Prihvatnim centrima nedostaje infrastruktura, tenderi za sistem biometrijske registracije još nijesu raspisani, Direktorat za azil ima svega sedam zaposlenih, a u Upravnom sudu, zaduženom za pitanja azila, fali sudija…
Iako je od početka 2022. do kraja 2025. godine 19.049 osoba na graničnim prelazima Crne Gore htjelo da podnese zahtjev za azil u našoj zemlji, to je učinilo svega njih 598, a zaštitu je dobilo samo 58.
“Crna Gora je još tranzitna zemlja. Migranti dobiju potvrdu o izraženoj namjeri koja im omogućava boravak od tri do 15 dana, a zatim nezakonito napuste zemlju”, objašnjavaju iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP) za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Međutim, ova će se praksa brzo mijenjati. Dva evropska sistema – biometrijska baza podataka (EURODAC) i digitalni nadzor granica (EUROSUR), uskoro će Crnu Goru učiniti vidljivom cijeloj Evropskoj uniji (EU). Međutim, tenderi za uspostavljanje novih evropskih sistema u Crnoj Gori još nijesu raspisani.
Ove izmjene će za našu zemlju biti veoma značajne u budućem periodu, jer se očekuje povećanje broja tražilaca azila, nakon što Crna Gora postane članica EU.
EURODAC je evropska biometrijska baza podataka u kojoj se čuvaju otisci prstiju i fotografije svakog migranta registrovanog na tlu EU ili države kandidata koje će biti priključene sistemu. EUROSUR je evropski sistem digitalnog nadzora granica koji preko nacionalnih koordinacionih centara povezuje države članice sa Frontexom, omogućavajući razmjenu podataka sa kamera, dronova i senzora u realnom vremenu.
Kad oba sistema postanu operativna u Crnoj Gori, što Akcioni plan za Poglavlje 24 predviđa do kraja septembra 2026. godine, svaki migrant koji stupi na crnogorsko tlo biće registrovan, identifikovan i vidljiv svim članicama EU.
Drugim riječima, onih 97 odsto migranata koji su do sada neometano napuštali Crnu Goru i nestajali iz sistema, nakon septembra 2026. ostaviće biometrijski trag koji ih, gdje god se u EU ponovo pojave, pravno vezuje za Crnu Goru kao zemlju prvog ulaska. Umjesto da ih samo propušta, država će morati da ih prihvati, smjesti i procesuira.
Po pravilima koja ostaju na snazi i u novom EU Paktu o azilu i migracijama, za azilni zahtjev odgovorna je zemlja u koju migranti prvo uđu. Ako migrant da otiske prstiju u Crnoj Gori, zatim napusti zemlju i zatraži azil recimo u Njemačkoj, EURODAC će ga prepoznati i sistem će pokazati da je prvo registrovan u Crnoj Gori. Njemačka tada može da vrati tu osobu u Crnu Goru da tamo čeka rješenje zahtjeva za azil.
Do sada je sistem u Crnoj Gori bio projektovan za tranzit, a međunarodnu zaštitu dobijalo je oko jedan odsto tražilaca azila. Crna Gora će, međutim, uskoro morati da preuzme odgovornost za sprovođenje dijela migracione politike EU.
Kroz Akcioni plan za Poglavlje 24, koji je Vlada usvojila 25. aprila 2025. godine, Crna Gora se obavezala da do kraja septembra 2026. de facto uđe u EU sistem upravljanja migracijama. Poglavlje 24 pokriva pravdu, slobodu i bezbjednost i jedno je od dva ključna koja uslovljavaju napredak ka članstvu.
Dakle, zemlja je dužna da uspostavi elektronski sistem za identifikaciju migranata kompatibilan s evropskom biometrijskom bazom EURODAC tražilaca azila i migranta. Projektni tim zadužen za uspostavljanje ovog sistema u Crnoj Gori formiran je u septembru 2024. godine, a mandat ovom timu ističe krajem juna 2026.
Uprkos rokovima, iz MUP-a kažu za CIN-CG da su tenderi za centralni EURODAC sistem još u fazi usaglašavanja projektnih zadataka i do objave ovog teksta nisu raspisani.
Do septembra 2026. godine, Crna Gora bi trebalo da uspostavi i koordinacioni centar za EUROSUR, evropski sistem nadzora granica koji omogućava razmjenu podataka o migrantskim kretanjima u realnom vremenu. Do objave ovog teksta nisu dostavljene informacije u vezi s implementacijom pitanja vezanih za EUROSUR.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) za CIN-CG je potvrdila da radi na izgradnji i opremanju Nacionalnog koordinacionog centra, koji predstavlja infrastrukturnu osnovu EUROSUR sistema, ali nijesmo dobili informacije o rokovima realizacije.
Akcionim planom predviđa se i zaključivanje najmanje jednog novog sporazuma o readmisiji (vraćanju) s trećim državama.
MUP nije odgovorio na upit CIN-CG-a o statusu pregovora oko sporazuma.
Predviđena je realizacija najmanje 250 zajedničkih inspekcijskih kontrola i kontrola najmanje 15.000 stranaca do kraja septembra 2026. MUP nije odgovorio na upit CIN-CG-a o realizaciji ove mjere.
