To je navedeno između ostalog u Izvještaju o stanju energetskog sektora Crne Gore za 2025. godinu, koji je pripremila i dostavila Skupštini Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
Struja je jeftinija u samo četiri evropske države – Turskoj gdje kilovat sat košta 6,36 centi, u Gruziji sa 7,31 cent, na Kosovu sa 8,77 centi i u Bosni i Hercegovini sa 9,66 centi.
Prema ovim podacima električna energija za domaćinstva najskuplja je u Irskoj 40,42 centa, Njemačkoj 38,69 centi, Belgiji 34,99 centi, Danskoj 33,12 centi, Austriji 32,72 centa, Češkoj 32,17 centi… Od susjednih država iz regiona, kilovat sat u Sjevernoj Makedoniji košta 11,61 cent, u Albaniji 11,75 centi, u Srbiji 11,9 centi, u Hrvatskoj 16,58 centi, u Sloveniji 21,21 cent, Grčkoj 23,78 centi,… Od članica EU najjeftiniju električnu energiju ima Mađarska sa 10,82 centa po kilovat satu.
U izvještaju se navodi da je u značajnom broju evropskih država tokom prošle godine došlo do povećanja cijena struje, što pokazuju i podaci Eurostata.
“Promjene cijena električne energije u drugoj polovini 2025. godine u odnosu na drugu polovinu 2024. godine bile su različite po državama. Najveća povećanja cijena električne energije za domaćinstva u EU registrovana su u Rumuniji – 55,29%, Austriji – 34,26%, Luksemburgu – 31,67% i Holandiji – 18,70%. Na ova povećanja uglavnom su uticali mrežni troškovi, kao i smanjenje subvencija i dodataka”, navedeno je u Izvještaju.
Ukazuju i da je u nekoliko država došlo i do pojeftinjenja, a najveća smanjenja cijena električne energije za domaćinstva u EU registrovana su u Finskoj – 17,41%, Kipru – 14,67% i Francuskoj 12,47 odsto.
Cijena električne energije u Crnoj Gori praktično nije mijenjana 15-ak godina, uz određene izmjene stavki koje nisu značajno uticale na konačni račun.
“U 2023. godini su prestala da važe zakonom propisana ograničenja povećanja cijena električne energije za domaćinstva i male kupce koji ne pripadaju kategoriji domaćinstava, pa je, s tim u vezi, EPCG imala pravo da cijene električne energije za krajnje kupce formira potpuno slobodno. EPCG je i u 2025. godini zadržala iste cijene snabdijevanja za kupce priključene na prenosni i distributivni sistem, kao i u periodu prije prestanka važenja ovih ograničenja”, navedeno je u Izvještaju.
Elektroprivreda je prošle godine ostvarila gubitak od 92 miliona eura jer osam mjeseci zbog rekonstrukcije nije radila Termoelektrana Pljevlja, najveći proizvođač. Kompanija je zbog toga i nešto niže količine padavina morala da za nabavku nedostajuće količine struje iz uvoza plati 146 miliona eura – prosječno po 106 eura za megavat dok ga je građanima prodavala za 55 eura. EPCG je lani uzela i namjenske kredite za uvoz nedostajuće električne energije od 78,5 miliona eura.
Iz Uprave komapnije su i nedavno ponovili da ove godine neće povećavati cijenu električne energije prema kupcima. Na računu za struju EPCG ima stavke aktivne energije u višoj i nižoj tarifi (jeftina i skupa struja), što čini oko polovine ukupnog iznosa računa. Preostali dio pripada drugim energetskim kompanijama, naknadama i za porez na dodatu vrijednost.
Regulatorna agencija utvrđuje dozvoljeni prihod i visinu stavki na računu za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) i Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS).
Početkom naredne godine treba da dođe do značajnijeg smanjenja stavke za CGES, o čemu su “Vijesti” ranije pisale. Ova kompanija je u periodu 2022-2025. godine ostvarila prihode od naknada za korišćenje dalekovoda i pomorskog kabla za Italiju, koji su za sto miliona eura veći od onoga što im je kroz odobreni prihod predviđala Regulatorna agencija za energetiku. Prema regulatornim pravilima taj višak prihodovanog novca im se odbija od njihove stavke na računu za domaće potrošače u narednom regulatornom periodu 2027-2029, odnosno računi za domaćinstva i ostale potrošače bi u narednom trogodišnjem periodu trebalo biti niži za taj iznos.
Dio viška naplaćenog novca, prema metodologiji Regulatora, trebalo bi da pripadne i domaćim proizvođačima električne energije.
U Izvještaju Regulatorne agencije objavljeni su i podaci o cijenama električne energije prema paritetu kupovne moći, odnosno kolika bi cijena bila u odnosu na prihode domaćinstava u tim državama.
I prema ovim parametrima, Crna Gora bi bila među državama sa najnižom cijenom struje, odnosno bila bi peta od 34 zemlje.
Prema ovakvom obliku metodologije, u odnosu na kupovnu moć, struja bi bila jeftinija na Malti, u Mađarskoj, Norveškoj, Bosni i Hercegovini i Turskoj, a najskuplja bi bila u Rumuniji i Češkoj.
U Izvještaju se navodi i da austrijski regulator E-Control, mađarski regulator MEKH i istraživačka i konsultantska kuća VaasaETT, jednom mjesečno izrađuju studiju u kojoj su prikazane prosječne cijene električne energije za domaćinstva za 33 grada u Evropi.
Od ovih gradova jeftiniju prosječnu cijenu od Podgorice imaju smao tri glavna grada, Kijev gdje kilovat sat košta 8,9 centi, Budimpešta sa 9,51 cent, Beograd sa 11,06 centi dok je u crnogorskom glavnom gradu prosječna cijena bila 11,07 centi.
Glavni grad sa najskupljom električnom energijom je Berlin gdje za potrošnju jednog kilovata treba platiti 38,86 centi, a zatim slijede Kopenhagen sa 37,38 centi, Bern sa 36,61 cent, Dablin 36,01 cent, Brisel 35,92 centa, London 35,89 centi, Prag 35,37 centi, Beč sa 35,14 centi…
