Udurženje za zaštitu i razvoj Crmnice obratilo se Opštini Bar, Ministarstvu saobraćaja, Nacionalnim parkovima Crne Gore i drugim lokalnim i državnim preduzećima sa zahtjevom da, između ostalog, izdvoje dio godišnjih prihoda koje ostvaruju korištenjem resursa s područja Crmnice i ulože ga u taj dio barske opštine.
Udruženje, koje je osnovano nakon prošlogodišnjih protesta i blokada kod tunela “Sozina” radi uspostavljanja besplatnog prolaza kroz tunel za Crmničane, svoje zahtjeve poslalo je i državnoj kompaniji “Monteput”, barskom i budvanskom Vodovodu, kao i CEDIS-u.
U dokumentu koji su potpisali predsjednik udruženja Aleksandar Plamenac i predsjednik skupštine Miloš Petranović , piše da se obraćaju zabrinuti zbog stanja u kom se nalazi Crmnica, koju su nazvali “kolijevkom bogate istorije, tradicije, i prirodnih ljepota koje su vjekovima bile ponos Crne Gore”.
Putevi su dotrajali i nesigurni, ocijenili su, opterećeni ekspanzijom turističke privrede, te iako je bilo određenih sporadičnih investicija u putnoj infrastrukturi, to je apsolutno nedovoljno. Upravo zato, kako su naveli, osjećaju moralnu i građansku obavezu da pokrenu dijalog i zajedničko djelovanje u cilju razvoja Crmnice i njene obnove.
Istakli su da brojna preduzeća i institucije ostvaruju prihode koristeći prirodne resurse ovog dijela Bara.
“Vjerujemo da je, u duhu društvene odgovornosti, prirodno i pravedno da dio tih prihoda bude vraćen zajednici kojoj ti resursi po svakom pravu pripadaju, kao što je to praksa u cijelom svijetu”, poručili su Plamenac i Petranović.
Zbog toga su državne i lokalne organe i preduzeća pozvali da kroz uspostavljanje modela podške lokalnom razvoju, doprinesu boljem životu građana i građanki Crmnice.
Njihov prvi zhtjev odnosi se na izdvajanje dijela godišnjih prihoda ostvarenih koristeći resurse tog područja u fond za razoj Crmnice, kojim bi se finansirali projekti od javnog značaja (putevi, školska infrastrukture, kulturna baština, zaštita prirode i razvoj održivog turizma).
Učestvovanje u rješavanju aktuelnih infrastrukturnih problema, naročito u saobraćaju, njihov je drugi zahtjev. Za te probleme su kazali da otežavaju svakodnevni život stanovništa i onemogućavaju dalji razvoj.
Trećim zahtjevom su zatražili uspostavljanje stalnog dijaloga s predstavnicima njihovog udruženja i lokalne zajednice, kako su kazali, radi zajedničkog planiranja budućih ulaganja i projekata.
