U protekloj godini ostvaren je rast naplate po gotovo svim poreskim oblicima, saopštio je vršilac dužnosti direktora Poreske uprave (PU), Sava Laketić, i dodao da je fokus te institucije na nastavku digitalizacije i jačanju analitičkih kapaciteta.
“Novi informacioni sistem počeće sa radom već u prvim radnim danima januara. Očekujemo da ćemo stabilizaciju sistema i potpunu funkcionalnost imati od 12. januara odnosno od prve kompletne radne sedmice”, rekao je Laketić u intervjuu agenciji Mina-business.
Novi sistem, kako je objasnio, po prvi put omogućava građanima i privredi da elektronski registruju privredno društvo, prijave i odjave zaposlene, kao i da podnose sve poreske prijave online.
“Sa aspekta privrede i građana to su neki najznačajniji benefiti. Što se tiče PU, objedinjena analitika pruža mogućnost bolje kontrole ekonomskih tokova, pravičniju primjenu poreskih propisa i stvara osnov za dalju digitalizaciju i modernizaciju Poreske uprave”, precizirao je Laketić.
On je, govoreći o daljim koracima za digitalizaciju PU, kazao da je nedavno usvojenim budžetom planirana druga faza projekta Smart Tax, koji je dogovoren sa Svjetskom bankom uz kreditnu liniju do 20 miliona eura.
“Imamo elektronsku fiskalizaciju koja je od 2021. godine i ona već sad treba neka unapređenja. Dakle, planirana je prvo fiskalizacija i još naplata potraživanja i prijem fakture”, rekao je Laketić.
On je rekao da će imati e-fakturu kao zaokružen proces, što će im u budućnosti omogućiti prepopulisane poreske prijave. Dakle, sistem će sam praktično moći da priprema određene poreske prijave za privredu.
“Takođe, omogućiće nam spajanje sa sistemima privrede direktno na sistem Poreske uprave”, dodao je Laketić.
On je, govoreći o naplati prihoda, kazao da imaju rast po svim poreskim oblicima.
“Svi porezi su porasli praktično, manje više i imamo pad u doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) zbog smanjenja stope”, objasnio je Laketić.
Prema podacima dostavljenim iz PU, naplata bruto prihoda u prošloj godini iznosila je 1,65 milijardi eura, što je preko 44 miliona više u odnosu na 2024. Ostvaren je i rast u odnosu na plan za 2025. godinu za preko 16 miliona.
Naplata poreza na dobit preduzeća iznosila je 234 miliona, što je više 20 miliona u odnosu na 2024. godinu. Takođe, ostvaren je rast u odnosu na plan za 2025. godinu u iznosu od 14 miliona.
Naplata PDV-a premašila je 590 miliona i ostvaren je rast u odnosu na 2024. godinu 111 miliona ili 23 odsto u odnosu na 2024. godinu. To je i 750 hiljada EUR više u odnosu na plan za 2025. godinu.
Doprinosi za PIO iznosili su oko 67 odsto nivoa iz 2024. godine, što je posljedica smanjenja stope doprinosa, ali je taj pad, kako je rekao Laketić, kompenzovan boljom naplatom ostalih poreskih prihoda.
Laketić je naveo da je rast naplate dijelom rezultat unaprijeđenog nadzora.
“Od kraja 2023. godine snažno smo fokusirani na analizu rizika. To je osnaženo u toku 2024. i prošle godine. Sve više predmeta se obrađuje na osnovu analize rizika i vjerujem da ćemo već naredne godine ostvariti cilj da 95 odsto kontrola bude završeno u roku od 30 dana, što je dobra praksa u zemljama Evropske unije”, naveo je Laketić.
Prema njegovim riječima, za kvalitetnu analizu rizika neophodni su savremeni digitalni alati, kako bi se smanjio manuelni rad i povećala efikasnost.
“Pored toga, imamo i poboljšanje poreske discipline od poreskih obveznika, kako po pitanju prijavljivanja prometa, tako i po pitanju izmirivanja poreskih obaveza”, ocijenio je Laketić.
