Nijedna ozbiljna država nije prepustila lokalnim zajednicama da upravljaju obalom, a opštine nisu spremne kadrovski, administrativno i tehnički da preuzmu poslovanje Javnog preduzeća Morsko dobro.
To je u intervjuu za “Vijesti” kazao direklor Javnog preduzeća za upravljanje morksim dobrom Mladen Mikijelj , komentarišući inicjativu šest primorskih opština da se ta državna kompanija ukine, a lokalanim upravama preda upravljanje zonom morskog dobra.
“Smatram svaku inicijativu lokalnih zajednica i samouprava apsolutno legitimnim i uzimam ih uvijek u obzir sa pažnjom i uvažavanjem, posebno kao neko ko je iz primorja i čiji je svakodnevni život povezan sa tri opštine Budvom, Kotorom i Tivtom. Postoje, ipak, neke koje su opravdane, korisne i izvodljive, dok ima i onih koje to nisu, već su motivisane drugim ciljevima.
Prije svega, postoje određeni prirodni resursi u svim državama kojima se upravlja sa centralnog ili regionalnog nivoa kao što je slučaj sa šumama, energijom, vodama, rudama, nacionalnim parkovima… Takva je praksa kad je u pitanju upravljanje zonom morskog dobra u svim zemljama Mediterana. Nijedna ozbiljna država nije prepustila lokalnim zajednicama da upravljaju tom zonom iz brojnih razloga. Druga stvar koja je jako važna jeste da je ta inicijativa poslata bez ozbiljnih stručnih analiza. Ne postoji nijedan ozbiljan argument koji pokazuje da bi stanje u priobalnoj zoni bilo bolje u slučaju da opštine preuzmu upravljanje. Naprotiv, svako ko prati rad Morskog dobra zna da bi bilo suprotno”, kazao je Mikijelj.
Otvoren je, kako kaže, za svaki razgovor na ovu temu.
“Njoj treba pristupiti odgovorno a ne politikantski jer se radi o previše vrijednom državnom resursi da bismo se sa njim igrali. Često čujemo od opštinskih uprava pritužbe na nered u našoj zoni, što je zamjena teza, budući da su upravo opštinski inspekcijski i komunalni organi nadležni za taj segment pružanja javnih usluga. JP Morsko dobro redovno, svake godine uplaćuje značajna sredstva, po ugovoru i cjenovniku, lokalnim komunalnim preduzećima za održavanje čistoće. Pored toga, opštine nisu spremne kadrovski, administrativno i tehnički da preuzmu poslovanje JP Morsko dobro. Naglim ukidanjem bi se napravio pravni i faktički haos, posebno građevinski, do osposobljavanja i osnaživanja organa ili preduzeća. Laički rečeno, proizvodnja betona i željeza u Crnoj Gori bi dostigla istorijski maksimum, odnosno nastao bi potpuni građevinski haos, do sad nezapamćen, takozvana “divlja gradnja” bi procjetala.
“Zato bilo kakva inicijativa na fonu ukidanja JP Morsko dobro mora biti utemeljena u praksi, pa stoga svako instant rešenje može donijeti isključivo štetu. Rješenja poput ukidanja Morskog dobra, koje je utemeljeno u praksi dužoj od 30 godina, moraju biti pravljena polako, oprezno, uz probne periode i na srednji rok od 5 do 10 godina. Voljan sam da u takvim rješenjima učestvujem i da ukoliko argumenti u smislu ove inicijative odnesu prevagu to i podržim. Moram da kažem da me momenat inicijative u određenoj mjeri i čudi (iako je politički jasno profilisana) budući da je od 2021. godine JP Morsko dobro udesetostručilo budžet, što samim tim znači i deset puta više investicija za svaku od primorskih opština ponaosob. Pored toga, najznačajniji resursi u primorju poput plaža, trajekata i luka su vraćeni pod okrilje javnog interesa. Valjda svako može da vidi da to nijedna opština samostalno ne bi mogla da uradi.
