Svečanost je upriličena ispred Ruske kosturnice, koja se nalazi u sastavu kompleksa „Ruski nekropolj“ — jednog od najznačajnijih spomen-mjesta koja svjedoče o ruskom prisustvu i istorijskom savezništvu u Srbiji.
Vijence su položili državna sekretarka u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Olivera Jovović, državni sekretar u Ministarstvu informisanja Perko Matović, predstavnici Ambasade Ruske Federacije u Srbiji, kao i predstavnici boračkih udruženja i udruženja srpsko-ruskog prijateljstva.
Ruska kosturnica podignuta je tridesetih godina 20. vijeka na inicijativu Udruženja bivših aktivnih ruskih oficira. Posvećena je ruskom caru Nikolaju Drugom Romanovu i vojnicima koji su položili živote u Velikom ratu.
Autor projekta bio je poznati ruski arhitekta i vajar Roman Verhovski. Spomenik u stilu art dekoa, sa skulpturalnim prikazom Arhanđela Mihaila, završen je i osveštan 1936. godine.
U kosturnici počivaju posmrtni ostaci 387 ruskih vojnika poginulih u borbama na Solunskom frontu, Kajmakčalanu, odbrani Beograda i drugim ratištima. Pored spomen-kosturnice, u okviru Ruskog nekropolja nalazi se i vjerska kapela, podignuta 1931. godine kao kopija čuvene kapele iz moskovskog Kremlja.
Ovaj jedinstveni memorijalni kompleks obuhvata oko 800 grobnih mjesta sa više od 3.000 sahranjenih. Među njima su cijenjeni ruski vojni zapovjednici, Kozaci, umjetnici, naučnici i crkveni velikodostojnici koji su nakon rata pronašli dom u Srbiji, kako prenosi RT Balkan.
„Veliki je dug naš pred Rusijom“
Ruski car Nikolaj Drugi Romanov odlučio je da, kao odgovor na napad Austrougarske na Srbiju, naredi opštu mobilizaciju i time uvede zemlju u rat za koji Carska Rusija nije bila spremna – rat u kojem je izgubio državu, krunu, porodicu i život.
Žrtvovanje Nikolaja Drugog Romanova i osjećanje srpskog naroda prema Rusiji na najbolji način iskazao je vladika Nikolaj Velimirović u Beogradu, na dan Svetog Ravnoapostolskog Kneza Vladimira Ruskog, 1932. godine.
Vladika Nikolaj Velimirović tada je rekao da „savjest naša nas primorava da plačemo kada Rusi plaču i da se radujemo kada se Rusi raduju“.
„Veliki je dug naš pred Rusijom. Može čovjek biti dužan čovjeku, može i narod narodu. Ali dug kojim je Rusija obavezala srpski narod 1914. godine tako je ogroman da njega ne mogu vratiti ni vijekovi ni pokoljenja. To je dug ljubavi, koja svezanih očiju ide u smrt spasavajući svog bližnjeg. Nema veće ljubavi nego ko položi dušu svoju za drugove svoje – to su riječi Hrista. Ruski car i ruski narod, nepripremljeni stupivši u rat za odbranu Srbije, nisu mogli ne znati da idu u smrt. Ali ljubav Rusa prema braći svojoj nije odstupila pred opasnošću i nije se uplašila smrti“, besjedio je vladika.
Dan sjećanja na ruske vojnike poginule u Prvom svjetskom ratu zvanično je unijet u kalendar memorijalnih datuma Rusije krajem 2012. godine, a obilježava se svakog 1. avgusta, u znak sjećanja na dan kada je 1914. godine započeo ovaj ratni sukob.