Na pitanje koji su segmenti privrede koji su i dalje u sivoj zoni, a mogli bi preći u legalne tokove, Laketić je odgovorio da su izdavaoci smještaja prepoznati kao jedna od najvećih neformalnih zona u našoj ekonomiji.
“U toku su izmjene zakona po pitanju oglašavanja izdavanja smještaja. U komunikaciji smo sa najvećim platformama koje čekaju zakonske izmjene da bi krenule da razmjenjuju podatke sa nama”, rekao je Laketić.
PU je već povezana sa pet komercijalnih banaka, a uskoro se očekuje i priključenje preostalih.
“Na osnovu podataka koje ćemo prikupljati od banaka i od velikih platformi za izdavanje smještaja imaćemo zaokruženu sliku praktično o svim izdavaocima smještaja”, kazao je Laketić.
On je naveo da, kada je riječ o kozmetičarima, frizerima i sličnim uslugama, tu i dalje imaju problem, zbog ograničenja kontrole stanova.
“Ne možemo da ulazimo u stanove na način na koji to možemo u poslovne objekte. Tako da i dalje čekamo izmjene zakonske regulative kako bi i tu oblast uredili na bolji način”, saopštio je Laketić.
On je dodao i da u građevinskom sektoru ima veliki broj radnika koji nijesu prijavljeni.
Ukupan poreski dug iznosi iznosi 750 miliona eura, što je povećanje od nekih 86 miliona u odnosu na 2024. godinu.
“Nema velikih promjena na toj crnoj listi. To su kompanije koje duguju već duži niz godina”, kazao je Laketić.
On je objasnio da se od tog rasta oko 30 miliona eura odnosi na kamate, dok se oko 40 miliona odnosi na dodatna zaduženja po zapisnicima poreskih inspektora.
Laketić je, govoreći o blokiranim kompanijama, kazao da podaci za prošlu godinu pokazuju da je blokirano 4,4 hiljade kompanija.
“Ukupan iznos tih blokada iznosi oko 67 miliona eura, od čega je 40 odsto već naplaćeno. Ostatak još nijesmo naplatili. U tom novonastalom dugu vjerujem da ima značajan iznos koji je naplativ i koji se praktično svakodnevno naplaćuje”, precizirao je Laketić.
Prema njegovim riječima, teško je procijeniti koji iznos duga nije naplativ, ali, svakako se radi o značajnom iznosu, pogotovo kod onih kompanija koje su već duži niz godina na crnoj listi i koji imaju značajna dugovanja.
“Drugi problem je takođe s opštinama i opštinskim preduzećima, gdje takođe imamo porast duga. Neka od tih društava su u dosta lošoj finansijskoj situaciji i imamo novi Zakon o reprogramu poreskog dugovanja za te upravo kompanije koje su u vlasništvu opština. Očekujem da će taj novi reprogram dati rezultate i da ćemo krenuti ka oporavku i tih kompanija”, naveo je Laketić.
On je naveo da se PU suočava sa značajnim kadrovskim kapacitetima.
“Tokom prošle godine imali smo odliv od oko 50 ljudi koji su pošli u penziju. Samo u avgustu smo imali 28 ljudi koji su ostvarili pravo na penziju i po tom osnovu napustili PU. Definitivno nemamo dovoljno kadra, pogotovo u inspekciji gdje smo negdje na oko polovine sistematizovanog kadra”, kazao je Laketić.
On smatra da će kombinacija novog zapošljavanja i digitalizacije omogućiti preusmjeravanje zaposlenih sa manuelnih na analitičke i nadzorne poslove.
Na pitanje šta smatra najvećim izazovom, Laketić je odgovorio da je to paralelno sprovođenje reformskih procesa uz ograničene kadrovske kapacitete.
“Fokus za naredni period je nastavak digitalizacije i realizacija projekata sa Svjetskom bankom. Mislim da kao relativno mala i agilna administracija možemo za kratak period dostići standarde moderne poreske administracije na evropskom ili svjetskom nivou i tome ćemo svakako težiti”, zaključio je Laketić.
