Na prethodnom popisu stanovništva 2011. godine, prema informacijama “Vijesti”, nije bilo prijava protiv onih koji nijesu popisani, pa samim tim nije niko ni kažnjen.
Izvor “Vijesti” upoznat sa procesom, kazao je da je teoretski teško sprovesti kaznene odredbe jer bi popisivači morali da dokažu da neko ko živi na toj adresi nije htio da da podatke popisivaču ili da je vidio ostavljeni poziv da se javi popisivaču, ali da to ipak nije uradio.
Zakonom o popisu 2011. godine, bile su predviđene novčane kazne od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori za one koji odbiju da odgovore na pitanja u popisnim obrascima ili daju netačne i nepotpune odgovore. Minimalna zarada je 2011. godine bila je 145 eura.
Zakonom o popisu za ovu godinu, za taj prekršaj predviđene su novčane kazne od 100 do 500 eura. Popis će biti održan od 1. do 15. novembra, iako su zbog nestabilne političke situacije, opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokrate (SD) tražile odlaganje. To su tražili i nacionalni savjeti manje brojnih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, osim srpskog.
Direktor Monstata Miroslav Pejović je u nedjelju veče na TVCG saopštio da je pozivanje na bojkot popisa poziv na kršenje zakona.
“Procijenićemo sve nedostajuće podatke, odnosno uključiti one koji su dostupni u samom registru”, rekao je Pejović.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) juče je objavio analizu sprovođenja popisa, u kojoj je naveo da građani koji poslušaju poziv na eventualni bojkot popisa i prihvate politiku “zatvorenih vrata” teško mogu biti kažnjeni, jer ne postoji precizna evidencija o tome ko živi na kojoj adresi.
Smatraju da je kaznene odredbe Zakona o popisu 2023. teško sprovesti u praksi, jer veliki broj ljudi nema naviku da prijavljuje promjenu boravišta i prebivališta.
Zbog toga je, kako objašnjavaju, vrlo teško pravno utvrditi činjenicu gdje ti ljudi žive i da li su baš oni postupali suprotno zakonu u slučaju da su odbili da daju podatke za popis.
Evropski parlament usvojio je juče izvještaj o Crnoj Gori, koji je uradio specijalni izvjestilac Tonino Picula sa amandmanom koji se odnosi na popis.
“Poziva se Crna Gora da sprovede dugo očekivani popis stanovništva i stanovanja u skladu sa standardima Evropske unije i međunarodnim standardima čim se politički zastoj u zemlji okonča, kako ovo važno pitanje ne bi bilo iskorišćeno kao još jedan izgovor za pojačavanje polarizacije društva”, piše u amandmanu kojeg su podnijeli Picula i evropski poslanik Pedro Markez .
U prvom nacrtu izvještaja, koji je objavljen krajem juna, Crna Gora je pozvana da sprovede popis stanovništva i domaćinstava do kraja godine, u skladu sa EU i međunarodnim standardima.
Picula je sinoć tokom rasprave u EP rekao da popis ne treba koristiti kao još jedan politički alat za dodatnu polarizaciju društva.
“Kako bi se otklonile bilo kakve nedoumice oko popisa, ne govorimo o njegovom bojkotovanju već podržavamo sprovođenje popisa kao doprinosa razvojnoj politici svake zemlje. Ono što predlažemo je da se popis ne koristi kao još jedan politički alat za dodatnu polarizaciju društva. Otklanjanje političkih blokada bio bi konstruktivan preduslov za njegovo održavanje na otvoren i transparentan način bez ikakvog političkoh uplitanja. Na kraju, iako je ogromna većina nas željela iskreno čuti bolje vijesti iz Crne Gore u ovom mandatu, naglašavam da mi je bila izuzetna čast obavljati dužnosti izvjestioca za Crnu Goru”, kazao je Picula predstavljajući izvještaj.
S obzirom na to da popis nije odložen, Glavni odbor DPS odlučio je sinoć da bojkotuje predstojeći popis stanovništva, potvrđeno je “Vijestima” iz te partije.
Takvu odluku juče je donijelo predsjedništvo i Glavni odbor SD-a.
Funkcionerka DPS Drita Lola rekla je u emisiji “Iznova” na TV Nova M da je bojkot politička odluka čiji je cilj da se ne prihvati proces koji će biti lažiran.
“Cilj popisa je jasan, a to je da se izvede zaključak da je broj Crnogoraca u manjini i da se na taj način obesmisli postojanje Crne Gore. Ideja je da ne prihvatimo proces koji će unaprijed biti lažiran”, rekla je ona i dodala da se popis dešava u nikad većim društvenim podjelama i sa nikad manje povjerenja u državne institucije.
V. d. predsjednika DPS-a Danijel Živković rekao je ranije da je neophodna kontrola procesa da bi se imalo povjerenje u integritet prikupljenih podataka.
DPS je najavio i da će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o popisu.
Predsjednik SD-a Damir Šehović saopštio je juče da njihov zahtjev da se popis odloži nije ozbiljno ni razmatran, a kamoli usvojen.
Zato im, kako je naveo, nije preostalo ništa drugo osim da krenu u bojkot i da pozovu građane da ne učestvuju u ovoj “prevari” iza koje se krije štetna politička agenda sa nesagledivim posljedicama po ovo društvo.