Ovakvom inicijativom koja je poslata, po mom mišljenju ishitreno, radi sakupljanja političkih poena, stvara se i opasan presedan. Ukoliko bi se ona sprovela na ovaj način kako to zamišljaju njeni podnosioci, svaka opština u Crnoj Gori bi mogla da traži upravljanje nad onim resursima koji joj pripadaju. Tako bi opština Nikšić trebala da dobije Elektroprivredu, Pljevlja rudnike, Ulcinj rijeku Bojanu i Šasko jezero, Podgorica i Bar Skadarsko jezero i tako bi se u nedogled rastakala država na opštine i regije.
U ovom periodu fokus aktivnosti Javnog preduzeća usmjeren je prije svega na pripremu budžeta i Plana korišćenja sredstava za 2026. godinu, uz kontinuirane aktivnosti kontrole, zaštite, održavanja i sanacije obalnog prostora, kako bi se očuvala njegova funkcionalnost i bezbjednost tokom zimskog perioda. Plan korišćenja sredstava za 2026. godinu izrađen je u okviru značajno uvećanih finansijskih kapaciteta Javnog preduzeća, koji su rezultat promjene načina upravljanja nakon 2021. godine, kada je novo rukovodstvo preuzelo odgovornost za upravljanje morskim dobrom. U odnosu na zatečeno stanje, kada su godišnji prihodi iznosili oko pet miliona eura, danas oni dostižu oko 35 miliona, što jasno pokazuje suštinsku promjenu u pristupu i rezultatima.Takav rast prihoda ostvaren je kroz fer i transparentan tenderski postupak, uvođenje reda u sistem zakupa, kao i vraćanje državnih resursa u funkciju javnog interesa, uključujući trajektnu liniju Kamenari-Lepetane i Luku Budva. Time su prvi put stvoreni stabilni i održivi uslovi za snažan investicioni ciklus i ozbiljna infrastrukturna ulaganja duž cijelog crnogorskog primorja.
Kroz intenzivne konsultacije sa svih šest primorskih opština, prikupljeni su predlozi lokalnih zajednica koji će biti uvršteni u plan za 2026. godinu, sa jasnim ciljem ravnomjernog i održivog razvoja obale. Među najznačajnijim projektima izdvajaju se planirana izgradnja šetališta Albatros – Đerane u Ulcinju, kao jednog od najvažnijih kapitalnih projekata za ovu opštinu, kao i aktivnosti usmjerene na Port Milenu, gdje je cilj obezbijediti trajno rješenje od strateškog značaja za grad i njegovu obalu.
Istovremeno, raspisan je tender za kapitalni projekat rekonstrukcije šetališta u Donjoj Lastvi, na potezu od Crkve Svetog Roka do parka Ivovića, vrijedan gotovo 1,8 miliona eura, čime se nastavlja unapređenje komunalne i turističke infrastrukture u Tivtu. Među prioritetima za naredni period nalaze se i projekti u opštini Bar, uključujući izgradnju šetališta u Čanju, treću fazu uređenja šetališta u Sutomoru, kao i četvrtu i petu fazu projekta “Zlatna obala”, ukupne vrijednosti preko 5,5 miliona eura. Planirana su i ulaganja u Herceg Novom, Kotoru i Budvi, čime se potvrđuje posvećenost ravnomjernom razvoju cjelokupnog primorja.
Najveći izazovi u zoni morskog dobra odnose se na uređeno, odgovorno i održivo upravljanje obalom, uz istovremeno stvaranje uslova da ovaj prostor bude snažan oslonac razvoja privrede, turizma i zapošljavanja, na korist države i svih građana Crne Gore. Obala je jedno od najvrednijih prirodnih i ekonomskih bogatstava Crne Gore i njen potencijal mora biti valorizovan planski, transparentno i u javnom interesu. Javno preduzeće ima zakonsku obavezu da ovim prostorom upravlja u ime države, vodeći računa o zaštiti, ravnomjernom razvoju i dugoročnoj održivosti. U tom kontekstu, razumljivo je i legitimno da lokalne samouprave iskazuju interes za snažniju ulogu u upravljanju prostorom na svojoj teritoriji, a poznato je i da su u prethodnom periodu postojali zahtjevi da se upravljanje morskim dobrom u potpunosti vrati opštinama.
