Evropska unija neće preko noći riješiti sve probleme crnogorske poljoprivrede, ali pruža mogućnost da mnoge od tih problema počnemo da rješavamo bolje, sistematičnije i dugoročnije nego do sada, kazao je resorni ministar Vladimir Joković, u pismu poljoprivrednim proizvođačima povodom početka informativne kampanje „Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) za sve – Sa naših imanja ka evropskoj budućnosti“.
„Crna Gora je sve bliža članstvu u Evropskoj uniji. Za našu državu to je istorijski korak. Ali za mene, kao ministra poljoprivrede, jednako je važno šta će taj korak značiti za čovjeka koji svakog jutra ustaje da nahrani stoku, obradi zemlju, proizvede hranu i obezbijedi budućnost svojoj porodici.“
Joković je rekao kako želi da evropska budućnost Crne Gore „bude i budućnost naših poljoprivrednika“ – ne samo onih najvećih i najuspješnijih, već i hiljada porodica koje žive od svojih imanja i održavaju život u našim selima.
„Znam da mnogi od vas sa nadom gledaju na ulazak u Evropsku uniju, ali znam i da postoje pitanja i zabrinutost. Hoće li naše male farme moći da opstanu? Hoćemo li moći da ispunimo evropske standarde? Hoće li se promijeniti subvencije? Hoće li naša proizvodnja moći da izdrži konkurenciju velikih evropskih proizvođača? Na ta pitanja ne želim da odgovaram lakim obećanjima. Evropska unija neće preko noći riješiti sve probleme naše poljoprivrede. Ali sam uvjeren da nam pruža mogućnost da mnoge od tih problema počnemo da rješavamo bolje, sistematičnije i dugoročnije nego do sada“, dodaje ministar.
Rekao je da crnogorska poljoprivreda ne mora da liči na poljoprivredu velikih evropskih zemalja da bi bila uspješna.
„Crnogorsku poljoprivredu oblikovali su naše planine i pašnjaci, mala porodična gazdinstva, tradicija stočarstva i proizvodnje hrane, ali prije svega generacije vrijednih domaćina koji su i u teškim uslovima sačuvali svoja imanja i sela. Ne možemo se sa velikim evropskim proizvođačima uvijek takmičiti količinama i cijenama, ali možemo kvalitetom, autentičnim proizvodima, njihovim porijeklom i povezivanjem poljoprivrede sa turizmom i našom prirodom. Ono što nas razlikuje od drugih ne treba da bude naša slabost, već prednost koju ćemo znati da sačuvamo i iskoristimo.“
Ukazuje i da Evropska unija okuplja zemlje sa veoma različitim poljoprivredama, te da njena Zajednička poljoprivredna politika upravo zato omogućava državama da, u okviru zajedničkih pravila, podršku prilagode sopstvenim potrebama.
„Naš zadatak nije da evropsku poljoprivredu preslikamo u Crnu Goru. Naš zadatak je da pronađemo najbolje mjesto za crnogorsku poljoprivredu u Evropi. Na tom putu nijesmo na početku. Godinama smo radili na usklađivanju propisa, jačanju institucija i razvoju sistema podrške. Uspostavili smo Registar poljoprivrednih gazdinstava, sproveli novi Popis poljoprivrede, zahvaljujući mjerama podrške iz Agrobudžeta unapređivali smo standarde u proizvodnji i preradi hrane i stvarali uslove da i mali proizvođači lakše razvijaju svoje poslovanje. Kroz IPARD program podržali smo modernizaciju poljoprivrednih gazdinstava i prerađivačkih kapaciteta, podizanje kvaliteta proizvodnje i postepeno dostizanje evropskih standarda, te stvorili konkurentnije poljoprivredne proizvođače spremne za evropsko tržište.“
Ističe da to nisu samo obaveze koje se ispunjavaju zbog pregovora sa EU, već promjene koje su crnogorskoj poljoprivredi potrebne bez obzira na datum članstva.
