična atmosfera koja mu je omogućila ne samo da ostvari svoje rane revolucionarne pronalaske, već i da obavlja složena i skupa istraživanja.

Pripremila Slađana Simić Jakuš

„To je ta misterija koja je zapravo bio Tesla. Kako je on uspijevao da uradi to što je uradio, gdje je tajna te njegove kreativnosti. I za mene je bilo ovako interesantno to da pojedini autori, posebno u Americi, stalno za Teslu govore da je on došao sa Marsa ili sa Venere. Znači prosto njima je nepojmljivo da takav jedan čovjek kao što je i postojao, on mora da nije ovozemaljski“, navodi Branimir Jovanović, nekadašnji direktor Muzeja Nikole Tesle.

Zvali su ga gospodarom munja, pjesnikom elektriciteta, čovjekom koji je izumio 20. vijek. Iza sebe je ostavio 700 patenata i pronalazaka i oko 40.000 dokumenata nemjerljive naučne vrijednosti.

„Taj raniji Teslin naučni rad koji je imao globalni karakter, uticao je na njega da stvori jednu sliku, tako da kažem, stanja i nekakve potencijale globalnog društva, cijele planete Zemlje. I to krajem 19. vijeka, početkom 20. vijeka, to je bila totalna avangarda, to niko nije ni razumio“, dodaje Jovanović.

U to vrijeme Nikola Tesla je razmišljao i o održivosti svijeta i smatrao je da treba rješavati socijalne, moralne i duhovne probleme.

Pred kraj života je izjavio: „Veliki čovjek je onaj koji prikuplja znanje kao što pčela prikuplja med i koristi ga da pomogne drugim ljudima da izađu iz teškoća koje ih pritiskaju – gladi, neznanja, bolesti.“