Takvi zahtjevi nisu opravdani ako se sagledaju kroz činjenicu da Morsko dobro danas više nije preduzeće sa ograničenim kapacitetima, već institucija koja je u nepunih pet godina ostvarila rast prihoda od oko 800 odsto. Taj rast je rezultat odgovornog upravljanja, fer i transparentnog tenderskog postupka, vraćanja strateških državnih resursa u funkciju javnog interesa, poput trajektne linije Kamenari – Lepetane, Luke Budva, Plaža Vektra Boke, kao i povećanja obima i kvaliteta ponude kupališta duž cijelog crnogorskog primorja. Upravo zbog toga, Javno preduzeće je u kontinuitetu pokazivalo spremnost da uvaži potrebe opština, što se jasno vidi kroz koncipiranje budžeta i planova korišćenja sredstava, u kojima su predviđena značajna ulaganja u obalnu infrastrukturu, šetališta, komunalne sadržaje, ali i kroz kontinuiranu podršku sportskim, kulturnim i turističkim manifestacijama, kao i razvoju sportskog turizma duž cijele obale.
Ovo što se dešava posljednjih godinu i po dana nije pitanje odnosa Opštine Budva prema Javnom preduzeću, već pitanje odnosa lokalne vlasti prema javnom dobru i prema građanima. U tom periodu svjedočimo kontinuiranim i sistematskim opstrukcijama rada i razvoja Luke Budva, uz potpuni izostanak institucionalne saradnje od strane Opštine Budva. Umjesto odgovornog upravljanja javnim resursima, lokalna vlast koristi političke pritiske, administrativne blokade i selektivnu primjenu pravila kako bi zadržala kontrolu nad jednim od najvažnijih javnih dobara grada. Luka Budva je gotovo dvadeset godina bila izuzeta iz javnog interesa, pod privatnim režimom upravljanja. Nakon što je 2021. godine vraćena u javni sistem i povjerena Opštini na upravljanje, građani su s pravom očekivali red, razvoj i transparentno upravljanje. Međutim, tokom tri godine upravljanja Opština nije realizovala nijedan suštinski projekat, nije unaprijedila infrastrukturu i nije dovela luku u funkcionalno stanje. Građani Budve od tog perioda nisu imali nikakvu korist. Zbog očiglednog nerada, nesposobnosti i potpunog izostanka odgovornosti, Luka Budva je vraćena pod upravljanje Javnog preduzeća, kako bi se zaštitio javni interes i spriječilo dalje propadanje.
Umjesto da nakon toga započne saradnja u korist grada i građana, Opština Budva započinje otvoreni institucionalni sukob. Uskraćivanjem kopnenih prilaza luci i zabranom prolaza kamionima i službenim vozilima, Opština direktno ugrožava funkcionisanje Luke Budva, bezbjednost korisnika, ali i turističku ponudu grada. Ove blokade nijesu udar na institucije, već direktan udar na građane Budve, privredu i javni interes. Uprkos svim opstrukcijama, Javno preduzeće nije obustavilo radove. U izuzetno otežanim uslovima, uz dodatne troškove i angažovanje vanrednih resursa, dopremanje pontona, opreme i materijala organizovano je morskim putem, a obilježena je i vodena strana javne plaže Pizana kako bi se obezbijedili osnovni bezbjednosni uslovi za građane i posjetioce. Dok JP Morsko dobro radi i snosi odgovornost, Opština Budva blokira.
