Neko će morati da plati ceh za štetu koju izaziva sve nestabilnije vrijeme u Evropi, a pošto najveći dio tih ekonomskih gubitaka nije osiguran, teret će pasti na javne finansije ukoliko se hitno ne preduzmu mjere, piše danas novinska agencija Rojters.
Ovogodišnji požari na jugozapadu Evrope, kao i teške poplave koje su pogodile Španiju 2024. godine te Njemačku i susjedne zemlje 2021, pokazuju kako klimatske štete dodatno opterećuju evropske finansije, koje su već pod pritiskom zbog većih izdataka za odbranu i rastućih troškova povezanih sa starenjem stanovništva, piše Rojters u tekstu „Klimatske štete: Novi udar na javne finansije Evrope“.
„Problem je u tome što postaju sve učestalije“, rekao je Federiko Bariga-Salazar, direktor za suverene rejtinge Zapadne Evrope u agenciji Fič, govoreći o katastrofama koje su se do sada uglavnom smatrale skupim, ali jednokratnim budžetskim udarima, a ne redovnim rashodom.
„Ako je neka vlada već fiskalno ograničena, to znači da takvi gubici primoravaju donosioce odluka da prave kompromise između različitih politika“, rekao je on, govoreći o pritisku koji ti ekonomski gubici vrše na druge budžetske stavke.
Iako je trenutni fiskalni udar vjerovatno još relativno mali, sve je prisutnije uvjerenje da će samo postajati veći u regionu koji se zagrijava brže od bilo kog drugog kontinenta na svijetu.
Ekstremni vremenski i klimatski događaji prouzrokovali su u Evropskoj uniji (EU) ekonomske gubitke procijenjene na 822 milijarde eura (953 milijarde dolara) između 1980. i 2024. godine, prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu — pri čemu je četvrtina te štete nastala samo u posljednje četiri godine.
Javni deficiti širom eurozone već u prosjeku iznose oko tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Bariga-Salazar je naveo procjene prema kojima poplave u Španiji 2024. – najteži poplavni događaj u Evropi u posljednjih pet decenija — podrazumijevaju troškove obnove u iznosu od 0,7 procentnih poena BDP-a u periodu od 2024. do 2026. godine.
Pored toga, u EU je osigurana samo četvrtina gubitaka od katastrofa povezanih sa klimatskim promjenama, dok je u pojedinim zemljama pokrivenost osiguranjem manja od 5pet odsto, prema procjenama EU. Neki strahuju da će nivo osiguravajućeg pokrića kao udio u ukupnim troškovima biti još manji kako ekstremni vremenski događaji budu postajali sve češći.
„Mislim da to jednostavno znači da će, što su ovi rizici češći, biti sve manje osigurani. To je veliki problem i neke zemlje će koštati između jedan i dva osto BDP-a“, rekao je Dejvid Zan, direktor za evropske instrumente sa fiksnim prihodom u kompaniji „Frenklin Templton“.
Ekonomski istraživački centar Brugel izračunao je da je, iako je u Belgiji najveći dio štete od poplava 2021. bio pokriven osiguranjem, nizak nivo osiguranosti u Njemačkoj značio da je ta zemlja morala da izdvoji 30 milijardi eura javnih sredstava kako bi pokrila najveći dio štete.
Pošto bi Evropska unija ove jeseni trebalo da predstavi predloge za otpornost na klimatske promjene i upravljanje rizicima, pažnja je usmjerena na moguća rješenja.
Grčka, čija je ekonomija zavisna od turizma i naročito izložena riziku od toplotnih talasa i požara, razmatra načine da poveća pokrivenost osiguranjem, a istovremeno učini vodnu i energetsku infrastrukturu otpornijom u turističkim centrima.
Poslije velikih poplava početkom 2026. godine, Portugal je najavio planove za uvođenje obaveznog osiguranja domaćinstava, koje bi bilo podržano fondom za prirodne katastrofe i zemljotrese, kao i mehanizmom solidarnosti kojim bi se garantovao univerzalan pristup.
Moguće privremeno rješenje za neke zemlje moglo bi biti oslanjanje na takozvane katastrofalne obveznice, kod kojih investitori mogu ostvariti visoke prinose, ali i izgubiti dio ili cijelu glavnicu ukoliko se dogodi unaprijed definisan događaj, poput uragana ili zemljotresa.
Zan iz „Frenklin Templtona“ napominje da bi za državu to mogla biti skupa opklada: „Ako se događaj desi, isplata slijedi odmah. Ali možete imati i pet godina tokom kojih se ništa ne dogodi, a vi ste sve vrijeme plaćali osam odsto godišnje.“
Heder Grabe, viša saradnica Brugela, rekla je da vlade moraju da uspostave sistemskija rješenja od jednokratnih vanrednih budžetskih izdvajanja, jer takav pristup može stvoriti pogrešan podsticaj domaćinstvima i preduzećima da uopšte ne ugovaraju osiguranje.
„Sve vlade širom Evrope moraju da procijene sopstvenu izloženost i naprave sveobuhvatne planove za smanjenje buduće štete kroz ulaganja u prilagođavanje, kao i kroz udruživanje rizika preko granica“, rekla je Grabe.
Brojne studije ukazuju na to da rana ulaganja u povećanje otpornosti ekonomija na klimatske promjene dugoročno mogu uštedjeti novac — i spriječiti ono što je studija Univerziteta Oksford iz 2025. nazvala „zamkom ulaganja u prilagođavanje“, u kojoj ponovljene klimatske katastrofe povećavaju dug i time ostavljaju manje novca za mjere zaštite.
Španski premijer Pedro Sančez tvrdio je da bi zelene investicije u vrijednosti od 0,1 odsto BDP-a mogle spriječiti ekonomske gubitke osam puta veće od tog iznosa, kao i gubitke poreskih prihoda u iznosu tri puta većem od početne investicije.
ECB je predložila zajednički javno-privatni sistem reosiguranja na nivou EU, kojim bi se udružili privatni rizici od prirodnih katastrofa, uz podršku fonda EU za javno finansiranje posljedica katastrofa.
Međutim, pitanje je da li će ovogodišnji ljetnji toplotni talasi stvoriti dovoljnu političku volju da se prihvate početni troškovi takvih mjera – kako na nivou nacionalnih vlada, tako i na nivou EU.
Portparol Evropske komisije rekao je da izvršna vlast EU razmatra načine za rješavanje problema nedovoljne osiguravajuće zaštite od klimatskih rizika, u okviru paketa mjera koji bi trebalo da bude usvojen do kraja godine.
