Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori daje realnu ocjenu stanja u svim oblastima pregovora, i kroz smjernice i savjete ukazuje da deblokiranje procesa i napredak nije nemoguća misija za državu, saopštili su iz Centra za demokratsku traniziciju (CDT).
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da ovogodišnji izvještaj EK o Crnoj Gori upućuje opravdane kritike u ključnim oblastima.
„Kako bi se ostvario napredak, EK naglašava važnost posvećenosti nove Vlade sprovođenju reformi s evropske agende“, navodi se u saopštenju.
Kovačević je kazala da su duboka polarizacija, politička nestabilnost i zastoj u reformi pravosuđa ukočile napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).
Ona je navela da je u izvještaju o Crnoj Gori istaknuto da su vlada i parlament u više navrata ignorisali preporuke EK i/ili Venecijanske komisije što je, kako je rekla, jasna potvrda demokratskog deficita u državi.
U CDT-u se, kako je rekla Kovačević, nadaju da će novi parlament i izvršna vlast napustiti tu praksu i vratiti se uvažavanju preporuka utemeljenih na demokratskim standardima prilikom kreiranja politika i odlučivanja.
„Kroz izvještaj EK o Crnoj Gori ukazuje se na izostanak djelovanja u javnom interesu, pa EK konstatuje da su naši političari čak bili spremni za eskalaciju ustavne krize radi ostvarivanja kratkoročne partijske dobiti“, navodi se u saopštenju.
To je, prema riječima Kovačević, jasno upozorenje političkim akterima da njihovo djelovanje na podrivanju demokratskih procesa i institucija nije nezapaženo.
Ona je navela da je EK posebno istakla komplikovanu političku situaciju i polarizaciju u zemlji, pod vođstvom vlade u tehničkom mandatu i parlamenta koji nije uspio da obezbijedi većinu za neophodne reforme.
„Ističe se da se u nedostaku zakonodavnog okvira koji bi regulisao ovlašćenja vlade u tehničkom mandatu i raspuštenog parlamenta podriva odgovornost političkog sistema“, dodala je Kovačević.
CDT, kako je rekla, godinama unazad poziva na usvajanje zakona o Vladi i o Skupštini kojima bi se regulisao odnos između dvije grane vlasti.
„Za napredak na putu ka EU biće ključno sprovođenje reforme u pravosuđu, kako EK i konstatuje, najizazovnijoj oblasti vladavine prava do sada“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će to to, u prvom redu, podrazumijevati dijalog i konsenzus oko izbora nosilaca pravosudnih funkcija – sedmog sudije Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca.
„CDT se nada da će poslanici pokazati odgovornost i voditi se principima transparentnosti i zasluga prilikom izbora, kako to napominje i EK, a ne, kao do sada, principima partijske trgovine“, rekla je Kovačević.
Ona je kazala da je u izvještaju pozitivno ocijenjena agilnost Specijalnog državnog tužilaštva u pokretanju nekoliko istraga visokog profila, za koje se čini da ukazuju na duboku infiltraciju korupcije i organizovanog kriminala u državne strukture, uključujući i najviši nivo pravosuđa i organa za sprovođenje zakona.
„EK zaključuje da pravosudni sistem Crne Gore treba da pokaže snažan, strog, koherentan i nedvosmislen odgovor“, navela je Kovačević u saopštenju.
Kako je rekla, da bi se moglo odgovoriti na te zahtjeve, pored izbora najboljih, a ne partijskih kandidata na najviše funkcije, neophodno je da Vladi najvažniji prioritet bude obezbjeđivanje adekvatnih uslova za rad tužilaštava i sudova.
„Zadatak za novu vlast je da nam se nikad ne ponovi porazna ocjena da nam najvažnije institucije rade u uslovima koji su znatno ispod minimuma evropskih standarda“, poručila je Kovačević.
Ona je kazala da novi saziv parlamenta ima priliku da konačno sprovede reformu izbornog zakonodavstva, na šta poziva EK.
Kovačević je rekla da se u izvještaju navodi da je Državna izborna komisija (DIK) unaprijedila transparentnost, ali da politizacija tog tijela sprečava DIK da obavlja ulogu nezavisnog tijela za sprovođenje izbora i omogućava donošenje pravno upitnih odluka.
Ona je podsjetila da je CDT juče pozvao Skupštinu i sve poslaničke klubove da u najkraćem roku pokrenu rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva.
Prema riječima Kovačević, poslanici i vlasti i opozicije moraju pokazati da se ne mire sa manjkavim i poludemokratskim izbornim procesima.
Poslanici se, kako je dodala, moraju posvetiti pitanjima depolitizacije izborne administracije, sređivanja biračkog spiska, uvođenja otvorenih lista, zaštite izbora od stranih uplitanja.
Kovačević je kazala da je EK kao razlog za zabrinutost istakla rastuću polarizacija duž etničkih linija, dezinformacije, etnonacionalizam i govor mržnje.
EK, kako je navela, istakla je potrebu suprotstavljanja dezinformacijama i uznemiravanju na internetu, bez nesrazmjernog ograničavanja slobode izražavanja.
Kovačević je dodala da je EK navela i da je više onlajn portala, uključujući određene medijske kuće sa značajnom čitalačkom publikom, ostalo neregistrovano i da su nastavili da krše važeće medijsko zakonodavstvo.
CDT je, kako je rekla, više puta upozoravao da se institucije moraju sistemski boriti protiv tog problema i upućivao mjere i preporuke za sprečavanje i suzbijanje dezinformacija koje su postale ključni alat za podrivanje demokratije i demokratskih procesa u zemlji.
Prema riječima Kovačević, EK je zapazila i da je postalo učestalo omalovažavanje rada organizacija civilnog društva od visokorangiranih političara.
„Nadamo se da će naši donosioci odluka, ipak, znati da pokažu više razumijevanja za ulogu nevladinih organizacija u jednom društvu, a posebno za drugačije mišljenje i kritiku“, navela je Kovačević.