Posebno zabrinjava selektivna primjena pravila. Dok se vozilima Javnog preduzeća i zakupaca onemogućava pristup, pojedinim privatnim i službenim vozilima povezanim sa strukturama Opštine prolaz se omogućava, naročito u zoni Starog grada. Ovakva praksa jasno pokazuje da se ne radi o zaštiti prostora ili interesa građana, već o politički motivisanom pritisku i pokušaju kontrole javnog dobra. Istovremeno, u javnosti se plasiraju netačne i obmanjujuće tvrdnje da je Javno preduzeće odgovorno za problem smeća i otpada u zoni morskog dobra. Istina je potpuno suprotna i lako provjerljiva: JP Morsko dobro uredno i kontinuirano plaća Komunalnom preduzeću poslove sakupljanja otpada, čišćenja i održavanja u zoni morskog dobra. U posljednje četiri godine, po tom osnovu Komunalnom preduzeću Budva uplaćeno je više od milion eura. Odgovornost za stanje na terenu ne može se prikriti političkim spinovima.
Opština Budva nije odgovorila ni na jednu inicijativu Javnog preduzeća koja se odnosila na saradnju, unapređenje Luke Budva i realizaciju razvojnih infrastrukturnih projekata u ovom gradu. Potpuni izostanak dijaloga potvrđuje da ne postoji stvarna volja da se radi u interesu građana, već isključivo namjera da se blokadama i opstrukcijama zadrži politička kontrola nad javnim resursima. Ovo nije incident, već praksa. Današnje opstrukcije nijesu izuzetak, već nastavak istog obrasca upravljanja javnim dobrom koji se u Budvi sprovodio gotovo 20 godina, sada samo sa drugim političkim akterima, ali sa istom suštinom, kontrolom javnih resursa umjesto služenja građanima.
Vjerujemo da će Vlada Crne Gore preduzeti sve neophodne korake kako bi se prekinula praksa institucionalnog nerada, političkih opstrukcija i samovolje lokalne uprave. Budva i njeni resursi ne pripadaju partijama ni pojedincima, oni pripadaju građanima Crne Gore.
Od momenta kada je Javno preduzeće 1. juna 2024. godine, preuzelo upravljanje Lukom Budva, započet je proces ispravljanja dugogodišnje nepravde prema građanima. Skoro 20 godina građani Budve, ali i brojni građani Crne Gore, nijesu imali stvaran pristup komunalnim vezovima u sopstvenoj luci, dok je ovaj javni resurs bio zatvoren i korišćen mimo javnog interesa. Preuzimanjem upravljanja, Luka Budva je vraćena u funkciju građana i javnog interesa. Danas luka raspolaže sa 587 vezova, od čega je 347 komunalnih, što jasno pokazuje da je prioritet dat građanima, nakon dugog perioda u kojem luka nije bila dostupna široj javnosti.
Realizovane su i konkretne investicije koje su imale direktan uticaj na bezbjednost i funkcionalnost luke. Do sada je realizovana i započeta nabavka opreme u vrijednosti od oko 1,6 miliona eura, uključujući novi plutajući ponton dužine 48 metara, vrijedan oko 400.000 eura, kao i nabavku lanaca, AB sidrenih blokova, škopaca, alki i bitvi, čime je započeta obnova podmorske infrastrukture i unaprijeđena sigurnost vezova. U toku su i nabavke novih plutajućih pontona ukupne dužine 144 metra, vrijednih oko 740.000 eura, koji će omogućiti obezbjeđivanje kvalitetnih i dugoročnih komunalnih vezova u narednim decenijama. Luka Budva danas omogućava cjelogodišnje funkcionisanje, sa pristupom vodi, električnoj energiji i drugim ključnim uslugama, uz puno poštovanje tehničkih i bezbjednosnih standarda, na korist građana i posjetilaca. Planovi za naredni period su jasno definisani i razvojno usmjereni. Tokom 2026. godine planirana su ulaganja od oko pet miliona eura, čime će se nastaviti snažan investicioni ciklus i dodatno unaprijediti kapaciteti i infrastruktura Luke Budva.