„Ipak, mnogo važnog posla je još pred nama. Moramo bolje urediti evidencije zemljišta, prilagoditi postojeće subvencije evropskim pravilima, ojačati savjetodavne službe i pomoći gazdinstvima da ispune nove standarde. Jednako je važno da zaštitimo porijeklo i posebnost naših tradicionalnih proizvoda, da ih bolje promovišemo i otvorimo im put do novih kupaca, kako u Crnoj Gori, tako i na evropskom tržištu.“
Joković je naglasio da evropska sredstva neće sama po sebi stvoriti konkurentnu poljoprivredu. To mogu da urade, kako je rekao, ljudi koji imaju znanje, koji ulažu, sarađuju, unapređuju proizvodnju i pronalaze svoje mjesto na tržištu, a „država treba da im pomogne da to postignu“.
„Zato vjerujem da u narednim godinama moramo još više ulagati u znanje, savjetovanje, mlade poljoprivrednike, udruživanje proizvođača i stvaranje boljih uslova za prodaju domaćih proizvoda. Nije dovoljno pomoći poljoprivredniku da proizvede više ako mu nijesmo pomogli da ono što proizvede kvalitetno preradi, plasira i naplati.“
Važno je, kako je rekao, da budemo realni i odgovorni u očekivanjima. Naglašava da članstvo u EU ne znači automatski veće iznose podrške za svakog poljoprivrednika, te da će buduća podrška zavisiti od evropskih pravila, „naših pregovora i odluka koje ćemo donositi o prioritetima crnogorske poljoprivrede.“
„Ali želim da se borimo za sistem u kojem će podrška biti predvidljivija, pravila jasnija, a mogućnosti dostupne onima koji zaista rade i žele da razvijaju svoja gazdinstva.“
Joković je, u pismu poljoprivrednicima, kazao i da ne traži od njih da vjeruju da će sve biti lako, već da vjeruju da „vrijedi da se za ovu budućnost pripremamo.“
„Zato vas pozivam da se informišete, učite i postavljate pitanja. Provjerite podatke o svom gazdinstvu i zemljištu koje koristite. Razgovarajte sa savjetodavnim službama. Razmišljajte o tome šta možete unaprijediti u proizvodnji, kvalitetu i prodaji. Nemojte čekati dan članstva da biste počeli da pripremate svoje gazdinstvo. A mi u Ministarstvu imamo obavezu da vas na tom putu ne ostavimo same. Da vam pravovremeno objasnimo šta se mijenja, da čujemo vaše probleme, da procedure učinimo jednostavnijim gdje god je moguće i da u pregovorima zastupamo stvarne potrebe naše poljoprivrede.“
Obratio se posebno mladima koji „razmišljaju da li da ostanu na porodičnom imanju ili da svoju budućnost potraže negdje drugo.“
„Naš uspjeh nećemo mjeriti samo time koliko smo evropskih pravila usvojili ili koliko smo sredstava iskoristili. Mjerićemo ga i time da li će više mladih ljudi vidjeti razlog da ostanu, rade i stvaraju na selu“, kazao je on.
Joković je ukazao da crnogorska poljoprivreda u evropskim razmjerama jeste mala, ali ističe da za Crnu Goru njen značaj daleko prevazilazi njenu veličinu.
„Od nje zavise naša hrana, život naših sela, izgled naših predjela, dio naše turističke ponude i očuvanje tradicije koju želimo da prenesemo narednim generacijama. Zato poljoprivreda mora imati važno mjesto u našoj evropskoj budućnosti.“
Kazao je da su „pred nama godine rada i promjena“, ali kako vjeruje da „možemo izgraditi poljoprivredu koja će sačuvati ono najbolje što imamo“, a istovremeno postati produktivnija, sigurnija i konkurentnija.
„U Evropsku uniju ne ulazimo da bismo prestali da budemo ono što jesmo. Ulazimo da bismo imali više mogućnosti da ono što imamo sačuvamo, unaprijedimo i ostavimo narednim generacijama. U tom poslu računam na vas. I želim da znate da možete računati na nas“, piše u pismu poljoprivrednicima.