Vlada Crne Gore u Akcionom planu za ispunjavanje završnih mjerila u Pregovaračkom poglavlju 24 je konstatovala da njeni granični prelazi imaju “kritičke nedostatke u infrastrukturi i opremi”. Sve bi to trebalo ispraviti do kraja septembra 2026.
Crna Gora raspolaže sa dva prihvatna centra: Spuž sa 104 i Božaj sa 60 mjesta, ukupno 164 kreveta. Akcioni plan za Poglavlje 24 predviđa proširenje na 380 mjesta, odnosno porast od 132 odsto.
Ministarstvo javnih radova završilo je postupak javne nabavke za izbor izvođača radova za adaptaciju Prihvatnog centra u Spužu i izgradnju Otvorenog tranzitnog centra Božaj, a izabrani izvođači su, prema informacijama MUP-a, formalno započeli radove.
Agencija Evropske unije za azil (EUAA) u Mapi puta za saradnju sa Crnom Gorom za period 2025-2027. konstatuje da je MUP izradio projekte za vodosnabdijevanje i elektro-infrastrukturu na graničnom prelazu Božaj. Akcioni plan za Poglavlje 24 predvidio je i izgradnju trafo-stanice i postrojenja za prečišćavanje vode iz Skadarskog jezera, s rokom do kraja 2025. i troškom od 340.000 eura.
Na pitanje CIN-CG-a o trenutnoj situaciji sa vodosnabdijevanjem i napajanjem strujom prelaza Božaj, nijesmo dobili odgovor.
Crna Gora ne raspolaže većim kapacitetima za zadržavanje lica na graničnim prelazima tokom trajanja azilnog postupka, procedurom za koju novi EU Pakt predviđa zadržavanje do 12 sedmica, a ako zahtjev bude odbijen, slijedi dodatnih najviše 12 sedmica u proceduri vraćanja.
Na pitanje CIN-CG-a da li Crna Gora ima kapacitete za primjenu ubrzanih graničnih procedura, Delegacija EU odgovorila je da bi bilo “preuranjeno spekulisati o konkretnim proceduralnim aranžmanima”.
Direktorat za azil pri MUP-u, jedino tijelo nadležno za odlučivanje o zahtjevima za azil, prema podacima EUAA iz marta 2025. ima svega tri službenika koji donose odluke i četiri istraživača zemalja porijekla.
Iz Delegacije EU za CIN-CG ocjenjuju da je upravljanje azilom i migracijama u Crnoj Gori “generalno zadovoljavajuće” i potvrđuju da je u martu ove godine Vlada usvojila Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji kojim su predviđena nova radna mjesta u Direktoratu za azil i Direktoratu za prihvat pri MUP-u.
Međutim, iz Delegacije direktno poručuju da ta mjesta “sada treba popuniti” i upozoravaju da je proširenje prihvatnih kapaciteta neophodno, jer se očekuje povećanje broja tražilaca azila, nakon što Crna Gora postane članica EU.
“U ovoj fazi EU ne predviđa dodatno nacionalno finansiranje. U zemlji je trenutno raspoređeno 85 Frontex oficira, a kroz IPA III fondove uloženo je više od 40 miliona eura u oblasti migracija i granica”, navode iz Delegacije EU za CIN-CG.
Akcioni plan za Poglavlje 23 predviđa jačanje kapaciteta Upravnog suda do kraja septembra 2026. Poglavlje 23 pokriva pravosuđe i temeljna prava, sa azilnim sistemom povezano je kroz Upravni sud, jedinu sudsku instancu nadležnu za žalbe u azilnim predmetima.
Iz Upravnog suda za CIN-CG objašnjavaju da trenutno raspolažu sa svega 14 sudija, od kojih svaki zadužuje po otprilike dvije hiljade predmeta, od poreskih i imovinskih do onih vezanih za pitanja azila. Sud nema specijalizovana odjeljenja, ni sudije koje se bave isključivo azilom.
Sud je 17. novembra 2025. podnio inicijativu Ministarstvu pravde za temeljnu reformu koja bi ojačala kapacitete.
Na pitanje da li je pravosudni sistem spreman za ubrzane procedure vezano za migrante i azilante, iz Upravnog suda odgovaraju da će primjena “zahtijevati dodatno jačanje organizacionih, kadrovskih i normativnih kapaciteta”.
Iz Ministarstva pravde podsjećaju da su u junu 2025. usvojene izmjene Zakona o upravnom sporu, kako bi taj sud bio efikasniji u skladu sa evropskim standardima.
Ministarstvo je za CIN-CG dodalo da je kadrovska politika sudova u nadležnosti Sudskog savjeta.
EU, od juna 2026. primjenjuje novi Pakt o migracijama i azilu, najopsežniju reformu upravljanja migracijama u posljednje dvije decenije. Novi Pakt zamjenjuje Dablinski sistem, koji je decenijama teret prebacivao na zemlje prve linije poput Grčke i Italije. Novi Pakt počiva na četiri stuba, od kojih svaki direktno pogađa Crnu Goru kao buduću spoljnu granicu EU.