Iza nas je zahtjevan i složen proces zakupa kupališta u zoni morskog dobra, ali je Javno preduzeće taj posao sprovelo odgovorno, zakonito i u interesu države. Javnim pozivom obuhvaćeno je ukupno 563 kupališta i sva su data u zakup, čime je prvi put obezbijeđeno da kompletan obuhvaćeni dio obale bude u zakonitom i kontrolisanom režimu korišćenja. Važno je istaći da je ovogodišnji tender sproveden fer i transparentno, uz jasna i jednaka pravila za sve učesnike. Posebno je značajno što je obuhvaćeno 73 kupališta više nego u prethodnom periodu, čime je država stavila pod kontrolu znatno veći dio obale i spriječila neuređeno i privilegovano korišćenje morskog dobra. Na velikom broju lokacija pristigle su ponude znatno veće od početnih cijena, što jasno pokazuje stvarnu tržišnu vrijednost i atraktivnost ovog resursa, ali i povjerenje tržišta u način na koji se danas upravlja Morskim dobrom. To je najbolji dokaz da su prekinute prakse improvizacije i dogovora iza zatvorenih vrata koje su postojale u ranijem periodu. Danas Morsko dobro funkcioniše kao institucija koja štiti javni interes, povećava prihode države i uvodi red tamo gdje ga godinama nije bilo.
Zakupci su, u skladu sa ugovornim obavezama, dužni da održavaju kupališta i u periodu van ljetnje turističke sezone, čime se obezbjeđuje kontinuitet urednosti obale. Pored toga, Javno preduzeće je ove godine opredijelilo više od dva miliona eura za održavanje djelova morskog dobra koji nijesu kupališta, kako bi obala bila uređena tokom cijele godine. Služba kontrole Morskog dobra kontinuirano je prisutna na terenu i prati poštovanje ugovorenih obaveza. U okviru svojih nadležnosti, Javno preduzeće preduzima sve mjere radi obezbjeđenja reda i zaštite javnog interesa, čime se osigurava da obala Crne Gore bude uređena, dostupna i bezbjedna na korist građana, posjetilaca i ukupne turističke ponude.
Zakup kupališta jeste oblast u kojoj postoji veliko interesovanje, ali je Javno preduzeće upravo zbog toga od samog početka ovogodišnjeg tenderskog postupka insistiralo na jasnim pravilima, punoj transparentnosti i dosljednoj primjeni zakona. Kada se postupak vodi na takav način, prostor za pritiske se značajno sužava, jer se odluke donose isključivo na osnovu unaprijed definisanih kriterijuma.
U tom smislu, važno je naglasiti da su određeni pokušaji osporavanja i manipulacije ovim postupkom predstavljali kontinuitet ranijih, organizovanih pokušaja da se nanese šteta državnom budžetu. Sporne ponude odnosile su se na pojedina atraktivna kupališta duž crnogorskog primorja, a iznosi su se kretali od oko 900.000 do preko šest miliona eura. Takve ponude nijesu imale realno uporište u tržišnoj logici, već su imale za cilj da obesmisle bodovnu formulu i stvore osnov za kasnije osporavanje postupka.
Javno preduzeće je takve pokušaje blagovremeno prepoznalo i reagovalo isključivo u skladu sa zakonom. Ugovori sa takvim ponuđačima nijesu potpisani, jer bi to bilo nezakonito i direktno štetno po interese države.
Posebno je važno istaći da je u svim ovim situacijama pravni i institucionalni sistem države reagovao onako kako treba. Sve odluke Javnog preduzeća donošene su proceduralno, u skladu sa važećim zakonima i propisima, a svaki pokušaj osporavanja razmatran je kroz nadležne pravne mehanizme. U tim postupcima potvrđeno je da su odluke bile zakonite, utemeljene i donesene u interesu države. Iako je dio medijske pažnje bio fokusiran na pojedinačne slučajeve, Javno preduzeće je ostalo dosljedno zakonitom i odgovornom postupanju. Nijesmo dozvolili da bilo ko bude oštećen.
Vremena u kojima su se javni resursi koristili za privatne interese su iza nas. Ovogodišnji tender za zakup kupališta sproveden je najtransparentnije do sada, po jasnim pravilima i u skladu sa zakonom, u interesu građana Crne Gore.
