To je ocijenio Mirza Krnić iz Preokreta u pregledu štampe, gostujući u emisiji „Boje jutra“ na TV Vijesti.
Komentarišući polemiku između ministra Nika Đeljošaja i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koja se tiče nacionalne pripadnosti i zapošljavanja, Krnić je kazao da je Crna Gora građanska država i da izbor kandidata mora biti zasnovan na znanju, referencama i integritetu, a ne na nacionalnom ili partijskom ključu.
„Treba stalno podsjećati da je ovo građanska država i da bi svi trebalo da budemo jednaki pred zakonom. Nije važno kojoj nacionalnosti ili partiji neko pripada, već da li ispunjava uslove i da li je najbolji kandidat“, kazao je Krnić.
On je upozorio da se identitetske podjele sve češće normalizuju u javnom prostoru i da takva praksa dugoročno šteti društvu.
„Pokušaji da se politički prostor organizuje kroz nacionalne većine i podjele po regionima i gradovima vode ka dezintegraciji države, umjesto ka njenom jačanju“, jasan je Krnić.
„Svi imamo svoje osobenosti i identitete, ali to ne smije biti prostor na kojem političari profitiraju i podgrijavaju podjele. Različitosti treba da budu vrijednost više, a ne razlog da se dijelimo“, poručio je Krnić.
Komentarišući učestalu upotrebu termina poput „albanofobije“, ocijenio je da političari imaju posebnu odgovornost da smiruju tenzije, a ne da ih dodatno podstiču.
„Treba da gradimo društvo koje neće imati fobiju ni prema jednoj zajednici. Mi živimo jedni sa drugima, komšije smo i moramo da tražimo način da sarađujemo, jer je ovo naša država“, rekao je Krnić.
On smatra da političari često posežu za identitetskim temama kada žele da skrenu pažnju sa rezultata svog rada i neispunjenih obećanja.
„Kada nema šta konkretno da ponudi, političaru odgovara da proizvodi buku i priču izmješta na teren nacionalnog, da ga neko ne bi pitao šta je uradio, šta je obećao i koliki je procenat realizacije njegovog plana“, kazao je Krnić.
Prema njegovim riječima, politička odgovornost mora da podrazumijeva i spremnost da se građanima otvoreno kaže kada neko obećanje nije moguće ispuniti.
„Ako obećate nešto kao jedno od glavnih predizbornih obećanja, a godinama ništa ne uradite, morate da snosite političku odgovornost. Riječ je u Crnoj Gori previše obezvrijeđena i moramo da vratimo princip da riječ nešto znači“, poručio je Krnić.
Govoreći o rezultatima vlasti u Glavnom gradu, Krnić je kazao da se građanima nerijetko kao veliki uspjeh predstavljaju rezultati koji bi u drugim sistemima bili ocijenjeni kao nedovoljni.
„Primjer izvršenja kapitalnog budžeta, od 75 odsto realizacije ne treba predstavljati kao epohalan rezultat, posebno ako je u prvih šest mjeseci naredne godine izvršenje svega oko 20 odsto“, rekao je Krnić.
„U privatnom sektoru 75 odsto nije dovoljno. Očekivanje je 100 odsto, a tek ono što uradite preko toga može da bude dodatni rezultat. Moramo istim aršinima da mjerimo i učinak javne uprave“, kazao je Krnić.
Kao primjer dugogodišnjeg problema naveo je i rekonstrukciju krova Sportskog centra Morača, ističući da se godinama govori da je rješenje blizu, dok građani i dalje ne vide završetak posla.
„Izvještaj treba da kaže šta je bio plan, koliko je realizovano, šta nije i zbog čega nije. Građanima ne trebaju formulacije da je nešto ‘na pragu rješenja’, već jasni podaci i odgovornost“, rekao je Krnić.
On je poručio da Crnoj Gori nije potrebno dalje produbljivanje vještačkih podjela, već politička kultura u kojoj se vrijednost mjeri rezultatima, dosljednošću i ispunjenim obećanjima.
„Građani treba da pitaju svakog političara: šta si obećao, šta si uradio i koji je procenat realizacije. To je teren na kojem treba da se vodi politika“, zaključio je Krnić.
Prema njegovim riječima, evropske integracije jesu važan pravac za Crnu Goru, ali članstvo u Evropskoj uniji samo po sebi neće riješiti unutrašnje probleme.
„Moj utisak je da ispunjavamo ‘štikliranje’ koje od nas traži Evropska unija, dok suštinski brojni slučajevi korupcije nijesu ni procesuirani niti dovedeni do kraja. Ne treba očekivati da će se stvari riješiti same od sebe ulaskom u EU“, poručio je Krnić.
On je naglasio da građani očekuju odgovore na pitanja koja neposredno utiču na njihov svakodnevni život, prije svega na rast troškova i cijena.
„Ljudi žele da slušaju o realnom životu, o tome kako žive i kakve su cijene. Pogledajte cijene goriva, one se reflektuju na gotovo sve ostalo“, kazao je Krnić.
Govoreći o reakciji Vlade na rast cijena goriva, ocijenio je da je mogla da reaguje brže i snažnije.
„Vlada je reagovala usporeno. Više puta sam ukazivao da postoji prostor da se akcize na gorivo značajnije umanje. Umjesto toga, informacije se često saopštavaju u posljednjem trenutku i stvara se utisak nepotrebnog skrivanja i improvizacije“, naveo je Krnić.
On smatra da bi Vlada trebalo otvorenije da komunicira sa građanima o stanju javnih finansija i mogućnostima države.
„Treba transparentno reći ako postoji problem, ako nema dovoljno prihoda ili sredstava u budžetu. Građanima je potrebna jasna i odgovorna komunikacija, a ne stvaranje dodatne konfuzije“, zaključio je Krnić.
Komentarišući podatak da dio visokih državnih funkcionera nije dao saglasnost za kontrolu bankovnih računa, Krnić je kazao da je riječ o pitanju na koje bi upravo ti funkcioneri trebalo da daju odgovor.
„Zašto to ne žele, nijesam siguran. Možda se plaše zadiranja u privatnost. Ja sam lično dao uvid u bankovne račune, nemam šta da krijem“, kazao je Krnić.
On je ocijenio da je problem u tome što se institucije često fokusiraju na formalne propuste, dok najveći slučajevi korupcije ostaju neprocesuirani.
„Agencija za sprečavanje korupcije fokus je stavila na ispunjavanje forme, dok nam suština promiče. Ako funkcioner napravi grešku prilikom prijavljivanja prihoda, fokus će biti na tome da li je prijavio sto eura više ili manje, dok nam najkrupniji slučajevi korupcije ostaju van domašaja sistema“, rekao je Krnić.