Prvi stub su sigurne spoljne granice. Pakt uvodi obavezni skrining: svaka osoba koja stigne do spoljne granice EU mora biti identifikovana, fotografisana, uzeti joj otisci prstiju i provjereni podaci u evropskim bazama, sve u roku od sedam dana.
Novi Pakt spušta starosnu granicu za obavezno uzimanje biometrijskih podataka sa 14 na 6 godina, a podaci se čuvaju pet do deset godina, zavisno od statusa osobe. Za one koji su dali lažne podatke i one koji dolaze iz zemalja čija je stopa odobravanja azila u EU ispod 20 odsto, zahtjev za azil se rješava u zatvorenim centrima na samoj granici, kroz mehanizam poznat kao fikcija neulaska, najkontroverzniji element Pakta.
Drugi stub su brze i efikasne procedure, za koje je potreban administrativni i sudski sistem sposoban da brzo odlučuje. Takve kapacitete Crna Gora trenutno nema.
Treći stub je solidarnost i odgovornost. Pakt zadržava princip da je za zahtjev odgovorna zemlja prvog ulaska, ali druge države mogu preuzeti dio tražilaca azila, ili platiti 20.000 eura po osobi u zajednički EU fond.
Ako zemlja doživi masovni pritisak, aktivira se krizni mehanizam. Plan za postupanje u vanrednim situacijama, koji se priprema uz podršku Visokog komesarijata UN za izbjeglice (UNHCR), Frontexa i EUAA, još uvijek nije testiran. Testiranje se očekuje do septembra 2026.
Četvrti stub je saradnja s državama porijekla i tranzita i čvrsta readmisijska politika. Crna Gora pregovara sporazume o readmisiji sa Marokom, Pakistanom, Irakom i Bangladešom – zemljama čiji državljani ulaze u ubrzane procedure. Najveći broj dolazaka u Crnoj Gori u prvom kvartalu 2026, ipak, prema podacima IOM-a, činili su državljani Sudana (67 odsto) a oni, zbog rata u svojoj zemlji, ne ulaze u ubrzanu proceduru, već u redovni azilni postupak.
UNHCR je podržao usvajanje Pakta kao neophodan iskorak, ali uz jasnu rezervu.
“Važno je da Pakt ne mijenja standarde koji već postoje u međunarodnom pravu”, istakao je Slobodan Raščanin iz UNHCR-a za CIN-CG. Naš apel prema EU je da brzina procedure ne utiče na kvalitet zaštite”.
Iako Delegacija EU upravljanje azilom i migracijama u Crnoj Gori ocjenjuje kao “generalno zadovoljavajuće”, septembar 2026. će pokazati koliko smo u ovoj oblasti napredovali. Do tada treba popuniti radna mjesta, raspisati tendere, izgraditi nove smještajne kapacitete, obučiti sudije, potpisati sporazume…
Evropski parlament je 17. juna 2026. godine, glasovima 418 za, 218 protiv, usvojio Uredbu o vraćanju. Uredba se odnosi na državljane trećih zemalja koji nezakonito borave u Evropskoj uniji (EU), odnosno na osobe kojima je istekla dozvola boravka, koje su ušle nezakonito ili kojima je zahtjev za azil odbijen, a cilj joj je da ubrza njihovo vraćanje u zemlju porijekla.
Najvažnija novina je da EU sebi daje pravni osnov da uspostavlja takozvane “return hubs”, centre u trećim zemljama van EU, u koje se mogu transferisati osobe koje nezakonito borave u EU dok čekaju vraćanje. Takav sporazum EU ili država članica može sklopiti samo sa zemljom koja poštuje međunarodne standarde ljudskih prava.
Pritvor pred vraćanje može trajati najviše 30 mjeseci. Zabrana ulaska u EU za vraćene osobe može trajati najviše 20 godina.
Zakon još nije konačno usvojen. Glasanje 17. juna predstavlja odobrenje Evropskog parlamenta na privremeni dogovor postignut sa Savjetom EU 1. juna 2026. Da bi zakon stupio na snagu, tekst mora formalno odobriti i Savjet EU, odnosno ministri unutrašnjih poslova država članica. Tek nakon toga, uredba se objavljuje u Službenom listu EU i počinje da se primjenjuje, što se očekuje krajem ljeta.
Crna Gora je kroz IPA III fondove dobila više od 42 miliona eura namijenjenih oblasti migracija, azila i upravljanja granicama, saopštavaju iz Delegacije EU.
Novac je raspoređen kroz nekoliko projekata. Međunarodna organizacija za migracije (IOM) sprovodi dva projekta od 15 i 10 miliona eura, a Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge projekata od dva miliona eura, posvećenih razvoju sistema kompatibilnog sa EURODAC-om i pripremi za EUROSUR, unapređenju nadzora granica i razmjeni podataka sa EU. Kroz sektorsku budžetsku podršku namijenjenu obezbjeđivanju granica i smanjenju neregularnih migracija i prekograničnog kriminala dodijeljeno je još 15 miliona eura.
