CEES: Uz rodno budžetiranje opštine mogu do 40 odsto efikasnije raspodjele i 20 odsto većih prihoda

CEES: Uz rodno budžetiranje opštine mogu do 40 odsto efikasnije raspodjele i 20 odsto većih prihoda

Upravo iz tog razloga, Centar za ekonomske i evropske studije – CEES, u okviru projekta „Rodno odgovorno finansiranje otpornosti na klimatske promjene u opštinama sjevera Crne Gore“, predložio je izmjene Pravilnika o izradi Strateškog plana razvoja jedinica lokalne samouprave, s ciljem njegovog jasnijeg povezivanja sa programskim i rodno odgovornim budžetiranjem.

Projekat CEES-a se sprovodi u saradnji sa NVO „Ženska akcija“, uz finansijsku podršku Austrijske razvojne agencije (ADA), Gender Budget Watchdog Network (GBWN) i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), saopšteno je iz CEES-a.

Kao jedan od ključnih rezultata, CEES je pripremio publikaciju „Uvođenje rodno odgovornog budžetiranja u projekte jačanja otpornosti jedinica lokalne samouprave na klimatske promjene u Crnoj Gori“. Publikacija sadrži konkretne korake za uvođenje RGB-a, uključujući obaveznu prethodnu rodnu analizu na lokalnom nivou, kao i predlog izmjena Priručnika o programskom budžetiranju za lokalne samouprave.

– Uzimajući u obzir da su opštine na sjeveru posebno izložene posljedicama klimatskih promjena i socioekonomskim izazovima, CEES je u prethodna tri mjeseca organizovao edukativne radionice u kojima je učestvovalo više od 40 predstavnika i predstavnica lokalne uprave, privrede, civilnog sektora, ministarstava i lokalnih parlamenata. Na radionicama je ojačano razumijevanje kako rodno odgovorna raspodjela budžetskih sredstava može doprinijeti očuvanju zaposlenosti i prihoda u djelatnostima koje su posebno pogođene klimatskim promjenama – poput poljoprivrede, stočarstva, turizma i prehrambene industrije – a koje zapošljavaju značajan broj žena – navodi se.

Zahvaljujući konstruktivnom dijalogu sa resornim ministarstvima i jedinicama lokalne samouprave, postoji osnovano očekivanje da će Vlada Crne Gore uskoro pristupiti i izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, čime bi se, kako su kazali, definisao okvir za uvođenje i primjenu programskog i rodno odgovornog budžetiranja na lokalnom nivou.

Time bi se stvorili uslovi za punu primjenu unaprijeđenog Priručnika, ali i za dugoročno unapređenje upravljanja javnim finansijama u korist svih građanki i građana.