Udruženje ribara Kotora i poštovalaca tradicionalnog ribanja pozvalo je nadležne institucije da hitno urede pomorski saobraćaj u Boki Kotorskoj, posebno način prevoza putnika sa kruzera.
Upozoravaju da intenzivan saobraćaj tendera i glisera, buka, valovi i neadekvatno sidrenje plovila sve više ugrožavaju priobalje, biodiverzitet i tradicionalni način života u zalivu Boke.
Sa vanredne sjednice Upravnog odbora, održane 22. avgusta, Udruženje je ponovno apelovalo na institucije da reaguju na, kako ističu, sve izraženiji pritisak na Kotorski zaliv. Ribari i poznavaoci prilika na terenu tvrde da su stanje podmorja i priobalja alarmantni i da je krajnje vrijeme za konkretne mjere.
Iz Udruženja su naglasili da se javno obraćaju “ne po prvi put, u dobroj vjeri i nadi da ćemo po prvi put naići na odgovor institucija sistema koje su nadležne za usklađivanje reda pomorskog saobraćaja u Boki Kotorskoj.”
Smatraju da su konkretni odgovori i mjere nadležnih za rješavanje ovih problema do sada “uglavnom izostali.”
Tradicionalni ribari posebno ukazuju na problem za ekosistem i uopšte ambijent zaliva, koji predstavlja svakodnevni vrlo intenzivan saobraćaj tendera, odnosno čamaca kojima kruzeri prevoze putnike sa sidrišta do luke Kotor i nazad, glisera i drugih sličnih plovila koja prevoze turiste. Ističu da izuzetno veliki broj tih plovila tokom dana proizvodi intenzivnu buku i talase, dok njihovo kretanje otežava plovidbu manjim lokalnim barkama.
„Od cjelodnevne marete, odnosno velikih talasa koji nisu prirodni u zalivu zbog konstantnog udaranja pod pravim uglom u obalu, stvaraju se odbijeni valovi koji dostižu visinu i do 80 centimetara. Takvi talasi ne predstavljaju samo problem za bezbjednost plovidbe, već ubrzavaju eroziju i oštećenje priobalja.”, objašnjavaju iz Udruženja.
Ribari ističu da ovakvi valovi doprinose ispiranju ponti i suvomeđa, oštećuju priobalne puteve i pontone, a dugoročno mogu ugroziti i višestoljetnu infrastrukturu duž obale. Kontinuirano djelovanje takvih talasa, po njima, moglo bi imati posljedice i na noviji kanalizacioni sistem izgrađen na obalnoj liniji.
Iz Udruženja ribara Kotora i poštovalaca tradicionalnog ribanja ukazuju i na posljedice koje intenzivan pomorski saobraćaj, sidrenje i druge aktivnosti na moru imaju na živi svijet u priobalju.
“Upravo u prvih nekoliko metara od obale nalazi se veliki broj organizama karakterističnih za ovaj dio zaliva, ali pojedine vrste danas postaju sve rjeđe. Danas je mušulja pri pontama ili mandraćima postala rijetkost, čak i za mlađ. Vongola skoro i da nema. Morski rakovi, odnosno krabe, kao i polihete, skoro su pa nepostojeće vrste u priobalnim djelovima Kotorskog zaliva.”, navode iz Udruženja, posebno naglašavajući štetne posljedice ovakvog stanja na podmorske livade alge Posidonia oceanica, koja je izuzetno bitna za očuvanje biodiverziteta u moru.
Ribari smatraju da su te livade gotovo zamrle usljed, kako ocjenjuju, nesavjesnog upravljanja plovnim objektima, pontonima, bovama, murinzima i sidrištima. Zbog toga traže sistemsko uređenje pomorskog prostora, a ne samo rješavanje problema koji stvaraju tenderi sa kruzera. Umjesto njih predlažu uvođenje ekološki prihvatljivijih plovila koja bi imala manji uticaj na životnu sredinu i priobalni ambijent zaliva.
„Brodovi, katamarani, trimarani, sa niskim otiskom na prirodu i visokom efikasnošću, još čak i po mogućnosti upareni sa solarnim pogonom, ispunili bi sve, kako bi se to danas popularno nazvalo – evropske ciljeve.”, navode iz Udruženja, naglašavajući da je ekosistem zatvorenog zaliva kakva je Boka posebno osjetljiv.
Poručuju da Boka Kotorska “mora dobiti jasniji režim pomorskog saobraćaja, koji će istovremeno omogućiti razvoj turizma i zaštititi prirodne resurse i život lokalnog stanovništva.” Zahtijevaju da se jasno odrede sidrišta i plovni putevi, odrede adekvatna ograničenja brzine plovidbe, kao i da se sprovodi stroga kontrola njihovog poštovanja. Ribari traže i bolju zaštitu ribarskih posti i tradicionalnih načina ribanja, koji su, kako podsjećaju, dio kulturnog nasljeđa Boke.
Naglašavaju da njihov apel “ne predstavlja protivljenje turizmu niti pomorskom saobraćaju.”
“Cilj nam je da se postojeći sistem uredi tako da turizam ne ugrožava prirodne resurse i kvalitet života stanovnika Boke. Naš angažman se samo i isključivo svodi na iskrenost i dobre namjere ka očuvanju Kotorskog zaliva, njegovog biodiverziteta i priobalja”, poručuju ribari, pozivajući nadležne državne institucije, lokalne vlasti i sve druge zainteresovane strane “da se uključe u rješavanje problema i zajednički definišu pravila koja će važiti za sve korisnike pomorskog prostora.”
Zaključili su da se više ne može ćutati “i uživati kulturu nezamjeranja na štetu pokoljenja koja dolaze.”
